"Izrada kao nekada" nije samo puka priča
Neke je stvari teško objasniti drugima u razgovoru. Zašto ti treba mehanička tipkovnica kad za desetinu cijene kupiš običnu plus nema taj naporni zvuk? No velik broj ljudi pri biranju tipkovnice privuku upravo zvuk i osjećaj tipkanja. Tu je i navodno velika izdržljivost prekidača, no time je teško opravdati visoku cijenu.
A cijena je i razlog zašto su naši stari okrenuli leđa mehaničkim tipkovnicama i zagrlili gumenu tehnologiju modernih tipkovnica koja je bila nevjerojatno jeftinija za izradu. Mehaničke tipkovnice na tržištu su bile puno duže nego gumene sa svojim membranama, no kao i sve ostalo, visoka cijena tjerala je proizvođače da osmisle jeftiniju verziju koju bi bilo lakše proizvesti i prodati sve većoj količini korisnika osobnih računala.
Tako dolazimo do povoljnih tipkovnica koje koriste gumenu membranu umjesto opruga i prekidača koje su do tada koristile mehaničke tipkovnice. Jer na kraju dana, cijela se tehnologija vrti oko toga kako pritisnuti gumb vratiti u izvorni položaj. Mehaničke tipkovnice koriste svu naprednu tehnologiju običnog prekidača za svjetlo u vašem domu. Imate dva lima koji se pritiskom gumba povežu i šalju signal dalje prema računalu. Raditi takve prekidače u malenim dimenzijama, i to još njih stotinjak po tipkovnici, nije jeftin proces. Plus, prilično su otporni na oštećenja, pa ih se ne mijenja tako često, što je, naravno, minus za proizvođača.
Tipkovnice na membranu koje su naslijedile mehaničke daleko su jeftinije za proizvodnju. Sastoje se od dva printana sloja žica, koje ispod svake tipke imaju metalnu dodirnu točku. Kada pritisnete gumb, te točke stvore kontakt i prepoznaju koji je gumb pritisnut. Vraćanje gumba u izvorni položaj obavlja treći sloj, koji čini jednostavan gumeni list sa izbočenim konveksnim dijelovima ispod svakog gumba, koji se nakon pritiska vraća u izvorno stanje.
Ostatak tipkovnice je zahvaljujući novoj izradi mogao biti tanji nego ikad, što je prednost koja se nastavila razvijati i do današnjeg dana. Odličan primjer su Appleove tipkovnice koje je i dalje ugodno koristiti, a zauzimaju tako malo mjesta. Laptopi također mogu biti zahvalni toj tehnologiji, premda oni koriste danas nešto drugačiju tehnologiju za vraćanje gumba u izvorni položaj jer ne moraju prijeći toliki fizički put. Na tržištu se danas, kao nasljednik ove, dijele i gumene tipkovnice koje se mogu namotati poput papira i koje su otporne na vodu te se mogu prati bez straha da će ih se potrgati. No svi ti napredci imaju malni problem zbog kojih ljudi preferiraju mehaničke tipkovnice.
Zaboravimo na trenutak razvikane gaming razloge za kupnju mehaničke tipkovnice. U marketing i njegovu uspješnost nećemo ulaziti, no netko tko dobar dio dana provodi tipkajući brzo će primijetiti razliku te vjerojatno zavoljeti mehaničke tipkovnice. Glavni razlog je povratna informacija. Istina, klikanje nekima može biti fora, dok će druge izluditi, no zato postoji veći izbor prekidača. No svaki od njih daje povratnu informaciju; bio to osjećaj ispod prsta kao potvrda da ste gumb pritisnuli ili klikavi zvuk različitih jačina, ona nam povećava sigurnost u tipkanju koju nećete imati kod običnih tipkovnica. Naravno, ako koristite samo sada već klasične tipkovnice, premda su mehaničke došle prije njih, možda nećete primijetiti razliku. Mnogi tako ne primijete razliku ako su se naviknuli na 144 Hz monitor. No jednom kada se naviknete i onda se vratite na klasičnu tipkovnicu, kao i na klasični monitor, odmah ćete znati istaknuti razliku.
Tipkanje na mehaničkoj tipkovnici jednostavno je veći užitak nego na gumenima. Jednostavna fizička svojstva gume kroz vrijeme omekšavaju vraćanje tipaka te samo pisanje ima mekani efekt. Također se zbog načina na koji ih je potrebno pritisnuti da bi registrirale klik – do dna – usporava brzina pisanja, pa je moguće da tipkovnica ne prepozna neke klikove ako tipka nije bila dovoljno pritisnuta. Mehanička tipkovnica zbog drugačije strukture prepoznaje klik ranije, ovisno, naravno, o vrsti prekidača. One „najklikavije“, naravno, prepoznaju pritisak kada se čuje klik, što je tek pola puta koji tipka može biti udubljena. Ta mogućnost ubrzava tipkanje i daje dodatnu potvrdu da je gumb pritisnut.
Ostale bitne stvari kod tipkovnica su key rollover, key ghosting i key jamming koje će također biti važne u testu. Key rollover označava koliko gumbi istodobno pritisnutih tipkovnica može prepoznati. Nakon svega, i najjeftiniji mobiteli danas mogu s visokom preciznošću raspoznati do deset točaka pritiska na ekranu, no tipkovnice imaju neke veće limite. Ako želim glavom udarati po tipkovnici i vidjeti što sam napisao, ne želim biti limitiran lošim hardverom.
Key ghosting je također problem kod nekih tipkovnica kod kojih pritiskom na tri gumba tipkovnica zabunom ispiše i četvrti. To je bio prilično (ne)slavan problem kod Apple II tipkovnica, gdje bi brzo pisanje riječi „the“ ispisalo „thje“. Rješenje koje su proizvođači smislili je to da kada se detektira četvrto slovo, automatski se briše treće i tako se ne dozvoljava ghosting. To su problemi kod gaminga jer samo kretanje, primjerice, u dijagonali i pritisak trećeg ili čak i četvrtog gumba ponekad neće biti registrirano zbog načina na koji se pritisci registriraju. Možemo zamisliti mrežu vodova koji prilikom pritiska gumba aktiviraju okomitu i vodoravnu liniju.
Bilo koja dva gumba pritisnuta u isto vrijeme dat će različito aktivirane linije te ih neće biti teško raspoznati. No pritiskom trećeg ili više gumbi postoji mogućnost da su svi vodovi koje taj gumb aktivira već aktivirani prijašnjim klikovima te se zato pritisak ne raspoznaje. Različiti proizvođači za ovaj problem imaju različita rješenja, no uvijek postoji limit kod broja tipaka koje mogu biti individualno prepoznate, osim kod specijalnih i, naravno, skupih tipkovnica.
