AMD je protekle godine predstavio 16-jezgreni procesor za mainstream AM4 platformu, a nedavno i nevjerojatni high end model za workstation primjernu s monstruozne 64 jezgre. Procesori s većim brojem jezgri u posljednje vrijeme postali su uobičajeni na tržištu. Međutim, što veći broj procesorskih jezgri donosi prosječnim korisnicima mainstream računala?
Nakon dugogodišnje Intelove dominacije u svijetu desktop procesora, AMD se konačno u posljednje vrijeme vratio u igru. I to u velikom stilu. Ovdje prvenstveno mislimo na najnoviju generaciju 7 nm AMD-ovih procesora Ryzen 3000 koja je predstavljena sredinom prošle godine i kojom je AMD nakon dugo vremena po svim najvažnijim parametrima ponudio iznimno konkurentne procesore koji se pritom ističu odličnim omjerom cijene i performansi. Ryzen 3000 samo je kulminacija AMD-ove strategije povratka u sam vrh ponude desktop procesora; započeli su još prije koju godinu s prvom generacijom Ryzena, a nastavili s drugom, odnosno modelom Ryzen 2000.
Višejezgrena čudovišta!
Ključna odrednica dizajna AMD-ovih procesora Ryzen još od prve generacija predstavljene 2017. godine svakako je fleksibilna arhitektura koja omogućuje jednostavno i relativno jeftino povećanje broja dostupnih procesorskih jezgri kod procesora Ryzen. Prva i druga generacija procesora Ryzen nam je tako po prvi puta po povoljnoj cijeni u mainstream ponudi desktop procesora donijela procesore sa 6 i 8 jezgri. Ovo je natjeralo Intel da, nakon dugogodišnje stagnacije i nebrojenih osvježenja postojeće arhitekture koja je uključivala većinom procesora s 4 jezgre, konačno predstavi i svoje 6 i 8-jezgrene procesore namijenjene mainstream tržištu.
S ukupno 16 jezgri i uključenim SMT-om, AMD-ov Ryzen doista je impresivan multithreading procesor koji aplikacijama koje to mogu iskoristiti na raspolaganju stavlja čak 32 threada
AMD s najnovijom serijom procesora Ryzen ide, međutim, još korak ili dva dalje. Osebujan i fleksibilan dizajn koji se oslanja na posebne chipsete koji sadrže određen broj funkcionalnih procesorskih jezgri, te su fizički odvojeni od memorijskog kontrolera i ulazno-izlaznih jedinica, omogućio je AMD-u daljnje povećanje broja procesorskih jezgri. Predstavljen je tako 16-jezgreni Ryzen 3950X koji radi na mainstream platformi AM4, a nedavno je AMD predstavio i nevjerojatni Threadripper 3990X koji ima ni manje ni više nego 64 procesorske jezgre! Ovaj procesor košta 3990 dolara i namijenjen je high end desktop i workstation računalima. Kad kažemo: 64 procesorske jezgre, to doista zvuči zastrašujuće, osobito ako imamo na umu da smo još do prije koju godinu 6-jezgrene procesore smatrali apsolutnim high endom.
Može li Intel odgovoriti na AMD-ov izazov? Očekuje li nas rat procesorskim jezgrama na isti način na koji su se oba proizvođača procesora ranije natjecala čiji će procesor dosegnuti viši radni takt? Zapravo ne! Intel je trenutno još uvijek zaokupljen problemima s prelaskom na 10 nm proizvodni proces, a osim toga, njihova im trenutna monolitna arhitektura ne omogućuje dodavanje većeg broja procesorskih jezgri bez enormnog povećanja potrošnje energije.
Trebaju li nam sve te jezgre?
Daleko je zanimljivije pitanje ili, ako hoćete, dvojba: što doista veći broj procesorskih jezgri donosi po pitanju performansi, posebno kada govorimo o mainstream računalima? Drugim riječima, koliko procesorskih jezgri nam doista treba kad govorimo o mainstream računalima namijenjenim prosječnim korisnicima? Može li nam veći broj procesorskih jezgri osigurati daleko brži i ugodniji rad? Govorimo dakako o prosječnim korisnicima koji računala koriste prije svega za surfanje Internetom, multimediju, igranje igara i eventualno neku jednostavniju obradu slika i videa.
Prilikom odabira procesora, osim radne frekvencije, svakako jedan od ključnih parametara koji ponajviše utječe na performanse je broj procesorskih jezgri
Možemo reći da, kada govorimo o profesionalnoj primjeni i workstation računalima, procesori s velikim brojem jezgri svakako imaju smisla i donose osjetno poboljšanje performansi u aplikacijama koje su optimizirane za rad s velikim brojem procesorskih jezgri. Premda i ovdje postoje određena ograničenja po pitanju isplativosti nakon što pređete granicu nakon koje više dodavanje novih jezgri ne donosi osjetno bolje performanse.
Mainstream platforma i Windows kao OS-i koje većinom koriste prosječni korisnici svakako donose još veća ograničenja. Sve ovo nas je nagnalo da malo detaljnije istražimo koliko nam procesorskih jezgri doista danas treba kod mainstream desktop računala. Koliko su moderne aplikacije i Windowsi doista optimizirane da na pravi način iskoriste procesore s velikim brojem jezgri? Treba li nam danas 16-jezgreni procesor za ponajbolje moguće performanse u igrama?
