Bilo to promjenjivo osvježavanja slike, prikaz HDR sadržaja, brži odziv, manji input lag i visoke frekvencije osvježavanja slike sve do 240 Hz! Jeli 240 Hz overkill? Ima li koristi od HDR-a? Testirali smo neke od najboljih gaming monitora na domaćem tržištu kako bi doznali odgovore na ova pitanja.
U svijetu gaming monitora u posljednjih nekoliko godina bilo je zaista mnogo novosti. Pravu malu revoluciju donijele su tehnologije promjenjivog osvježavanja slike odnosno sinkronizacije frekvencije osvježavanja slike između monitora i grafičke kartice (FreeSync i GSync).
Usporedo s tim na tržištu su se pojavili monitori sa sve bržim odzivom, manjim ulaznim kašnjenjem (input lag) i sve većom frekvencijom osvježavanja slike. Novi milestone svakako su monitori s frekvencijom osvježavanja od 240 Hz!
Konačno pojavili su se i prvi gaming monitori s podrškom za HDR (High Dynamic Range). Sve ove tehnološke novotarije trebale bi nam donijeti osjetno bolje gaming iskustvo uz brži odziv, manje zamućenja i općenito kvalitetniju sliku.
Kako se u posljednje vrijeme na tržištu pojavila najnovija generacija monitora s podrškom za gotovo sve ove navedene tehnologije, smatrali smo kako je došlo vrijeme da provjerimo što nama gamerima doista mogu ponuditi najnapredniji gaming monitori današnjice.
Pokušali smo ih skupiti na jednu hrpu (barem one koje je moguće pronaći na domaćem tržištu) i tako je nastao ovaj usporedni test! Jesu li ovi monitor doista sposobni ponuditi nam ultimativno gaming iskustvo?
Novi milestone je ... 240 Hz!
Kako bismo ih mogli uvrstiti u elitno društvo tehnološki najnaprednijih gaming monitora, naši su testni kandidati morali zadovoljiti poprilično stroge kriterije.
Ponajprije očekujemo podršku za najnoviju generaciju tehnologija promjenjivog osvježavanja slike (FreeSync ili GSync), odgovarajuću brzinu odziva, frekvenciju osvježavanja slike od 144 Hz ili veću, te po mogućnosti podršku za HDR.
Istini za volju moramo priznati kako se na domaćem tržištu može pronaći relativno mali broj gaming monitora koji u potpunosti zadovoljavaju ove kriterije.
Stoga smo ovdje uvrstili i modele koji možda ne podržavaju baš sve najnaprednije tehnologije, ali se posebno ističu kvalitetnom podrškom za neku od ranije navedenih tehnoloških osobina.
Kada se već razbacuijemo svim stim silnim tehnološkim novotarijama koje bi gaming iskustvo trebale podići na novu razinu, red da ih malo detaljnije i objasnimo. Krenut ćemo od mnogima najvažnije brojke kada govorimo o gaming monitorima.
Jasno mislimo na brzinu, odnosno frekvenciju osvježavanja slike. Frekvencija osvježavanja slike kod monitora zapravo označava koliko se puta prikaz osvježi u jednoj sekundi, pa govorimo o osvježavanju od primjerice 60, 120, 144 ili 240 Hz.
Dugi niz godina na tržištu su isključivo postajali monitori s frekvencijom osvježavanja od 60 Hz. Za ovo su postojali prilično dobri razlozi. Video sučelja nisu nam nudila dovoljno veliku propusnost kako bi se mogle koristiti veće frekvencija osvježavanja slike, posebno na višim rezolucijama uz odgovarajuću kvalitetu prikaza.
Osim toga grafičke kartice nisu bile dovoljno brze da nam omoguće dovoljno visok frame rate koji je potreban kako biste na pravi način mogli iskorsiti monitor s većom frekvencijom osvježavanja slike. Danas su manje-više ova ograničenja otklonjena.
Danas primjerice najbrži gaming monitori osvježavaju sliku čak i do 240 puta u sekundi. Mnogo je u zadnje vrijeme bilo rasprave po bespućima interneta o smislenosti monitora s ovako velikom frekvencijom osvježavanja. Postoji li razlika između 144 i 240-hercnog monitora?
Smatramo da postoji, međutim sama po sebi veća frekvencija osvježavanja slike ne znači i automatski bolji gaming monitor. Brzina odziva i input lag igraju također itekako veliku ulogu.
Borba protiv Motion Blura
Međutim frekvencija osvježavanja slike je dosta važna zbog principa rada LCD monitora. Naime sama LCD tehnologija u svojoj osnovi uvjetuje ponešto zamućen prikaz slika u pokretu i bržih scena.
Stari dobri CRT monitori primjerice s ovim nisu imali problema, a i dan danas, ako nađete pokojeg negdje u garaži, će vam ponuditi superiorno gaming iskustvo po ovom pitanju. Veća frekvencija osvježavanja međutim kod LCD monitora omogućuje da se u dobroj mjeri efekt neželjenog zamućenja slike svede na minimum.
Osim same brzine osvježavanja za smanjenje efekta zamućenja koriste se i tehnologije umetanja crnog framea poznatije pod nazivima BFI (Black Frame Insertion) ili MBR (Motion Blur Reduction).
Ove tehnologije zapravo simuliraju titranje slike poput onog što smo ranije imali priliku vidjeti kod CRT monitora, umetanjem praznog, crnog framea između ostalih freameova. Obzirom na način na koji ljudski mozak i oko percipiraju fluidan prikaz slike u pokretu, ovakve tehnologije mogu smanjiti efekt zamućenja slike.
Međutim za sobom povlače i velike kompromise. Naime nećete ih moći korisititi u kombianciji s tehnologijam za promjenjivu frekvenciju osvježavanja slike, a njihovo korištenje uzrokuje i znatan pad maksimalne dostupne svjetline, pa su nepogodne za korištenje s HDR sadržajem.
Većina monitora koje smo testirali ima podršku za BFI. Međutim obzirom na ranije navedne nedostatake smatramo kako nije previše uputno koristiti okvakvu tehnologiju.
VRR za najbolji mogući gameplay!
Osim velike frekvencija osvježavanja i brzog odziva jedna od ključnih osobina modernog gaming monitora je podrškua za tehnologiju promjenjivog osvježavanja slike (Variable Refresh Rate) odnosno sinkronizaciju frekvencija osvježavanja slike između monitora i grafičke kartice.
Navedene tehnologije prije svega služe kako bi se spriječilo „pucanje“ i „trzanje“ slike, te smanjilo ulazno kašnjenje (lag), uslijed nesinkronog rada grafičke kartice i monitora. Godinama se za sinkornizaciju brzina grafičke kartice i monitora koristila tehnologija Vsync, no ona ima svoja brojna ograničenja.
Ove su se tehnologije prvi puta pojavile prije nekih 5 godina, a AMD i Nvidia kao dva vodeća proizvođača grafičkih kartica, krenuli su posve različitim putevima što se tiče podrške za ove tehnologije.
Nvidia se odlučila na dizajn i razvoj vlastite tehnologije pod nazivom GSync koja uključuje korištenje posebnog hardverskog modula odnosno čipa koji se ugrađuje u monitor. Ovakvo rješenje svakako je potencijalno tehnološki naprednije, ali su Gsync monitori iznimno skupi, te na taj način nisu osobito pristupačni većem broju korisnika.
AMD je s druge strane odlučio razviti posve otvoreno rješenje FreeSync koje ne zahtjeva korištenje posebnog hardverskog čipa, već se temelji na povezivanju sučelja, odnosno industrijskom standardu DisplayPort Adaptive-Sync koji omogućuje prilagođavanje brzine osvježavanja u stvarnom vremenu putem standard DisplayPort 1.2 ili novijeg.
Valja napomenuti kako FreeSync uredno radi i putem HDMI-a prema najnovijoj specifikaciji. Osim toga velika prednost FreeSynca svakako su vrlo mali troškovi implementacije, što znači da su FreeSync monitori daleko jeftiniji.
Stoga su tijekom vremena FreeSync monitori postali daleko popularniji. Konačno je Nvidia prije nekog vremena odlučila omogućiti driversku podršku za korištenje FreeSync monitora s Nvidijinim grafičkim karticama.
Određeni FreeSync modeli su certificirani od strane Nvidie kao GSync compatible, što znači da Nvidia jamči kako kod ovih monitora tehnologija promjenjive frekvencije osvježavanja ispravno funkcionira s Nvidijinim karticama.
Jasno vas nista ne sprečava da bilo koji FreeSync monitor koristite s Nvidijinom grafičkom karticom bio on GSync compatible ili ne.
FreeSync 2 HDR i GSync Ultimate
Kada govorimo o trenutnoj situaciji po pitanju tehnologija promjenjivog osvježavanja slike valja reći kako su one podijeljene u nekoliko kategorija kod oba proizvođača grafičkih kartica.
Kod Nvidie tako imamo već spomenuti GSync compatible monitore, GSync monitore, te najnoviju generaciju GSync Ultimate monitora. Što se tiče FreeSynca priča se zapravo svodi na dvije generacije ove AMD-ove tehnologije, pri čemu je najnovija i tehnološki najnaprednija FreeSync 2 HDR.
Najnovije generacija ovih tehnologija kod oba proizvoača donose mogućnost korištenje FreeSynca i GSynca u kombinaciji s HDR-om. Također najprednije verzije tehnologija promjenjivog osvježavanja slike donosi još neke napredne opcije.
Kod FreeSynca ovdje je prije svega riječ o tehnologiji LFC (Low Frame Rate Compensation). Naime jedan od problema FreeSync monitora svakako je bio relativno malen raspon unutar kojeg je funkcionirala tehnologija promjenjivog osvježavanja.
Novije generacije FreeSync monitora ovaj raspon povećavaju, pa on sada u pravilu iznosi između od 30 ili 48 do 144 Hz. No što kada vam frame rate padne ispod ovih vrijednosti? U tom slučaju u igru ulazi tehnologija LFC koja efektivno multiplicira frekvenciju osvježavanja u odnosu na trenutni frame rate.
Primjerice ukoliko vam je frame rate 40 monitor će u tom trenutku koristiti frekvenciju osvježavanja od 80 Hz. Na ovaj način se smanjuje input lag i trzanje slike, međutim realno ukoliko vam frame rate padne ispod 30 u tom slučaju već možemo govoriti o neigrivim performansama.
S druge strane GSync je oduvijek nudio daleko širi raspon u kojem ova tehnologija funkcionira, a standard Ultimate ove podiže na novu razinu, pa možemo govoriti o podršci za promjenjivu frekvenciju osvježavanja od 0 Hz pa sve do maksimalne brzine osvježavanja koju podržava pojedini monitor.
HDR-neiskorišteni potencijal
Konačno dolazimo do podrške za HDR (High Dynamic Range) koja zapravo ponajviše od svih ovih tehnologija može utjecati na kvalitetu slike. HDR omogućuje prikaz znatno bolje dinamike uz daleko izraženiju razliku između iznimno svjetlih i jako tamnih područja, puno više detalja u sjenama, te živopisan prikaz boja.
Nažalost podrška za HDR unutar samih Windowsa je dosta loša, igara s odgovarajućom podrškom je vrlo mali broj, a nema ni baš previše monitora na tržištu koji su u stanju na pravi način prikazati HDR sadržaj.
VESA (Video Electronic Standard Association) je pokrenula poseban program certificiranja ekrana ovisno o mogućnostima prikaza HDR sadržaja. Tako primjerice imamo certifikate DisplayHDR 400, 600 ili 1000.
Valja napomenuti kako kvaliteta prikazanog HDR sadržaaj ne ovisi samo o maksimalnoj mogućoj razini svjetline, iako je ovaj podatak dosta značajan. Međutim važna je i podrška za wide gamut, kao i adekvatan kontrast.
Većina nešto boljih gaming monitora dolazi tek s DisplayHDR 400 certifikatom, dok su vrlo rijetki oni koji mogu prikazati sadržaj uz 1000 nita svjetline. Kvalitetan prikaz HDR sadržaja tako ostaje rezerviran isključivo za kvalitetnije televizore.
Postoji li ultimativni gaming monitor?
Ovaj pregled najnovijih modela gaming monitora pokazao nam je kako su GSync monitori još uvijek poprilično skupi. Također vidljivo je kako tehnologije oba proizvođača za promjenjivu frekvenciju osvježavanja danas na novim monitorima funkcioniraju besprijekorno.
U budućnosti je vrlo izgledno kako ćete ove tehnologije kod novih monitora moći koristiti bez obzira imate li AMD-ovu ili Nvidijinu grafičku karticu. Na neki način će se podrška za ove tehnologije podrazumijevati kod svih novijih gaming monitora.
No budite svjesni da ukupno gamning iskustvo i dalje ovisi o više faktora, frame rateu, brzini odziva, input lagu. FreeSync vam nećem puno pomoći ukoliko vam je je frame rate prenizak.
Što se tiče brzina osvježavanja najbrži monitori danas imaju frekvenciju osvježavanja od 240 Hz. Ovakva brzina osvježavanja u kombinaciji s marticama brzog odziva jamči odlične gaming performanse, bez zamućenja slike i laga.
Nažalost 240-hercni monitori su još uvijek dosta skupi, a većinom se temelje na TN matricama koje ne mogu ponuditi toliko kvalitetnu sliku.
Možemo reći da su danas gaming monitori s osvježavanjem slike od 144 Hz svojevrsni best buy. Ovdje se mogu pronaći poprilično dobro monitori s IPS ili VA matricama.
Ovi modeli možda i nemaju tako brz odziv poput monitora s TN matricama, ali ukupno gledno omogućuju dobar balans između kvalitete slike i gaming performansi.
S druge strane podrška za HDR kod trenutno dostupnih gaming monitora je dosta loša. Objektivno rijetki su modeli koji nam danas mogu omogućiti dobre HDR performanse. Preslab kontrast i premala maksimalna razina svjetline ključni su problemi.
Međutim objektivno je teško očekivati da će nam 27-inčni monitor ponuditi HDR performanse poput recimo 55-inčnog televizora. Tako da trenutno po našem mišljenju HDR kada govorimo o PC gamingu nije vrijedan spomena.
U konačnici su danas nekekav optimum za ponajbolje gaming performanse 27 ili 32-inčni monitori s brzinom osvježavanja od 144 Hz ili više, te rezolucijom od 2560x1440 piksela.
Ovakva rezolucija omogućuje detaljan i jasan prikaz, a trenutno dostupne grafičke kartice dovoljno su brze da vam omoguće ugodno igranje na ovoj rezoluciji uz visok frame rate.
