2. korak: Izrada koda

Komponentama spojenima na Arduino pločicu dodjeljujemo imena kako bi ih lakše pamtili u daljnjem kodu jer se pod brojevima pinova nećemo snaći. Senzorima dodajemo imena te dodajemo nastavak „senzor“. Stanja koja ćemo očitavati sa senzora nazivamo na isti način samo što imenima dodajemo nastavak „stanje“. Sve vrijednosti su cjelobrojne, tj. int zato što radimo s digitalnim vrijednostima.

Spajanje senzora i prenošenje koda na Arduino pločicu.

Void setup; definiramo senzore i tipkalo kao ulazne (eng. Input), a relej kao izlazne komponente. Bitno je definirati ulaze i izlaze kako bi Arduino znao u kojem smjeru putuju podatci.

Void loop; U petlji koja se izvodi beskonačno puta (sve dok Arduino radi) očitavamo vrijednosti senzora i pridjeljujemo vrijednosti njihovim varijablama s nastavkom stanje. Dok s tipkala očitavamo stanje koje nam je potrebno kako bi mogli prekinuti sirenu. (Bez tipkala bi sirena svirala dok je Arduino upaljen, ne bi smo ju mogli ugasit nikako osim isključiti napajanje cijelog sustava). Nakon očitavanja i dodjeli očitanih vrijednosti varijablama krećemo s ispitivanjem ključnih uvjeta. Broj ispitivanja će biti jednak broju priključenih senzora jer svaki senzor pojedinačno ispitujemo je li aktiviran, tj. je li otkrio znak provale. Svi senzori bi u normalnim uvjetima trebali očitavati logičnu 0 (LOW vrijednost, 0V), a pri njihovoj aktivaciji oni će slati logičnu 1 (HIGH vrijednost, 5V). U if naredbi usporedbu možemo pisati u obliku (FOTOstanje) ili (FOTOstanje==1) jer se if zadovoljava ako je izraz unutar zagrade jednak jedinici. Negaciju možemo pisati u oblicima (!FOTOstanje) i (FOTOstanje==0) što bi znači da će se if zadovoljiti ako je izraz u zagradi jednak nuli. Ako imamo jednu naredbu koja će se izvršiti pri ispunjenom if uvjetu nije potrebno pisati zagrade za nju. Znači možemo, ali i ne moramo, ali mi smo stavili kako bi nam kod bio pregledniji. Vremenski delay od 10ms stavljamo kako bi nam program bio stabilniji i kako bi senzorima dali vremena između očitavanja.
Ako je bilo koji od uvjeta ispunjen (senzor aktiviran i šalje logičnu jedinicu) aktivirat će se alarm, tj. uključit će se relej koji uključuje sirenu. Naravno, ispituje se i stanje tipkala. Ako je tipkalo pritisnuto sirena će se isključiti, inače će raditi dok se ne pritisne tipkalo što može trajati u nedogled.

Senzori:

Senzor pokreta na sebi ima ugrađena dva promjenjiva otpornika. Pomoću njih podešavamo osjetljivost detektiranja i vrijeme vremenske odgode. Senzor daje HIGH vrijednost kada ne detektira pokret, a LOW kada detektira.

Infracrveni senzor detektira prolazak predmeta.

Senzor detektira količinu infracrvene radijacije što znači da ga mogu aktivirati samo živa bića. Takav senzor se nalazi u vanjskim reflektorima koji se aktiviraju pokretima. Vremensku odgodu, tj. delay je poželjno staviti na najmanje. Kod većih odgoda raste vjerojatnost da će se pokret dogoditi u pauzi dok senzor miruje i tada sklop neće registrirati pokret jer je senzor „zaspao“. 

Senzor magnetskog polja radi uparen s trajnim magnetićem. Postavlja se na vrata tako da se kod zatvorenih vrata magnetić nalazi točno pored senzora magnetskog polja. Pri i malom otvaranju vrata senzor više neće moći detektirati magnetić i alarm će se oglasiti. Intenzitet se može regulirati pomoću malog potenciometra koji se nalazi na pločici senzora. Senzor zvuka radi kao i svi korišteni senzori. Na sebi ima mikrofon koji detektira zvuk u prostoru, a komparator napona pretvara u digitalnu vrijednost. Bitno je uzeti u obzir da senzor šalje logičnu nulu kada detektira zvuk. Kod ispitivanja uvjeta je potrebno dodati uskličnik da se dobije negacija. Senzor zvuka također na sebi ima maleni potenciometar s kojim reguliramo osjetljivost.

Senzor pokreta: Na pločici se nalaze dva potenciometra za regulaciju osjetljivosti i vremenske odgode detektiranja.

Poželjno je ubaciti senzore plinova i požara kako bi prostor dodatno osigurali, ali tada je dobro napraviti dvije vrste alarma, jedan za provale, a drugi za opasne uvjete koji se mogu dogoditi.

Ne zaboravite da uvijek možete koristiti analogne senzore koji su višestruko jeftiniji, ali morate znati da se spajaju s otporom i da njihova realizacija u programskom kodu zahtjeva puno više linija koda. Ako u međuvremenu želite naštimati osjetljivost očitavanja nekog od senzora morati ćete mijenjati kod i ponovno snimati na Arduino pločicu, to je zahtjevan zadatak i zato su pločice s komparatorom napona koje pretvaraju analogne u digitalne vrijednosti izvrsno rješenje.

Arduino kod potražite na poveznici!

Napomena:

Ovaj sklop je samo simulacija jednostavnog alarmnog sustava i nije zamjena za napredne uređaje koji osiguravaju vaš stambeni objekt. Svrha ovog sklopa je prikazati načina na koji se može izvesti jednostavan alarm te kako bi ga po želji modificirali i koristili u neku pomoćnu svrhu.

Dodatak za LCD i GSM:

LCD zaslon je koristan u ovom sklopu kako bi uvijek mogli pratiti stanje alarma i dodavati razne mogućnosti i obavijesti. Isključivanje alarma se ne mora nužno napraviti pomoću tipkala nego se može koristiti i šifra/pin koji se upisuje pomoću male tipkovnice. Korištenje LCD zaslona smo pokazali u prethodnim projektima.

GSM modul je veoma koristan jer vam može slati SMS poruke ili obavljati pozive kako bi uvijek bili obavješteni u stvarnom vremenu o zbivanjima unutar vašeg doma. Za to će vam biti potrebna SIM kartica s nešto kredita na njoj. U Arduino kodu je moguće personalizirati sadržaj poruke koja će biti poslana na vaš mobilni uređaj, ako se alarm aktivira SMS poruka može sadržavati ime i lokaciju senzora koji se aktivirao što može biti vrlo korisno.