Nove mašine ispod haube
Prisjetimo se zadnjeg puta kada je Nvidia popunila rupu između dviju kartica, riječ je bila o GTX 1070Ti ponudi. Zapravo se radilo o GTX 1080 čipu koji je bio malo oslabljen kako bi sjeo taman između postojećih GTX 1070 i GRX 1080 grafičkih kartica. Upravo je to taktika i kod novih Super kartica, Super verzija zapravo je oslabljeni čip snažnije kartice.
Preciznije, RTX 2060 Super je zapravo oslabljen RTX 2070 čip. Naravno, u svemu tome ima jedna vrlo pozitivna činjenica, a to je cijena. Nvidia će nove Super kartice prodavati po cijenama koje je do sada tražila za standardne verzije, dok će klasične verzije koštati manje.
Sve te najave došle su taman u vrijeme predstavljanja novih AMD Radeon RX 5700 i RX 5700 XT grafičkih kartica. Nakon nekoliko benchmarka bilo je jasno kako su nove kartice bile odgovor na AMD-ovu Navi arhitekturu.
S novim Super karticama AMD je tražio veću cijenu za performanse u rangu 2070 Super kartice za svoju Radeon 5700 XT karticu. No svega par dana prije izlaska na tržište AMD je također spustio cijenu svojih novih kartica.
To je svakako bio potez koji je njihove kartice održao vrlo relevantnima, no AMD će taj potez definitivno osjetiti i na profitima.
Ah, te zrake
Nvidia RTX linija bolja je od prijašnjih, ali i trenutnih GTX modela iz više razloga. Osim većih čipova koji ujedno imaju i više jezgri, revolucija u razvoju tehnologije obrade grafičkih zadataka nalazi se u potpuno novim dijelovima čipa koje dosadašnje GTX kartice nisu ni imale, a po kojima je RTX i dobio ime.
Prikaz 3D svjetova koji zahtijevaju sve veću realnost uvelike su ovisni o računanju odnosa svjetlosti i sjena te o njihovom ponašanju na raznim površinama i bojama. Primjerice, ako osvjetlite lampom crvenu majicu u mraku, primijetiti ćete da će ona osvijetliti okolinu oko vas u crvenoj boji.
Dok to u stvarnosti jednostavno funkcionira, računanje i prikaz takvih interakcija u virtualnom je svijetu vrlo komplicirano i zahtijeva veliku količinu podataka za svaki prikazani piksel na kojem se vrši takva obrada. Kod čistog RayTracinga, pojednostavljeno, putanja svakog piksela neke scene koju gledamo računa se “praćenjem” odbijanja zrake svjetlosti od okoline sve dok ne dođemo do njenog izvora.
Kako grafička kartica ne zna koliko će se puta zraka pojedinog piksela odbiti prije nego dođe do izvora, vrijeme obrade i kvaliteta konačnog prikaza postaju vrlo zahtjevni. Naravno, moguće je limitirati broj računanih odbijanja svjetla te “zaglađivanje” piksela koji odudaraju, što je i slučaj kod RayTracinga u igrama jer bi inače za samo jedan frame trebalo više od deset minuta.
Dok je efekt moguće dobiti klasičnom softverskom implementacijom na obične CUDA jezgre, performanse bi naravno bile vrlo loše. Kao usporedbu možemo uzeti dekodiranje sve popularnijeg h.265 HEVC formata za video.
4K video reprodukcija će i solidan i3 procesor dići na gotovo 100% ako nema implementiran hardverski dekoder za taj format. No u slučaju kada se reprodukcija vrši preko dekodera, resursi potrebni za reprodukciju 4K videa u HEVC formatu postaju zanemarivi. Takav pristup Nvidia ima sa RayTracingom.
RT (RayTracing) jezgre imaju zadatak obraditi taj specifičan dio 3D obrade kako bi se uvelike ubrzala implementacija i poboljšala kvaliteta slike uz minimalan utjecaj na performanse. Dakako, riječ je o prvoj generaciji te tehnologije i performanse, ovisno o rezoluciji, mogu biti značajne. S druge strane Nvidia tjera razvoj i kvalitetu tehnologija naprijed što je svakako pohvalno.
Pametni upscale
Druga komponenta su AI jezgre čiji je zadatak jednostavno povećanje performansi. Ideja je da, primjerice za 4K prikaz, grafčka kartica zapravo renderira u nižoj rezoluciji što donosi bolje performanse, a zatim AI jezgre na temelju već obrađenih Deep Learning podataka dignu kvalitetu sadržaja na 4K rezoluciju.
Ako, na primjer, renderirate igru u 2K rezoluciji, a igrate na 4K monitoru, sve će se doimati mutno jer je sadržaj “razvučen” zbog čega gubi oštrinu. AI jezgre imaju zadatak da na temelju znanja koje imaju o nekoj igri izoštre prikazani sadržaj kako bi izgledao kao da je renderiran u originalnoj 4K rezoluciji.
Naravno, ova ideja nije nova te brojni algoritmi i metode već postoje u gotovo svakoj igri, no hardverski specijalizirane jezgre sa AI tehnologijom koje to rade svakako su revolucionarne na mainstream gaming sceni. Za sada rezultati uvelike ovise o pojedinim naslovima te nisu uvijek idealni.
No tehnologija je u začecima, radi se o prvoj generaciji implementacije, a poboljšanja su moguća i sa softverske strane kada developeri postanu bolje upoznati s novim mogućnostima.
Kako smo već rekli, Super verzije RTX grafičkih kartica i dalje imaju istu tehnologiju u sebi, no broj otključanih jezgri kao i radni takt su povećani što direktno utječe na performanse.
Povećana je i potrošnja energije, u prosjeku za oko 15%, a Nvidia za ove kartice proizvođačima partnerima daje otključane čipove bez prethodno implementiranih VRM-ova, što znači da proizvođačima za igranje daje svih 300W snage kako bi izvukli maksimalne performanse iz svakog čipa, ako to žele.
Neki čipovi od Nvidije, koji nisu u Super kategoriji, ovisno o cjenovnom rangu, dolaze limitirani te sa već određenim VRM-ovima kako bi im se ograničila maksimalna snaga i kako ne bi konkurirali skupljim verzijama.
AMD NAVI
AMD s druge strane pomoću NAVI arhitekture još nije spreman za tako velike tehnološke korake. GCN (Graphics Core Next) arhitektura dugo je vladala većim brojem grafičkih čipova od strane AMD-a. Njihovi su inženjeri naišli na očit bottleneck s obzirom na radni takt, kao i broj shader jezgara koje GCN arhitektura može podnijeti.
Izlaskom novih NAVI grafičkih kartica predstavljena je i nova AMD-ova arhitektura - RDNA. Glavni zadatak nove arhitekture optimizacija je nadolazećih grafičkih čipova u gaming zadacima. Dosadašnja GCN arhitektura bila je odlična u izvršavanju kompleksnih kalkulacija, no kod gaminga se nije previše iskazala.
RDNA ima zadatak popraviti taj nedostatak fokusiranjem na gaming. No prva NAVI verzija grafičkih kartica serije RX 5000 još nema u potpunosti novu RDNA arhitekturu. Dok su neki ključni dijelovi zamijenjeni, dio čipa i dalje radi pod starijom GCN arhitekturom.
Ova mješavina daje solidne rezultate, no AMD najavljuje još bolje rezultate jednom kada RDNA arhitektura bude u potpunosti implementirana, a najavljeni datum je 2020 godine. Uz novu arhitekturu, NAVI čipovi također imaju i najnoviji proizvodni proces na svojoj strani.
Naime, napravljeni su na TSMC-ovom vodećem 7nm proizvodnom procesu koji se proslavio i u mobilnim čipovima. Ovaj proces omogućuje manje fizičke čipove, nižu potrošnju, a AMD je zahvaljujući tome mogao značajno povisiti radni takt novih NAVI jezgara.
RX 5000 serija GPU-a također je orijentirana na mainstream ponudu te tako ne koristi HBM2 memoriju, već je implementirana GDDR6 memorija. Iako AMD još nema odgovor na RayTracing implementaciju, najavljuju rješenje jednom kada se tehnologija proširi.
Za sada su na tržištu dostupne dvije NAVI kartice, RX 5700 i RX 5700 XT s originalnim AMD dizajnom, ali i custom dizajnom AMD-ovih partnera.
