Budućnost klasičnih tvrdih diskova je sve, samo ne svijetla. Samsung je primjerice predstavio 16 TB SSD koji, iako košta $7.000, jako dobro nagoviješta što nas očekuje po pitanju kapaciteta u narednih godinu dana. Osobno bismo hard diskovima dali još 3, do maksimalno 5 godina postojanja, jer ovim tempom i razvojem tehnologija koje SSD segment poprima, klasični mehanički diskovi više neće moći konkurirati po stavkama zbog kojih su do sada još donekle u prednosti, a to su cijena i kapacitet (iako i ovo drugo već polako iščezava).
SATA III, SATA Express ili nešto treće?
SATA sučelje prati nas dugi niz godina kao jedan od glavnih način spajanja diskova na računala, a u svojoj trećoj, 6 Gbit/s, reviziji, predstavljenoj prije više od pet godina, već je odavno u potpunosti iskoristila svoju maksimalni propusnost i potencijal dolaskom SSD-ova. Potencijalni nasljednik ovog klasičnoga SATA sučelja, SATA Express, nije ni startao, a već je doživio lagani fijasko. Vjerojatno su neki od vas primijetili da gotovo sve novije matične ploče na sebi nose barem jedan ili više SATA Express konektora, a uređaja, odnosno SSD-ova, s podrškom za isto ni za lijeka. Iako podržava otprilike 3 puta veće brzine (16 Gbit/s) nego SATA III standard, čini se kako su proizvođači i dalje neodlučni što će s njim, a dobrim dijelom za to je kriv sve popularniji M.2 standard, ali i činjenica da je konektor dosta nespretno i glomazno sastavljen od dva SATA III konektora i još jednog proprietary porta.
Puno buke za ništa: SATA Express i dalje nije doživio niti jedan komercijalni model SSD-a
Trenutno se nalazimo u vremenu gdje jednostavno moramo pričekati i vidjeti u kojem će smjeru sve otići, za što će se proizvođači krenuti zalagati, nešto poput VHS-a i Betamaxa. Dosta toga se dogodilo po pitanju SSD tehnologija u ovoj godini kroz sva njihova područja, od različitih fizičkih standarda, sučelja, kapaciteta, tehnologije NAND flasha, pa na kraju i samih performansi, tako da će biti jako zanimljivo vidjeti rasplet i kojem će smjeru sve to otići u 2016.
Nazovi M.2 za laku nadogradnju prijenosnika
I, što je zapravo taj M.2 standard o kojem pričamo? Ukratko bismo ga mogli opisati kao većeg i tehnološki naprednijeg brata mSATA utora. Jedan od dobrih razloga zašto je ovaj standard zaživio jesu prijenosnici i generalno uređaji/računala malih gabarita. Na račun svojih kompaktnih dimenzija, M.2 moduli, odnosno SSD-ovi, izgledaju kao maleni moduli RAM-a, duljine najčešće 80 mm. U biti, veličine su standardizirane i označavaju se po predlošku 22xx, gdje xx označava duljinu modula, a neke od klasičnih dimenzija su 60, 80 i 110 mm. U toj oznaci 22 opisuje širinu modula od 22 mm. Proizvođači prijenosnika, koji su dosta koristili mSATA standard, zavoljeli su M.2 iz razloga što omogućava ugradnju M.2 SSD-a pored klasičnoga 2,5" diska.
Neki od jeftinijih modela prijenosnika čak i dolaze s praznim M.2 slotom, tako da ga proizvoljno možete nadograditi. Istina da nema puno modela M.2 SSD-ova, pogotovo na našem tržištu, ali ih je zato sve više i sve su zapaženiji (gotovo svaka novija desktop matična ploča ga ima), pa nam se tako njegova budućnost čini dosta svijetlom, te je već i ovakav bolji i rašireniji od mSATA standarda. Jedan od razloga zašto su ga proizvođači zavoljeli jest činjenica da može koristiti SATA ili PCI-express sučelje za ostvarivanje propusnosti. U većini slučajeva i u novijim verzijama riječ je podršci za PCI-express 3.0 x4 sučelje koje mu omogućava do 4 GB/s, što je daleko više nego kod potencijalnoga nasljednika SATA konekcije, SATA Express, a kamoli tek klasičnoga SATA III priključka.
TLC, 3D NAND memorija i manji proizvodni procesi
Takozvana "višeslojna" NAND flash memorija, odnosno u ovom slučaju TLC (Triple-Layer Cell) NAND flash memorija, svjetlo dana ugledala je u Samsungovom 840 Evo modelu, prije otprilike dvije godine. Ovo je bila početna točka novog trenda koji su ostali proizvođači počeli tehnološki i proizvodno pratiti. Riječ je o tipu NAND flash memorije koja omogućuje puno veći zapis podataka na jednakoj površini, što u krajnosti donosi veće kapacitete SSD-ova. Istu stvar zapravo je donijela i 3D NAND tehnologija koju smo po prvi put vidjeli također na Samsungovo 850 Pro (MLC) i 850 Evo modelima (TLC), a koja će u narednih mjeseci doći od strane Toshibe/SanDiska, Microna/Intela i SK Hynixa. Iako 3D NAND na prvu ruku zvuči kao nešto što je slično TLC-u, no zapravo je daleko od toga.
Spuštanjem proizvodnoga procesa bliže 10 nm klasični tipovi 2D NAND flasha ne bi jednostavno mogli dodavati nove slojeve u svrhu povećanja kapaciteta, jer bi se time izgubila trajnost SSD-ova, već se morala dodati treća dimenzija, ona Z osi. Dodavanjem treće dimenzije omogućeno je znatno povećanje kapaciteta ćelija uz zadržavanje radnog vijeka SSD-a, a to je i jedan od razloga zbog čega se i išlo tragom ove tehnologije u kontekstu poslovnih korisnika, što se naravno kasnije preselilo i na consumer segment.
Intelov skriveni as iz rukava
Na temu 3D NAND flasha, i Intel ima nešto za nadodati. U suradnji s Micronom, Intel je na ovogodišnjem IDF-u predstavio svoju verziju 3D NAND flash memorije pod nazivom 3D Xpoint Optane. Generalno govoreći, svaka ta 3D NAND flash tehnologija varirati će od proizvođača do proizvođača, te će se prema tome i međusobno razlikovati. Iako se govori o brojkama do "1000 puta brži i izdržljiviji", još uvijek za sada nemamo konkretnih brojki, niti uređaja.
3D NAND na vratima: Zahvaljujući trodimenzionalnim ćelijama, nova tehnologija flash memorije donosi neviđene performanse, kapacitet i izdržljivost, a Intel je objedinjuje u sklopu svojeg 3D XPoint Optane projekta
Cijela stvar je još strogo čuvana po pitanju naziva modela i datuma izlaska, dok je najnovija informacija ta da će prvi uređaji stići u sklopu segmenta PC entuzijasta. Očekivani su SATA, SATA Express i PCI-e tipovi SSD-ova s ovom tehnologijom, a govori se čak i 3D XPoint DIMM-ovima s podrškom za RAM sučelje i Xeon procesora u sklopu nadolazećeg NVDIMM standarda, jer na kraju krajeva, ako će stvarno imati takve performanse, niti jedan od ovih nabrojenih sučelja neće moći osigurati dovoljnu propusnost osim DIMM slotova. Makar je 3D XPoint tehnologija obavijena velom čuvanih tajni, prema Intelovom roadmapu vrlo uskoro ćemo saznati na svoju ruku kako sve to funkcionira i vidjeti kamo će nas ona odnijeti, pored svih drugih novih SSD tehnologija i promjena u ovom polju koje nas čekaju za 2016.
NVMe standard
Iako trenutno možda još i u sjeni, novi NVMe protokol nasljednik je prastarog AHCI-ja (2004.). Očekivano, NVMe je izašao iz potrebe enterprise segmenta, a sve što on primi, kad tad se spusti i na consumer level. Glavna razlika između ova dva protokola je u brzini, odnosno manjoj latenciji i maksimalnom broju komandi / zadanih zadataka koje NVMe standard može postići u odnosu na AHCI. Ovdje posebno dolazi do izražaja maloprije spomenuta latencija koja je dvostruko manja, ali i mogućnost da zbog većeg broja queue depthova osigura bolju i efikasniju komunikaciju s procesorom na razini više jezgri.
Kompaktan i brz: Potencijalna budućnost SSD-ova: M.2 modul i stanard ne koristim nikakve dodatne kablove, već ga se jednostavno ubaci na matičnu ploču
Ovaj standard se uvukao u tek nekoliko modela dostupnih na našem tržištu, a i na svjetskom, a uskoro možete očekivati sve više modela s podrškom za NVMe, te polako, ali sigurnom tranzicijom s AHCI-ja. Iako donosi bolje performanse, realno govoreći, prosječan korisnik neće osjetiti preveliku razliku u svakodnevnom radu, no kako se ono kaže, od viška glava ne boli. Trenutno najčešći problem s kojim se susreći jesu BIOS podrška, gdje ih je u tom slučaju malo teže postaviti za boot device računala, ali i činjenici da još nisu dostupni u sklopu SATA Express sučelja, već SFF-8639, PCI-express i eventualno M.2 sučelja (Samsung SM951).
Potencijali ishodi
Što biste vi zapravo od svega ovog trebali znati? Pogledom na testove koje smo odradili, čisto da bismo imali neku referencu, jasno je vidljivo da su NVMe M.2 i NVMe PCI-express diskovi znatno brži od klasičnoga SATA III SSD-a. Te performanse nisu nužno ovdje zbog NVMe standarda ili M.2/PCI-express sučelja, već zbog činjenica da ti modeli SSD-ova na sebi imaju NAND flash puno boljih performansi, a koje se sada mogu iskoristiti na račun veće propusnosti dostavljene putem njihovih sučelja.
U prijevodu, i ovaj ADATA-in SSD bi također mogao imati isti kontroler i memoriju kao što recimo ima Samsunogov SM951, ali to ne bi imalo smisla, jer je SATA III sučelje ograničeno na 600 MB/s propusnosti, dok sama memorija i kontroler mogu pogurati debelo preko 1000 MB/s za čitanje i pisanje podataka. Generalno govoreći, ovi novi standardi i sučelja će sa sobom donijeti puno veće brzine od klasičnih SATA 2,5" SSD-ova, ali više u stilu rješenja "bottlenecka" koje je SATA III sučelje bilo svih ovih godina. Trend u narednim godinama mogao bi biti takav da će SSD-ovi klasičnoga 2,5" formata sigurno opstati, uz eventualno konačno usvajanje SATA Express standarda ili nekih drugih još bržih sučelja, sličnih "kabelskom" SATA standardu.
Sveprisutna TLC-a NAND flash memorija: ADATA-in disk dolazi s novom generacijom memorije koja omogućava veće kapacitete
M.2 SSD-ova će s vremenom biti sve više i više, ovisno o vendorima, ali i o stavu prosječnog korisnika, budući da je za njih nekako jednostavnije/manje zastrašujuće baratati zatvorenim diskovima, nego da moraju nekakvu pločicu (M.2) ubacivati na matičnu ploču i prčkati po njoj, a to bi mogao biti dosta presudan faktor. Dobri stari PCI-express modeli bit će rezervirani za PC entuzijaste, kako je to oduvijek i bilo s njima, još od samog početka SSD-ova. Ukratko, u bližoj budućnosti od SSD-ova možete očekivati daleko bolje performanse i još praktičnije/manje formate.
