Mnogi će reći kako je već bilo i vrijeme. Nakon dugog niza godina Intelove dominacije u svijetu desktop procesora, posebno u high-end kategoriji, došlo je vrijeme za promjene. AMD je najnoviju generaciju procesora Ryzen 5000 temeljenih na novoj arhitekturi Zen 3 osmislio i dizajnirao s jednim jedinim ciljem: tehnološki i po pitanju performansi u potpunosti preuzeti vodeću poziciju na tržištu modernih desktop procesora.
Nagovještaj „tektonskih poremećaja“ vidjeli smo već sredinom prošle godine s Ryzen 3000 serijom procesora. Zen 2 bio je upozorenje. Međutim, Intel ga ili nije ozbiljno shvatio ili jednostavno nije bio u stanju ništa suvislo osmisliti kao protuodgovor. Kad bolje pogledamo, Intel ionako ništa suvislo nije napravio u proteklih 5-6 godina. I ne, mamuzanje starog konja u obliku prastare arhitekture Skylake u svim mogućim iteracijama i povećanja maksimalne radne frekvencije za 100-200 MHz ne smatramo osobito smislenim ni inovativnim.
Ipak moramo priznati kako pomalo čudno zvuči činjenica da kompanija koja je toliko dugo drmala tržištem više neće biti na vrhu. Samo za ilustraciju, Intel i dan danas drži više od 80 % tržišnog udjela procesora za moderna računala. Međutim, možemo očekivati kako će ovaj udio sljedećih mjeseci brzo padati.
Kronologija Zena!
Zen 3, odnosno Ryzen 5000 serija procesora tako nam stiže da potencijalno i konačno potvrdi AMD-ovu lidersku poziciju na tržištu procesora. U svojoj je osnovi Zen 3 zapravo kulminacija moderne AMD-ove arhitekture Zen, koja je svoju tržišnu premijeru doživjela u proljeće 2017. godine. Prije samog predstavljanja prvih procesora Ryzen, AMD-ov je tržišni udio dotaknuo samo dno i cijela kompanija je općenito debelo bila u „crvenom“.
Nećemo se usuditi reći pred propašću, ali u godinama prije Ryzena AMD je definitivno na životu održala isključivo činjenica što je bio koliko-toliko konkurentan na tržištu grafičkih procesora te što je, zahvaljujući GPU tehnologiji i patentima preuzetima prilikom kupnje grafičke kompanije ATI 2006. godine, mogao sklopiti odgovarajuće dealove za proizvodnju čipova za moderne igraće konzole.
Prva generacija Ryzen procesora vratila je AMD u život, barem kada je u pitanju tržite desktop procesora. Ovi su procesori prvi put nakon dugo godina u mainstream desktop arenu donijeli relativno cjenovno pristupačne procesore sa 6 i 8 jezgri. Bili su vidljivi radikalan redizajn i zaokret, koji su tada rezultirali velikim pomakom po pitanju performansi u odnosu na AMD-ove procesore prije 2017. godine. Važna je činjenica svakako bila i prvo korištenje SMT (Simultaneous Multithreading) tehnologije, kao i uvođenje naprednih boost algoritama koji dinamički reguliraju radni takt procesora, ovisno o opterećenju.
U razvoju AMD-ovih Zen procesora prve generacije kao jedan od glavnih inženjera aktivno je sudjelovao i svojevrsni Jim Keller, kojega se mnogi sjećaju kao jednog od glavnih arhitekata Athlona 64, prvog 64-bitnog procesora za mainstream tržište. Godinu kasnije, AMD je predstavio osvježenje u obliku Ryzen 2000 serije procesora, koji su donijeli daljnja poboljšanja, posebno po pitanju radne frekvencije.
