Twitter i programski jezik R protiv Covid-19

Twitter i programski jezik R protiv Covid-19

Istraživanje Medicinskog fakulteta

Napredno istraživanje zagrebačkog Medicinskog fakulteta Analize sentimenta na Twitteru naspram AstraZeneca/Oxford, Pfizer/BioNTech i Moderna cjepiva protiv COVID-19

Unatoč razvoju cjepiva protiv SARS-CoV-2 u rekordnome vremenu, globalno pandemija COVID-19 i dalje se nastavlja. Cilj našeg istraživanja je bio pokušati istražiti, pomoću sentimenta izraženog u tweetovima, kako su cjepiva protiv COVID-a 19 percipirana na Twitteru i postoje li razlike u percepcijama između cjepiva. Također, pokušali smo identificirati neke od događaja koji su imali utjecaj na sentiment te bi mogli poslužiti u identifikaciji tema, pitanja i nedoumica oko cjepiva koja su bitna za formiranja javnoga mijenja oko cijepljenja i oko kojih bi potencijalno moglo osmisliti javnozdravstvene edukativne intervencije kako bi se povećala sklonost naspram cijepljenja. Pomoću programskog jezika R pristupljeno je Twitter Academic API-ju (Application Programming Interface), prikupljeni su tweetovi koji spominju cjepiva AstraZeneca/Oxford, Moderna i Pfizer/BioNTech te je provedena analiza sentimenta uz pomoć AFINN leksikona.

screenshot twitter radno

Društvene mreže za anonimizirano praćenje osjećaja prema cijepljenju

Cjepiva protiv SARS-CoV-2 su razvijena u rekordnome vremenu te se trenutno globalno provodi kampanja cijepljenja s ciljem okončavanja pandemije i očuvanja ljudskih života. Zapadni svijet se u najvećoj mjeri oslanja na mRNA cjepiva razvijena od strane kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna te vektorsko cjepivo razvijeno suradnjom kompanije AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu. No, iako trenutno imamo na raspolaganju moćno oružje u borbi protiv SARS-CoV-2, konačni uspjeh kampanje cijepljenja će u najvećoj mjeri ovisiti o dostizanju dovoljne visoke razine procijepljenosti. Prema nekim procjenama i dinamici cijepljenja u pojedinim država, izgleda da neke europske zemlje neće dostići prag kolektivnog imuniteta cijepljenjem te se postavlja pitanje kako povećati udio populacije koji se namjerava cijepiti.
U današnje doba, društvene mreže su dio ljudske svakodnevice te predstavljaju vrijedan izvor informacija koje je potencijalno moguće iskoristiti u borbi protiv COVID-a 19. Cilj našeg istraživanja je bio pokušati istražiti, pomoću sentimenta izraženog u tweetovima, kako su cjepiva protiv COVID-a 19 percipirana na Twitteru te postoje li razlike u percepcijama između cjepiva. Također, pokušali smo identificirati neke od događaja koji su imali utjecaj na sentiment te bi mogli poslužiti u identifikaciji tema, pitanja i nedoumica oko cjepiva koja su bitna za formiranja javnoga mijenja oko cijepljenja i oko kojih bi potencijalno moglo osmisliti javnozdravstvene edukativne intervencije kako bi se povećala sklonost naspram cijepljenja.


Programski jezik R

Pomoću programskog jezika R i funkcije “historical_search()”, pristupljeno je Twitter Academic API-ju (Application Programming Interface) te su identificirani svi tweetovi na engleskome jeziku objavljeni u periodu od 1.12.2020. do 31.3.2021 koji spominju jedno od 3 cjepiva protiv COVID-a 19: AstraZeneca/Oxford (ključne riječ: ““AstraZeneca vaccine” OR “Oxford-AstraZeneca vaccine” OR “Oxford vaccine””), Pfizer/BioNTech (ključne riječi: ““Pfizer vaccine” OR “Pfizer-BioNTech vaccine” OR “Pfizer/BioNTech vaccine””) i Moderna (ključne riječi: ““Moderna vaccine”’”). Statistička analiza provedena je također u programskom jeziku R, korišteni su neparametrijski Kruskal-Wallisi i post-hoc Games-Howell testovi, a p vrijednost manja od 0,05 smatrana je statistički značajnom.

slika prva

Sika 1: Prikazuje box-plot grafove i rezultate statističke analize prosječnog dnevnog sentimenta na Twitteru prema cjepivima AstraZenece/Oxford, Moderna i Pfizer/BioNTech. Vidljivo je da je sentiment prema cjepivima Moderna i Pfizer/BioNTech stabilan u promatranome razdoblju, dok sentiment prema cjepivu AstraZeneca/Oxford značajno gubi na pozitivnosti te postaje negativan u ožujku

Ukupno je prikupljeno 701 891 tweetova, od kojih se 47.48% (n=333 234) odnosilo na Pfizer/BioNTech cjepivo, 36.75% (n=257 920) na AstraZeneca/Oxford cjepivo i 15.78% (n=110 737) na Moderna cjepivo.
Analiza sentimenta je provedena pomoću AFINN leksikona, koji sadrži 2477 riječi vrednovane od -5 (izrazito negativan sentiment) do +5 (izrazito pozitivan sentiment), a sentiment je izračunat i grafički prikazan za svako cjepivo kao prosječna dnevna vrijednost kroz četveromjesečni period, slika 1.
Uspoređujući sentiment između 3 COVID-19 cjepiva, naši rezultati pokazuju da je sentiment povezan s cjepivima Pfizer/BioNTech i Moderna pozitivan i stabilan u promatranom četveromjesečnom periodu, no sentiment povezan s cjepivom AstraZeneca/Oxford opada u pozitivnosti i postaje prosječno blago negativan u ožujku 2021, slika 2. Pad pozitivnosti sentimenta oko AstraZeneca/Oxford cjepiva je najvjerojatnije prouzročen izvještajima o slučajevima trombotičke trombocitopenije nakon cijepljenja, ali i negativnim publicitetom povezanim s problemima oko opskrbe u Europskoj Uniji. Cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna također su doživjela razdoblja ili šiljke negativnog sentimenta, najvjerojatnije prouzročena izvještajima o anafilaktičkim reakcijama nakon cijepljenja, no naizgled bez dugoročnih posljedica po sentiment.

tablica twitter
Smanjenje pozitivnosti sentimenta oko cjepiva AstraZeneca/Oxford između prosinca 2020. i ožujka 2021. jest zabrinjavajuće, jer može ukazivati ​​na to da se ovo specifično cjepivo sada doživljava negativno, što može povećati kolebljivost prema cijepljenju i dovesti do odbijanja cijepljenja ovim cjepivom. Iako je izvješće Europske Medicinske Agencije (EMA) u kojem je omjer rizika i koristi od cjepiva AstraZeneca/Oxford procijenjen povoljnim pozitivno utjecalo na sentiment, čini se da je njegov utjecaj kratko trajao. Postavlja se pitanje, je li se moglo pozitivnije utjecati na sentiment i percepciju AstraZeneca/Oxford cjepiva kako bi se poruka o povoljnom omjeru rizika i koristi prenjela na jasniji i uvjerljiviji način?

Podaci istraživanja direktno utječu na stav prema cjepivu

Važnost potpuno transparentnog pristupa svim podacima i potencijalnim pitanjima od strane EMA-e i drugih regulatornih agencija je također istaknuta u identificiranim događajima na grafovima. Objavljivanje cjelovitih podataka o cjepivu Moderna od strane EMA-e i Health Canada rezultiralo je porastom pozitivnosti sentimenta prema ovom cjepivu. S druge strane, „curenje“ i objava dokumenta koji pokazuje da je EMA dovodila u pitanje stabilnost mRNA u cjepivu Pfizer objavljenom u British Medical Journal (BMJ) 10. ožujka 2021. godine dovelo je do smanjenja sentimenta, što se možda moglo izbjeći da su postavljeni podaci i pitanja bili javno dostupni od samog početka.
Zanimljivo je da su kod sva 3 cjepiva identificirani događaji povezani s učinkovitošću cjepiva protiv novih varijanti virusa. Ova tema je očito od velikoga interesa javnosti te predstavlja jednu od mogućih edukacijskih tema u javnozdravstvenim akcijama.

SLIKA 2 VIDI

Prikazuje kretanja prosječnog dnevnog sentimenta prema cjepivima AstraZeneca/Oxford, Pfizer/BioNTech i Moderna. Plava crta predstavlja liniju trenda sentimenta, a istaknuti su i neki od događaja koji vremenski koreliraju s promjenama ili šiljcima sentimenta te koji su mogli imati utjecaj na njegovo formiranje


Zaključno, analiza sentimenta oko COVID-19 cjepiva na Twitteru je s tehnološke i metodološke strane relativno jednostavna za provesti. Metodu je moguće implementirati gotovo u stvarnome vremenu i time pratiti utjecaj novih događaja i saznanja na sentiment i sklonost prema cijepljenju. Zabrinjavajući je pad pozitivnosti sentimenta prema AstraZeneca/Oxford cjepivu, iako je omjer rizika i koristi kod tog cjepiva i dalje povoljan. Slično istraživanje je moguće provesti i s drugim temama od javnoga interesa o kojima se diskutira na Twitteru, primjerice s obaveznim nošenjem maski za lice, uvođenjem COVID-19 putovnica/green pass-a, 3. dozom COVID-19 cjepiva, cjepivom protiv gripe, kontroverznim odobrenjem lijeka aducanumaba od strane FDA-e, zabranom abortusa, ali i s nemedicinskim temama poput predsjedničkih kandidata na izborima.

 

Robert Marcec1, Robert Likic 1,2,*, ✉
1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Šalata 3, Zagreb, Croatia, Email: marcec.robert97@gmail.com
2. Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kliničku farmakologiju, Kišpatićeva ul. 12, Zagreb, Croatia, Email: robert.likic@mef.hr
* Reproduced from: Marcec R, Likic R. Postgrad Med J. Epub ahead of print: [August 09, 2021]. doi:10.1136/postgradmedj-2021-140685 with permission from BMJ Publishing Group Ltd.

Vezani sadržaj:

  • VIDI vremeplov: 30 godina tehnologije u Vidiju

    30 godina tehnologije VIDI-ja

    Povodom 30. godišnjice časopisa VIDI donosimo vam pregled najvažnijih događanja u svijetu tehnologije i najzanimljivijih tema u našem časopisu, počevši od davne 1994. godine pa sve do danas

  • Facebook, Twitter i Snapchat u borbi za prava na svjetsko nogometno prvenstvo

    Velika trojka društvenih mreža bori se za prava na streamanje najzanimljivijih trenutaka sa svjetskog nogometnog prvenstva koje se u Rusiji održava u Rusiji sljedeće godine.

  • Twitter bi ipak mogao spasiti Vine

    Nakon što je Twitter odlučio "ubiti" Vine, iznad mnogih se glava pojavio upitnik s logičnim pitanjem, zašto Twitter jednostavno nije prodao video uslugu? Srećom, razum je prevladao.

  • Nove mogućnosti Twitetterovog Periscope-a

    Twitter, jedna od najpopularnijih društvenih mreža sa minimalističkim uređenjem postova ima i streaming app Periscope. Od samog dana objave ova live streaming aplikacija ima mnogo problema koje se najviše očituju u sutavu notifikacije koje se smatra pomalo iritirajućim. Iako push notifikacija je korisna za otkrivanje emitera koji su upravo live stream kako bi se mogli uključiti u istom trenutku, zbog nedostatka kontrola sami korisnici su bili suočeni sa poplavom obavijesti.

// možda će vas zanimati

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.