Iako Arduino UNO pripada kategoriji malo drugačijih razvojnih pločica od primjerice Microbit pločica to ne znači da je manje zanimljiva. Neki će zamjeriti ne baš user-frendly for beginners razvojno okruženje (za razliku od Microbit platforme), ali svakako će biti vrlo uporabljiva kao jedna stepenica više u programiranju razvojnih pločica.
Od kud naziv Arduino? Tvorci Arduina su izabrali ime Arduino po imenu kafića u kojem su se dizajneri sastajali kada su stvarali taj projekt. Zvuči simpatično, ali i malo neobično. Na prvu Arduino više „vuče“ na nekakav tech gadget nego na ime kafića. Sigurno vam to ne bi bilo prvo ime da otvarate novi kafić u kvartu? O čemu se točno radi? Ispod haube Arduino UNO izgleda vrlo skromno naspram popularnog Raspberryja. Možda malo i preskromno. Odmah da tu podvučemo crtu. Arduino platforma spada u kategoriju mikrokontrolera (ne punokrvnih računala) dok je Raspberry Pi u suštini pravo „full-desktop“ računalo (CPU, RAM, Controller, Ethernet, USB, Video out (HDMI) te se pogoni posebnim OS-om (Raspibian) prilagođenim za tu vrstu računala.
Arduino platforma iako posjeduje sve računalne elemente (CPU, RAM,...) vrlo je skromnih karakteristika te taj mikrokontroler ne izvršava punokrvni operacijski sustav već samo izvršni kod zapisan u firmwareu i to isključivo jedan program u datom trenutku (low level C++ ako pričamo o programskom jeziku). Pojednostavljeno, to znači da na Arduinu nećete moći surfati, gledati video, spremati velike količine podataka već se ta platforma primarno koristiti za prikupljanje senzorskih očitanja spojenih senzora koja se prosljeđuju na nekakav poslužitelj, drugo računalo ili se prikazuju na licu mjesta (putem ugrađenog displaya npr.). U slijedećoj tablici možemo vidjeti usporedbu Arduina UNO s prvom generacijom Raspberry Pi model B računala (danas već postoji 3. generacija, Raspberry Pi 3). Kratak pogled dat će do znanja da je Arduino UNO „dječja igračka“ naspram Pi-ja.
Ukratko smo pojasnili priču razlike (Arduino – Pi) te bi zaključak bio da treba razlikovati mikrokontrolere od pravih računala.
Iz naše kuhinje
STEM revolucija je nešto o čemu se intenzivno priča posljednjih mejseci te konkretni pomaci (na žalost) dolaze ne iz obrazovnog sustava već od grupa entuzijasta i privrednika koji se zalažu za bolju budućnost obrazovanja djece. Kako je i VIDI časopis koji potiče STEM revoluciju, iz naše „kuhinje“ smo pripremili nekoliko jednostavnih Arduino projekata koji vas mogu još više zainteresirati za programiranje mikrokontrolera kada rezultat bude konačan i vidljiv.
Gdje kupiti glavne sastojke?
Glavni (zbirni) sastojci projekta su:
Većinu sastojaka moguće je kupiti u našim trgovinama putem web shopa. Jedino senzor DHT22 nismo bili u mogućnosti pribaviti u lokalnim trgovinama već je isti moguće potražiti putem oglasa ili na E-bayu.
