Rangiranje trenutne postave grafičkih kartica palo nam je na pamet ponajprije jer se na tržištu nalazi više generacija kartica, pogotovo Nvidije, koja trenutno prodaje dvije generacije, seriju 1000 i seriju 2000. AMD je također izbacio grafičku karticu Radeon VII, no sumnjamo da će zamijeniti seriju RX 500 prije nego nova arhitektura Navi bude spremna, navodno krajem 2019. godine. Nvidia je svoju seriju 2000 cjenovno stavila iznad serije 1000, a svoj potez opravdavaju novom implementiranom tehnologijom, no također priznaju da se žele rješiti ogromne količine grafičkih kartica serije 100,0 koja je ostala na skladištima nakon što je kopanje kriptovaluta prestalo biti popularno. Tako da sada imamo zanimljivu situaciju na tržištu, s ogromnim izborom kartica u raznim cjenovnim rangovima. Stoga smo vam htjeli predstaviti cijelu ponudu u usporednom testu performansi i cijena kako bi vam bilo jednostavnije izabrati idealan proizvod.
Naravno, u duhu modernih gaming očekivanja testove smo radili na QHD rezoluciji od 2560 x 1440 piksela i brzini osvježavanja od 144 Hz da bismo vidjeli maksimum koji pojedina grafička kartica može pružiti. Za test smo koristili Ryzen 2700X overclockan na 4,15 GHz, što ga pri ovoj rezoluciji čini praktički jednakim Intelovu i7 8700K u igrama jer kod rezolucija iznad FullHD-a najveći dio posla pada na grafičke kartice. Iako ćemo se dotaknuti novih Nvidijinih tehnologija u smislu isplativosti i performansi, one neće biti uključene u test jer su nove tehnologije poprilično zahtjevne za te grafičke kartice pa bi i rezultati bili drugačiji. U svakom slučaju, pobrinuli smo se da dobijete jasan pregled trenutnog stanja tržišta s detaljnim opisom pojedinog hardvera kako biste samostalno mogli donijeti pravu odluku o kupnji za vaše potrebe i želje.
Kada pričamo o tehnologiji grafičkih kartica, nemoguće ih je sve staviti u jedan koš, a sama činjenica da testiramo kartice i preko više generacija forsira nas da malo skratimo priču te objasnimo srž svake generacije i usporedimo ih s novijim pridošlicama te kako se one razlikuju.
Prije svega, imajmo na umu sve arhitekture te proizvodne procese pomoću kojih su ove grafičke kartice napravljene. Arhitektura čini glavni napredak u performansama i mogućnostima pojedinih grafičkih kartica, no proizvodni proces omogućuje im dodatna poboljšanja s obzirom na potrošnju energije, ali i performanse, kada pričamo o brzini rada jezgri grafičkih kartica.
Daj mi struje: Neke kartice trebaju dva 8 pinska konektora kako bi isporučile sve te divne FPS-ove u najnovijim naslovima
S Nvidijine strane imamo GTX 1000 seriju napravljenu na Pascal arhitekturi i 16 nm proizvodnom procesu iz TSMC tvornice. Grafičke kartice s Pascal arhitekturom su na tržište došle 2016. godine, no i dalje se smatraju solidnom kupnjom, pogotovo zato što nova serija 2000 ima višu cijenu te nije izravna konkurencija seriji 1000. Nedavno je Nvidija izbacila i novu 2000 seriju baziranu na potpuno novoj Turing arhitekturi. No to je prvi put da ova serija kartica nije izravna zamjena prošloj generaciji, iz jednostavnog razloga što je cjenovno postavljena iznad serije 1000 te se serija 1000 i dalje prodaje u velikim količinama. Serija 2000 je tako na Turing arhitekturi i novijem 12 nm proizvodnom procesu, također napravljenom u TSMC tvornici.
Turing čipovi su zanimljivi jer ne predstavljaju samo evoluciju u tehnologiji s nešto boljim performansama, već je Nvidija odlučila otići u revolucionarnom smjeru te po cijenu puno većih čipova, koje je zato i teže napraviti, odlučila uz same CUDA jezgre i ostale dijelove grafičke kartice implementirati i čip koji ubrzava obradu podataka za RayTracing zadatke kako bi se dobio što realniji grafički izgled u igrama. Konkretnije, za sada je moguće poboljšati refleksije, koje i dalje imaju vrlo velik utjecaj na performanse, no svakako su korak u pravom smjeru. Kako bi izbalansirali tu cijenu u performansama, također su implementirali i drugi novi dio čipa s njihovim Tensor jezgrama za implementaciju i obradu AI zadataka. Točnije, njihova AI implementacija daleko brže obrađuje Anti-aliasing dajući brže i bolje performanse kartici. Anti-aliasing je obrada renderiranih rubova koji mogu ispasti “kockasti” kod čistog renderiranja, pa ih AA tehnologija “zaglađuje”. AI tehnologija se “uči” od strane Nvidije te se radi za svaku igru zasebno. Nvidia AI uči na ogromnim rezolucijama kako bi igra, to jest rubovi trebali izgledati na ogromnim rezolucijama i onda te podatke implementira u nove drivere. Kada se igra koja tu DLSS tehnologiju pokrene, driver pruža te podatke grafičkoj kartici kako bi mogla igru renderirati na nižoj rezoluciji od one koju vi postavite, no zahvaljujući DLSS-u rezultat i dalje izgleda odlično, premda jezgre grafičke kartice ne trebaju tako teško raditi za isti izgled. Tako dobivate mogućnost puno veće brzine renderiranja. Kada se koristi zajedno s novim RayTracing tehnologijama, može poništiti njihov negativni utjecaj na framerate, barem u teoriji. Sve je ovo zanimljiva nova tehnologija koja podiže cijenu Nvidijinih Turing grafičkih kartica koju zapravo i ne možete iskoristiti izvan dvije-tri igre koje je podržavaju u ovom trenutku, s upitnim rezultatima. No tehnologija je potpuno nova te će trebati kako developerima igara, tako i samim inženjerima grafičkih drivera i kartica za optimizaciju te tehnologije.
