Unutar okvira teme o UHD monitorima odlučili smo obuhvatiti sve modele 4K rezolucije koji su trenutno dostupni na domaćem tržištu, popisati ih i međusobno sučeliti, rangirati te komentirati. Mnogi će reći kako je monitor najbitniji dio računalnog hardvera i često ima važniju ulogu od performansi i brzine računala. Osim što velika dijagonala povećava komfor korištenja, velika rezolucija omogućava ugodniji rad, veću efikasnost i produktivnost.
UHD prema raširenosti
FullHD danas je najraširenija “mainstream” rezolucija i standard na monitorima kojeg prema raznim analizama (globalne statistike rezolucija s web pretraživača) koristi tek 11 do 13 posto poslovnih i privatnih korisnika diljem svijeta. Sve ostalo otpada na rezolucije niže od FullHD-a (dakle, više od 80 posto korisnika diljem svijeta), a tek mali dio od jedan posto globalnih korisnika ima rezolucije veće od toga. Pogledamo li to s aspekta da je jedan Apple Cinema HD Display od 30” dijagonale i rezolucije 2560 x 1600 piksela (kao dva FullHD monitora) izašao na tržište prije punih 10 godina, a ova rezolucija i danas predstavlja tešku egzotiku, onda nešto tu ne štima? Ne, zapravo je sve u redu jer se cijena ovakvih monitora donedavno (ali i danas) kreću od 8 do 10 tisuća kuna. I onda su odjednom na scenu došli monitori standarda koji treba zamijeniti FullHD, koštaju u pola manje od navedenog legendarnog Applovog monitora, a imaju dvostruko više piksela - 4K je tu za mase.
Nije sve u pikselima, ali...
Tehnologija matrice ekrana monitora određuju kakva će biti kvaliteta reprodukcije boja i tonova, pozadinsko osvjetljenje gotovo da definira kakav će biti dinamički kontrast, hoće li monitor imati uniformno osvjetljenje, hoće li svjetlost probijati kroz matricu ili rubove ekrana i tome slično. Rezolucija monitora ima direktnu posljedicu u obliku oštrine prikaza na određenoj dijagonali, a zapravo je jedna od najbitnijih karakteristika te je treba promatrati u odnosu s veličinom dijagonale monitora te s brzinom osvježavanja slike. To napominjemo čisto iz praktičnog razloga jer ukoliko niste uživo vidjeli kako izgleda 4K rezolucija na 24-inčnom monitoru mogli biste se neugodno iznenaditi. Za većinu korisnika ona će biti neupotrebljiva bez softverskog skaliranja jer je tekst premali da bude čitljiv, a ikone i alatne trake presitne da ih vidite jasno s pola metra udaljenosti. Dakle, 4K monitori u samome startu nemaju smisla na malim dijagonalama, točnije za klasičnu uporabu smatramo kako 4K monitor mora imati minimalno 28 inča dijagonale, u protivnom može biti kontraproduktivan čak i ako imate savršen 20/20 vid. Idealna veličina kreće se oko 30-32 inča iako je ppi čak i kod 4K 40-inčnog monitora veći nego kod FullHD 24-inčnog monitora. Radna površina koju nude ovi monitori itekako utječe na brzinu rada na računalu. Pravo je zadovoljstvo pokrenuti neki hipervizor unutar 4K rezolucije, otvoriti nekoliko dodatnih prozora za CLI naredbe, vidjeti cijele alatne trake i ikone u softverima za editiranje slika i videa te još uvijek imati dovoljno prostora da nešto usputno pogledate na webu.
Igranje i multimedija?
Već je bilo govora nekoliko puta oko nativnog 4K sadržaja u pogledu filmova i serija; ukratko, za sada je ponuda vrlo ograničena. Uglavnom na Netflixovu produkciju poput serija Marco Polo i House of Cards ili određene sezone popularnog Breaking Bada, Blacklista i još koji naslov. Od filmova tu je nekoliko blockbustera koje možete nabrojati na prste i distribuiraju se isključivo VOD uslugama koje službeno nisu dostupne kod nas. Uz Netflix i Amazon ima nekolicinu serija te remasteriranih filmova na UHD-u, ali na 4K Blu-ray filmove snimane 4K kamerama se još uvijek čeka. Igranje igri na PC-u zapravo je još uvijek jedini pravi način kako iskoristiti sve te piksele na odgovarajući način, naravno ako imate dovoljno jako računalo. U protivnom ste osuđeni na promotivne 4K materijale, poneki video spot ili 4K sadržaj s YouTubea.
Snage i nedostatci UHD monitora
Nekoliko vrlo bitnih stvari o kojima morate voditi pažnju kod kupovine UHD monitora; u suprotnom biste mogli ostati neugodno iznenađeni te se ljutito vratiti u trgovinu s namjerom da zamijenite svoj novi UHD monitor za nešto drugo.
Još prošle godine na globalnom (ali i domaćem) tržištu su se pojavili prvi modeli 4K monitora i televizora koji imaju za cilj podići ljestvicu kada je u pitanju uvjerljivost prikaza, prvenstveno oštrina. Kod televizora i multimedijskog sadržaja 4K rezolucija ima itekako upečatljiv efekt prvi puta kada pogledate neki nativni sadržaj snimljen u ovoj tehnici, a osjećaj je jednako vjeran onome kada pogledate kroz prozor. Nevjerojatni detalji koje je na pokretnoj slici nemoguće sve obuhvatiti, no osim filmofila 4K rezolucijama radovat ćemo i mi IT-jevci, a evo i zašto…
Veličina teksta i ikone Na FullHD rezoluciji (gore) u odnosu na UHD rezoluciju (dolje) točno je 4 puta, pogledajte obje slike sa udaljenosti od 50tak centimetara i dobit ćete dojam o veličini ikone na 27” 4K monitoru
Što je UHD, a što 4K?
UHD i 4K tehnički nisu identični nazivi za iste rezolucije. Rezolucija 4K znači kako horizontalna rezolucija mora iznositi 4000 piksela (odakle i naziv 4K). Sukladno dogovoru kino-industrije (DCI) koja za projekciju koristi uglavnom widescreen odnose stranica u omjerima 2,39:1 ili 1,85:1 imaju redom sljedeće rezolucije 4096 x 1714 i 3996 x 2160. Iako ova druga strogo gledano nema 4000 piksela (nedostaju 4 piksela) ulazi u spomenutu DCI kategoriju. No, samo je jedna DCI - 4K nativna rezolucija, ona od 4096 x 2160. Obzirom da ona diktira i drugačiji omjer stranica 1,90:1 (19:10) odnosno 17:9 nećete ju naći među raširenim komercijalnim televizorima (iako postoje) ili monitorima. Oni su rezervirani isključivo za profesionalnu primjenu kod montiranja, editiranja i slično. Zanimljivo je kako je Panasonic 2010. godine predstavio model 142” plazma televizora u nativnoj 4K rezoluciji. Osim toga LG je nedavno plasirao i “pravi 4K” high-end monitor ove rezolucije (na žalost, još uvijek nedostupan kod nas). No, proizvode istinske 4K rezolucije možemo nabrojati na prste i nemojte ih očekivati u većem broju u budućnosti.
Svi ostali televizori i računalni monitori u 16:9 omjeru stranica (dakle, praktično svaki TV koji možete kupiti) ima UHD rezoluciju koja iznosi 3840 x 2160 piksela, dakle horizontala im ne prelazi 4000 piksela. Želite li više od toga u 16:10 omjeru Apple je već ponudio monitore 5K rezolucije, odnosno 5120x2880 piksela obzirom da do sada nismo imali (i pitanje je hoćemo li ikada) komercijalni 4K 16:10 monitor čija bi rezolucija iznosila 3840x2400 piksela.
Ulazno kašnjenje Moguće je mjeriti samo uz dobri stari CRT monitor, adekvatni fotoaparat dok ulazni signal slike za oba monitora mora biti identičan
Osvježenje i UHD rezolucija
Baš kao što je slučaj s UHD televizorima koji su prvi došli na tržište bez HDMI konektora inačice 2.0 na recenzijama smo do sada imali neke modele UHD monitora čije je osvježenje bilo „zaključano“ na 30 Hz. Kako biste mogli koristiti 60 Hz TV/monitor mora imati ili HDMI specifikaciju 2.0 ili DisplayPort 1.2 ili egzotični Thunderbolt 2. Ukoliko nema jedan od navedenih priključaka 4K se može prikazati samo u 30 sličica u sekundi što je možda dovoljno za filmove i multimediju (ali ne i HFR filmove čije vrijeme tek dolazi), no definitivno nije pogodno za računalo i gaming. Razlog tome je velika količina podataka i propusnost koju kabel i njegovo sučelje moraju fizički podržati. Obzirom da je DVI priključak dovoljan samo za FullHD rezolucije, a DVI-DL za rezolucije do 2560 x 1600 ovaj konektor u budućnosti viđat ćemo sve manje, a mogao bi potpuno izostati i prije potpunog nestanka samog analognog VGA priključka.
Pojavu efekta duhova Provjerili smo ju uz pomoće UFO monitor testa te kroz PixPerAn, no koristili smo i praktičniju metodu - gaming
Kvaliteta prikaza, LCD matrice i UHD rezolucija
Prije nego se raspričamo o novoj Ultra rezoluciji potrebno je nešto raščistiti odmah na početku. Dobar/profi FullHD monitor i dalje će biti superioran pred lošim UHD monitorom kada je u pitanju reprezentacija boja, tonova, prikaz sjena, uniformnost osvjetljenja, odziv ekrana, ulazno kašnjenje, potrošnja struje, čak i skaliranje nekih rezolucija, no jedino u čemu neće pobijediti je indirektna oštrina. Namjerno govorimo „indirektna“ jer je FullHD inferioran sa svojim PPI-om pred bilo kojim UHD monitorom. Na dijagonalama ekrana do 22-23 inča ta je oštrina uglavnom zanemariva jer se radi o optimalnom odnosu rezolucije i dijagonale kada gledate u monitor s 40-50 centimetara. Kako se godinama vodi bitka PC entuzijasta, gamera i profesionalaca da li je FullHD rezolucija dostatna za monitore od 27 inča sada dobivamo odgovor u obliku 28-inčnih monitora s četiri puta većom rezolucijom. I odnos rezolucije i dijagonale (28“-UHD) nam se itekako sviđa, no ponovo napominjemo da je nemalih 28 inča minimalna dijagonala na kojoj je ugodno raditi s nativnom UHD rezolucijom. Dakako, skaliranje ikona, teksta, izbornika je opcija u nekim operativnim sustavima, kod Windowsa 8 i 8.1 to skaliranje ostavlja pomalo gorak okus jer kada čitamo tekst (koji nije u odnosu 1:1 s pikselima na ekranu) on djeluje pomalo mutno. Kako to u praksi izgleda najbolje možete vidjeti i sami, ako koristite digitalni DVI/HDMI/DP priključak i zamijenite ga VGA analognim kabelom te primijetite (ako možete) razliku. Slika postaje mutnija što se najbolje vidi na rubovima objekata i u tekstu. Vrlo sličan efekt događa se sa skaliranjem slike u Windowsima. Zbog toga UHD monitori kod kojih nije potrebno koristiti skaliranje kako biste ih koristili za svakodnevne radnje imaju prednost nad UHD monitorima manjih dijagonala. Slična je situacija i na laptopima nove generacije od kojih neki dolaze s UHD rezolucijom već na 15“ ekranima. Moramo priznati da skaliranje u ovom trenutku mnogo bolje izgleda na Apple 5K iMacovima nego na Windowsu.
Metodologija
Kriteriji sučeljavanja
Postaviti ravnopravnu bojišnicu u kojemu svaki model monitora ima priliku pokazati svoje najbolje karakteristike (zavisno o nedostatcima) te ga sučeliti s konkurentom ponekad nije jednostavno, a nije zato što imamo različite matrice ekrana, dijagonale, potrošnju, odzive i kašnjenja (koja ovise o tipu matrice)… Evo kako smo našli optimalan način.
Za metodologiju odabira Grand Prix i Best Buy 4K monitora nakon dugog vijećanja odlučili smo se na kombinaciju koja objektivno svim modelima nudi realne šanse da se pokažu boljima od konkurencije. Evo kako smo to učinili…
Kontrast Bojan mjeri ANSI kontrast, jednu od najvažnijih stavki izračuna Grand Prix ocjene
Mjerenja i dobivene vrijednosti
Prvi dio ukupne ocjene svakog modela sastoji se od nekoliko stavki koje smo mjerili. To su u prvom planu ulazno kašnjenje, ANSI kontrast te izmjerena potrošnja struje. Prema prioritetu dodijelili smo svakoj od navedenih stavki određeni udio u ukupnoj ocjeni. Ulazno kašnjenje ili input delay nemojte pomiješati s odzivom ekrana (o kojem ćemo malo kasnije) jer se oba tipa kašnjenja izražavaju u milisekundama. Ulazno kašnjenje je, laički rečeno, vrijeme koje je potrebno elektronici panela da s ulaznog terminala (HDMI, DVI, VGA…) u trenutku kada primi signal isti „isporuči“ LCD panelu dok je vrijeme odziva vrijeme potrebno dok taj isti LCD panel reagira, ugrubo rečeno. Ulazno kašnjenje samo je jedno u lancu „kašnjenja“ koje se zbraja na sva ostala i čini sliku manje responzivnom u odnosu na kakva bi zapravo trebala biti referentna brzina. Tu referentnu brzinu ostvaruje samo jedan tip ekrana - prastari CRT koji je brži od bilo kojeg LCD-a danas na tržištu. I baš zato smo skinuli prašinu s naše stare CRT Iiyame, upregnuli mišiće i postavili golemi CRT monitor na testni stol tik uz nove moderne UHD LCD monitore. Kako bismo izmjerili ulazno kašnjenje potreban je fotoaparat sposoban vrlo brzo okidati (kamera s mobitela ne dolazi u obzir) kako bi uspio fotografirati sliku štoperice koja odbrojava milisekunde i istovremeno je prikazana na CRT i LCD monitoru. Dakle, oba monitora istovremeno su spojena na grafičku karticu, a ekrani su postavljeni da prikazuju istu izvornu sliku – štopericu. S fotoaparatom slikamo oba monitora, CRT koji je za nekoliko desetaka milisekundi brži i LCD koji kasni. Razlika ova dva broja predstavlja ulazno kašnjenje. U našoj konačnoj ocjeni svakog monitora ova stavka teži četvrtinu ocjene, tj. 25 posto. Deklarirani odziv uzeli smo s određenom dozom rezerve (provjerili smo koliko brojke odgovaraju stvarnima koristeći PixPerAn i UFO testove), no odlučili smo ga uvrstiti sa simboličnih 5 posto udjela u ocjeni.
ANSI kontrast i potrošnja struje
Statički ANSI kontrast mjerili smo na šahovnici s 5 crnih i 4 bijela polja, uz ujednačene postavke osvjetljenja i kontrasta na svakome monitoru za što smo koristili Lux Meter PRO-LX1108. Dobiveni brojevi pretvoreni su u skalu i možete ih vidjeti u grafu ispod svakog monitora. ANSI kontrast u konačnoj ocjeni sudjeluje s 25 posto udjela čime smo do sada zaokružili 55 posto konačne ocjene. Iduća na listi kategorija koje smo bodovali je dijagonala ekrana, gdje su monitori podijeljeni u tri različite skupine (27/28/40 inča) i sukladno ocijenjeni, a udio koji nosi dijagonala je 15 posto konačne ocijene. Sada smo definirali ukupno 70 posto ocjene, a preostale tri kategorije jednako su vrijedne u bodovanju i odnose svaka po 10 posto. To su opremljenost, USB hub i izmjerena potrošnja struje. Opremljenost uključuje broj i vrstu konektora koju monitori imaju, a ako monitor posjeduje raznolike priključke (npr. miniDisplayPort) u kombinaciji s onim standardnim ovdje ima priliku osvojiti određene bodove. Istu logiku primijenili smo i za USB hub, neki modeli osim njega imaju i mogućnost punjenja različitih gadgeta, a to nosi bodove. Na kraju tu su i „eko-bodovi“ za štedljive modele. Obzirom da je Philipsov BDM4065UC s 40“ dijagonalom (i VA matricom) ovdje na tankom ledu, u odnosu na konkurenciju izgubio je samo mali dio bodova skupljenih na golemom statičkom kontrastu i bodovanju same dijagonale.
Philips BDM4065UC
Neka vas ne zavara ovaj Philipsov monstrum jer i s 40“ dijagonalom ima veći ppi nego vaš FullHD 24“ monitor. To znači da su tekst i ikone oštrije i ne morate sjediti metar i pol od ekrana, točnije 50-ak centimetara sasvim je dovoljno. S VA matricom ekrana postiže golemi statički kontrast pa je s lakoćom ostvario najbolji rezultat na testu. Osim toga, opremljen je sa svim mogućim digitalnim konektorima za spajanje, a funkcija overdrivea omogućuje odziv manji od 4 ms. Igranje igara na ovom modelu teško je izbiti iz glave, no ipak velika radna površina i dijagonala čine ga idealnim za neku vrstu profesionalne primjene.
Philips 288P6
Današnji TN monitori visoke klase (ne samo ovaj Philips) pokazali su golemi napredak u reprodukciji boja pa čak i u kutu vidljivosti. Vjerojatno najbolja potvrda tome je i pivot stalak kojeg do sada nikada nismo viđali na TN monitorima, upravo zbog kuta i distorzije boja.
Iako je ova matrica s vremenom došla na loš glas 288P6 je model koji prkosi svemu što znamo o TN-u. Uz to, 28-inčna dijagonala čini nam se idealnom za UHD rezoluciju i kućnu uporabu. Opremljen je svim naprednim konektorima, USB 3.0 hubom te posebnim USB portom putem kojeg je moguće puniti mobitel/tablet čak i kada je monitor/računalo isključeno.
Dell P2715Qt
Iako ne dolazi iz Dellove UltraSharp serije ovaj model ima sasvim solidne i vrlo izbalansirane performanse u odnosu na konkurente i cijenu koja se za njega traži. Posjeduje i DisplayPort izlaz koji služi kako biste lančano povezali još jedan DisplayPort monitor bez razvlačenja kabela prema grafičkoj kartici. Jedan od USB 3.0 portova na hubu služi za punjenje tableta/telefona, a tu je i MHL HDMI priključak. Statički kontrast i uniformnost pozadinskog osvjetljenja mu nisu jača strana (kod našeg primjerka imali smo i pojavu LED cloudinga), no reprezentacija boja i tonova vrlo je dobra. Iako redovito preporučamo Dell (s razlogom), u klasi „jeftinijih“ 4K monitora P serija ovoga puta nije uspjela izboriti pobjedu na testu.
Acer S277HK
Nema dvojbe, Acerov model je dizajnerski, ali i izvedbeno najatraktivniji monitor na testu. Izrađen od aluminija u robusnom kućištu s vrlo tankim obrubom ekrana djeluje kao high-end model. Performanse su isto tako vrlo impresivne uz napomenu da ovo nije igraći monitor pa neka vas 4 ms odziva ne zavara jer je ulazno kašnjenje debelo iznad prosječnih 25-30 ms. S druge strane reprezentacija boja, kontrast i naročito definicija crne boje na ovom su monitoru iznadprosječno dobri i sve to za vrlo konkurentnu cijenu. Ukoliko razmatrate kupovinu 4K monitora, a igranje vas ne zanima ovaj bi model trebao biti visoko na listi; za mnoge i prvi odabir.
Iiyama ProLite B28888UHSU
Ukoliko redovito pratite računalni hardver Iiyamino ime vam sigurno nije strano, za one manje upućene riječ je o proizvođaču koji već dugi niz godina glasi kao jedno od vodećih imena u industriji monitora još iz doba CRT-ova. Iako ovaj monitor ima TN matricu jedan je od najboljih monitora svoje vrste s vrlo visokim (statičkim) kontrastom, uniformnim prikazom i izuzetnom oštrinom. Obilje priključnih konektora, poslovni dizajn kućišta (poput Della) i sjajni testni rezultati (najmanje ulazno kašnjenje na testu je rezultat Iiymine elektronike) čine ga idealnim za različite primjene od poslovnih aktivnosti do gaminga i multimedije. I kut vidljivosti ovog TN-a pravo je iznenađenje za ovaj tip matrice.
Samsung U28D590
Samsung 28D590 prvi je UHD monitor koji smo imali na testu u Vidiju još prošle godine; tada smo bili oduševljeni oštrinom i količinom detalja koje nudi jedan ovakav monitor uz vrlo korektnu cijenu. Mišljenje nam se nije promijenilo i usporedimo li ga s konkurencijom - ima nekoliko aduta. Prvi je dizajn kućišta i stalka koji djeluju uživo još bolje, mogućnost prikaza slike-u-slici i slike-do-slike (istovremeni prikaz dva FullHD signala bez skaliranja) s dva različita ulaza (primjerice dva PC-ja, jedan spojen na HDMI drugi na DisplayPort) te snažno 370 cd/m² osvjetljenje čime nakon kalibracije može ostvariti još bolji kontrast i definiciju crne boje.
