Snaga na budžetu
U nadmetanju procesorima AMD je pozitivno iznenadio Ryzenom, ponudom jeftinih procesora s velikim brojem jezgri, što je Intelov konkurent i3 ostavilo u sjeni. No Intel je u međuvremenu iznio novu generaciju Coffee Lakea gdje su dosadašnje dvije jezgre zamijenjene četirima fizičkima u ponudi i3, podižući tako ljestvicu očekivanja za ostale procesore. Glavna konkurencija procesoru i3 8100 jest Ryzen R3 1300X, no budući da su svi Ryzeni otključani za overclock, htjeli smo vidjeti može li početna ponuda AMD-ovih procesora sustići početnu ponudu Intelovih unatoč AMD-ovoj nižoj cijeni.
Naravno, za overclockanje procesora ipak treba uložiti vremena za informiranje, kao i za sam proces, no on nije tako zamršen kao nekada, u što smo se i sami uvjerili.
RAD U BIOSU je izvorni način overclockanja iz vremena dok je to još bio mističan proces, no danas čak i proizvođači matičnih ploča imaju svoje tutorijale i automatske modove overclockanja što proces čini banalnim
Kao što vjerojatno svi znamo, računala funkcioniraju na bazi digitalnih signala koji se sastoje od nula i jedinica, to jest, u tehničkom smislu, gleda se ima li u nekom vremenskom razmaku napona ili nema. Svaki procesor koji izađe iz tvornice nije potpuno jednak, stoga svoju zadaću obavlja s više ili manje poteškoća, a proizvođač određuje granicu do koje će svi procesori raditi. Za Ryzen R3 1200 to je 3,1 GHz.
Svi znamo kako prikazati digitalni signal. Sastoji se od nule i jedinice, što znači da uređaj očitava postojanje napona. No to je prikaz koji koristimo za lakše razumijevanje; u stvarnom svijetu digitalni signali izgledaju malo drugačije. Signal ne može u jednom trenutku savršeno prijeći iz nule u jedinicu, već je to proces koji traje neko vrijeme, koliko god kratko ono bilo.
JEDNOSTAVNO overclockanje se sada bez previše strke može obaviti unutar Windowsa pomoću programa koji se skinu sa stranica proizvođača ploča ili samih procesora
Procesor koji, primjerice, radi na 3 GHz ima dovoljno vremena za postavljanje signala u nulu ili jedinicu prije nego se on očita. Kod overclockanja je jednostavna stvar vidjeti koliko možemo smanjiti to vrijeme prije nego procesor više ne bude mogao jasno odrediti o kojoj se vrijednosti radi pri čitanju signala (što će reći da signal nije imao dovoljno vremena za prelazak iz jednog stanja u drugo). Tada se procesi unutar operativnog sustava ruše ili se sustav čak ne želi ni pokrenuti.
Druga opcija koja nam ostaje za izvlačenje performansi jest povećavanje napona na procesoru, čime povećavamo amplitudu signala i smanjujemo vjerojatnost da će čitanje stanja biti u zoni greške. Recimo da procesor radi na naponu od jednog volta. Logička nula mogla bi biti napon od 0,01 V do 0,2 V, dok bi logička jedinica bila očitana ako je napon između 0,8 V do 1 V. Ako procesor pročita stanje između 0, 2 V i 0,8 V, nije u mogućnosti odrediti radi li se o nuli ili jedinici te javlja grešku. Povećanjem napona na kojem procesor radi s 1 V na 1,4 V, kao u našem testu, povećavaju se zone gdje se može jasno pročitati signal te sustav postaje stabilniji. To nam daje dodatan prostor za skraćivanje vremena čitanja stanja, dakle još veću brzinu procesora.
TESTOVI se svode na stalno i uzastopno testiranje. I kada mislite da ste našli zlatnu sredinu, odvrtite ekstra test za dobru mjeru
Overclockati bez prvobitnog informiranja može oštetiti vaše komponente, zato je poželjno na internetu saznati nekoliko pojedinosti, a najvažnija je od njih maksimalna voltaža koju procesor dugotrajno može podnijeti. Radit će i na višim vrijednostima, no uz skraćen životni vijek. Druga je stvar maksimalna radna temperatura procesora. Ako procesor nakon overclockanja prelazi tu vrijednost, potrebno je bolje hlađenje procesora ili smanjenje overclocka. Softver matične ploče koji koristimo daje nam do znanja da je napon od 1,4 V sigurni maksimum, a AMD-ove stranice označuju temperaturu od 95 stupnjeva Celzijevih kao gornju granicu koju procesor može izdržati.
Jednom kada smo naoružani informacijama – za R3 1200 to je 1,425 V za proces overclockanja i 1,4 V za kontinuiran rad, a maksimalna temperatura od 80 Celzijevih stupnjeva vrijednost je koje bi se trebalo držati (premda CPU može ići do 95 stupnjeva) – možemo ući u BIOS sustava i upoznati se s njime. Svaki BIOS razlikuje se ovisno o proizvođaču, no mogućnosti koje matične ploče imaju za overclockanje vrlo su slične. Otvaranjem BIOS-a naše MSI X370 vidimo da ima automatski Game mod za ovaj procesor kojim njegovu frekvenciju diže za 200 MHz, što nam može poslužiti kao solidna informacija za započimanje procesa overclockanja.
PODACI Bitno je aktivno pratiti stanje procesora u čemu će vam uvelike pomoći programi poput CPU-Z
Većina matičnih ploča omogućuje i overclocking sustava jednom kada ste u Windowsima, što dodatno pojednostavljuje stvar jer odmah možete vidjeti rezultate. Radi jednostavnosti odlučili smo se za korištenje softvera matične ploče u samom Windows okruženju koje bi svaki korisnik mogao pratiti. Način overclockanja za koji smo se odlučili jest postavljanje voltaže procesora na 1,425 V i postepeno overclockanje da bismo vidjeli koju brzinu možemo postići pri tim postavkama. Sam program upozorit će vas ako premašite preporučene vrijednosti svog Ryzena. Standardna brzina iznosi 3,1 GHz, a game mode, kako smo već zaključili, tu vrijednosts sam podiže za 200 MHz na 3,3 GHz. Naš prvi pokušaj onda će iznositi 3,4 GGHz s brzinom RAM-a od 2800 MHz.
Računalo se drži bez problema. Brz test u programu WPrime koji opterećuje procesor dat će nam do znanja vrijedi li pokušavati postići veće brzine. Ako se računalo ne sruši, povećavamo frekvenciju procesora. Program matične ploče nudi nam intervale od 25 MHz, koji su i preporučeni ako overclockate putem BIOS sučelja ili u Windowsu.
REZULTATI Testovima će se otkriti je li vaš overclock urodio plodom, to jest koliki je benefit u odnosu na temperature
Nakon svakog pomaka od 25 MHz odvrtimo 1024M test u WPrimeu kako bismo bili sigurni da je procesor stabilan. Proces je dugotrajan, no ako se test ne odvrti, možete imati računalo koje će bez problema raditi većinu vremena, ali i lako srušiti kada ga upregnete.
S našim primjerkom Ryzena R3 1200 uspjeli smo tako dogurati do 4,075 GHz. Pokušaj dostizanja 4,1 GHz i overclockanja procesora za cijeli jedan gigaherc nije nam uspio. Računalo se usred testa srušilo, a budući da smo cijelu priču započeli postavljanjem voltaže na maksimalnu sigurnu vrijednost, nismo u mogućnosti odigrati tu kartu na dulje staze. Vraćanjem postavki na 4,075 GHz vrijeme je za testiranje sustava brojnim aplikacijama kako bismo se uistinu uvjerili u njegovu stabilnost, a rezultati tih testova pokazat će nam i kako se naš četverojezgreni Ryzen nosi s novim Intelovim procesorom i3, koji odnedavno također ima četiri jezgre. Ako trebate smjernice za testiranje apsolutne stabilnosti procesora, uvaženo je da sustav tri puta prođe 3DMark test bez rušenja i time se smatra dovoljno stabilnim.
Kako vidimo iz rezultata naših testiranja, R3 1200 lako može dostići performanse novijeg procesora i3 8100 uz večer provedenu testiranjem postavki unutar programa vaše matične ploče. Korištena je grafička kartica GTX 1080Ti kako bi se eliminirao moguć utjecaj grafičkih kartica na rezultate testiranja i vidjela apsolutna snaga testiranih procesora. Rezultati su zadovoljavajući, a s obzirom na nižu cijenu procesora Ryzen 1200 i većeg izbora matičnih ploča različitih cjenovnih rangova, AMD trenutno vodi po isplativosti jer Intel u ponudi ima samo ploče Z370, koje imaju premium cijenu zbog mogućnosti overclockanja koje procesor pak ne podržava. Kada dođu jeftinije Intelove matične, priča će se ponovno promijeniti.
