Kao i svaka tehnologija, umjetna inteligencija, odnosno novi napredni alati generativnog AI-a te druge primjene polako, ali sigurno mijenjaju ponudu IT i tehnoloških fakulteta i visokih učilišta. Postoji više različitih načina na koji se sveprisutni AI integrirao u visoko školstvo. Kako su naši tehnološki fakulteti cijenjeni i provode brojna znanstvena istraživanja, tako su neki i davno prije nedavnog AI hypea pokrenuli kolegije i programe koji su se bavili robotikom, strojnim učenjem i umjetnom inteligencijom.
Na ovom linku možete pročitati cijeli naš posebni prilog Vidi.EDU
Druga razina na kojoj se AI tehnologije prepliću s modernim obrazovanjem je sveobuhvatno korištenje AI alata u nastavi neovisno o studijskom programu gdje se na kritički način koriste prednosti, ali i prepoznaju nedostaci generativnog AI-a. Fakulteti zbog neizbježnog naleta ta dva slova AI, prilagođuju postojeće programe, otvaraju nove studijske programe ili specijalizirane kolegije, dok nastavnici na predavanjima usmjeravaju studente na korištenje AI-a kao korisnog alata, no ne i zamjenu za posao.
Treća razina je ona najmanje poželjna, ali itekako prisutna. AI alati poput ChatGPT-a, Groka, Perplexitiya i drugih mnogim studentima služe kao alati za pisanje radova, pa profesori moraju smišljati alternativne pristupe. Iskusni nastavnici i dalje mogu prepoznati rad AI-a, pogotovo ako studenti nekritički samo prekopiraju odgovore geneativnog AI-a. I u slučaju da postane preteško prepoznati AI rad u budućim iteracijama ovih alata, moramo se prisjetiti da je studiranje prije svega put spoznaje i da zapravo nekritičkim korištenjem ovih alata studenti u konačnici uskraćuju sebe, pa možda treba dodatno raditi na podizanju svijesti o odgovornom korištenju i zapravo svrsi visokog školstva, koje pogotovo u tehnološkom sektoru može biti vrlo dobra odskočna daska za uspješnu karijeru.
Fakulteti s druge strane mogu iskoristiti AI za onaj idealni scenarij idividualiziranog učenja, gdje se postojeći kurikulum lakše može prilagoditi svakom pojedinom studentu, no takva situacija još neko vrijeme nije izgledna. Postoje brojne moguće prednosti i zamke koje tehnologije umjetne inteligencije donose sa sobom, a mi smo se u našem posebnom prilogu prošetali ponajboljim domaćim tehnološkim fakultetima i provjerili kako se oni kroz programe i nastavu nose s izazovima koje donosi umjetna inteligencija.
Uspješni domaći AI startup osvrnuo se za naš prilog na prednosti i izazove AI-a u školovanju
COO Pythagore Ivis Burić bila je naša sugovornica za ovu temu, a kako i sami rade na AI produktu, postoji iskustvo iz prve ruke s tehnologijama koje su zaslužne za ekspanziju umjetne inteligencije.
Koja tehnička znanja i koje dodatne vještine bi studenti trebali usvojiti kako bi mogli raditi u području AI-a?
Studenti bi prvenstveno trebali aktivno koristiti AI alate poput Pythagore, Cursora i sličnih, jer im upravo praktična upotreba ovih alata daje konkurentsku prednost. Bitno je imati znanje, ali umjesto da je glavni fokus na zastarjelim metodama, potrebno je razumjeti kako raditi s alatima budućnosti, koji su već danas prisutni. Fakulteti bi trebali poticati korištenje AI-a kao pomoć u učenju i rješavanju zadataka, a ne ga zabranjivati.
Prema vašim saznanjima, što bi domaći fakulteti trebali promijeniti kako bi bolje pripremili studente na izazove u karijeri, pogotovo ako se žele baviti tehnologijama iza umjetne inteligencije?
Fakulteti bi trebali uvesti kolegije koji potiču eksperimentiranje s AI-jem, od promptanja do user experience dizajna u novom kontekstu. Umjesto nepotrebnih i zastarjelih sadržaja koje vidimo na većini fakulteta, fokus bi trebao biti na razumijevanju, testiranju i primjeni AI alata u praksi. AI bi trebao biti sastavni dio svakog smjera, ne iznimka.
Da li AI rješenja poput i vašeg imaju potencijal zamijeniti neke poslove i tko bi mogao biti prvi na udaru naprednih AI alata?
Mi omogućavamo ljudima da rade brže, bolje i efikasnije, bez obzira na predznanje. Određeni poslovi koji su visoko repetitivni mogli bi nestati — poput administrativnih uloga, turističkih vodiča, „profesionalnih odgovarača na mailove“ ili onih koji cijeli dan pretražuju excel tablice. Pravo pitanje je: koji će novi poslovi nastati zbog AI-a i koje vještine će za njih biti potrebne. Tu leži prilika.
