Unatoč razvoju cjepiva protiv SARS-CoV-2 u rekordnome vremenu, globalno pandemija COVID-19 i dalje se nastavlja. Cilj našeg istraživanja je bio pokušati istražiti, pomoću sentimenta izraženog u tweetovima, kako su cjepiva protiv COVID-a 19 percipirana na Twitteru i postoje li razlike u percepcijama između cjepiva. Također, pokušali smo identificirati neke od događaja koji su imali utjecaj na sentiment te bi mogli poslužiti u identifikaciji tema, pitanja i nedoumica oko cjepiva koja su bitna za formiranja javnoga mijenja oko cijepljenja i oko kojih bi potencijalno moglo osmisliti javnozdravstvene edukativne intervencije kako bi se povećala sklonost naspram cijepljenja. Pomoću programskog jezika R pristupljeno je Twitter Academic API-ju (Application Programming Interface), prikupljeni su tweetovi koji spominju cjepiva AstraZeneca/Oxford, Moderna i Pfizer/BioNTech te je provedena analiza sentimenta uz pomoć AFINN leksikona.
Društvene mreže za anonimizirano praćenje osjećaja prema cijepljenju
Cjepiva protiv SARS-CoV-2 su razvijena u rekordnome vremenu te se trenutno globalno provodi kampanja cijepljenja s ciljem okončavanja pandemije i očuvanja ljudskih života. Zapadni svijet se u najvećoj mjeri oslanja na mRNA cjepiva razvijena od strane kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna te vektorsko cjepivo razvijeno suradnjom kompanije AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu. No, iako trenutno imamo na raspolaganju moćno oružje u borbi protiv SARS-CoV-2, konačni uspjeh kampanje cijepljenja će u najvećoj mjeri ovisiti o dostizanju dovoljne visoke razine procijepljenosti. Prema nekim procjenama i dinamici cijepljenja u pojedinim država, izgleda da neke europske zemlje neće dostići prag kolektivnog imuniteta cijepljenjem te se postavlja pitanje kako povećati udio populacije koji se namjerava cijepiti.
U današnje doba, društvene mreže su dio ljudske svakodnevice te predstavljaju vrijedan izvor informacija koje je potencijalno moguće iskoristiti u borbi protiv COVID-a 19. Cilj našeg istraživanja je bio pokušati istražiti, pomoću sentimenta izraženog u tweetovima, kako su cjepiva protiv COVID-a 19 percipirana na Twitteru te postoje li razlike u percepcijama između cjepiva. Također, pokušali smo identificirati neke od događaja koji su imali utjecaj na sentiment te bi mogli poslužiti u identifikaciji tema, pitanja i nedoumica oko cjepiva koja su bitna za formiranja javnoga mijenja oko cijepljenja i oko kojih bi potencijalno moglo osmisliti javnozdravstvene edukativne intervencije kako bi se povećala sklonost naspram cijepljenja.
Programski jezik R
Pomoću programskog jezika R i funkcije “historical_search()”, pristupljeno je Twitter Academic API-ju (Application Programming Interface) te su identificirani svi tweetovi na engleskome jeziku objavljeni u periodu od 1.12.2020. do 31.3.2021 koji spominju jedno od 3 cjepiva protiv COVID-a 19: AstraZeneca/Oxford (ključne riječ: ““AstraZeneca vaccine” OR “Oxford-AstraZeneca vaccine” OR “Oxford vaccine””), Pfizer/BioNTech (ključne riječi: ““Pfizer vaccine” OR “Pfizer-BioNTech vaccine” OR “Pfizer/BioNTech vaccine””) i Moderna (ključne riječi: ““Moderna vaccine”’”). Statistička analiza provedena je također u programskom jeziku R, korišteni su neparametrijski Kruskal-Wallisi i post-hoc Games-Howell testovi, a p vrijednost manja od 0,05 smatrana je statistički značajnom.
Sika 1: Prikazuje box-plot grafove i rezultate statističke analize prosječnog dnevnog sentimenta na Twitteru prema cjepivima AstraZenece/Oxford, Moderna i Pfizer/BioNTech. Vidljivo je da je sentiment prema cjepivima Moderna i Pfizer/BioNTech stabilan u promatranome razdoblju, dok sentiment prema cjepivu AstraZeneca/Oxford značajno gubi na pozitivnosti te postaje negativan u ožujku
Ukupno je prikupljeno 701 891 tweetova, od kojih se 47.48% (n=333 234) odnosilo na Pfizer/BioNTech cjepivo, 36.75% (n=257 920) na AstraZeneca/Oxford cjepivo i 15.78% (n=110 737) na Moderna cjepivo.
Analiza sentimenta je provedena pomoću AFINN leksikona, koji sadrži 2477 riječi vrednovane od -5 (izrazito negativan sentiment) do +5 (izrazito pozitivan sentiment), a sentiment je izračunat i grafički prikazan za svako cjepivo kao prosječna dnevna vrijednost kroz četveromjesečni period, slika 1.
Uspoređujući sentiment između 3 COVID-19 cjepiva, naši rezultati pokazuju da je sentiment povezan s cjepivima Pfizer/BioNTech i Moderna pozitivan i stabilan u promatranom četveromjesečnom periodu, no sentiment povezan s cjepivom AstraZeneca/Oxford opada u pozitivnosti i postaje prosječno blago negativan u ožujku 2021, slika 2. Pad pozitivnosti sentimenta oko AstraZeneca/Oxford cjepiva je najvjerojatnije prouzročen izvještajima o slučajevima trombotičke trombocitopenije nakon cijepljenja, ali i negativnim publicitetom povezanim s problemima oko opskrbe u Europskoj Uniji. Cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna također su doživjela razdoblja ili šiljke negativnog sentimenta, najvjerojatnije prouzročena izvještajima o anafilaktičkim reakcijama nakon cijepljenja, no naizgled bez dugoročnih posljedica po sentiment.
Smanjenje pozitivnosti sentimenta oko cjepiva AstraZeneca/Oxford između prosinca 2020. i ožujka 2021. jest zabrinjavajuće, jer može ukazivati na to da se ovo specifično cjepivo sada doživljava negativno, što može povećati kolebljivost prema cijepljenju i dovesti do odbijanja cijepljenja ovim cjepivom. Iako je izvješće Europske Medicinske Agencije (EMA) u kojem je omjer rizika i koristi od cjepiva AstraZeneca/Oxford procijenjen povoljnim pozitivno utjecalo na sentiment, čini se da je njegov utjecaj kratko trajao. Postavlja se pitanje, je li se moglo pozitivnije utjecati na sentiment i percepciju AstraZeneca/Oxford cjepiva kako bi se poruka o povoljnom omjeru rizika i koristi prenjela na jasniji i uvjerljiviji način?
Podaci istraživanja direktno utječu na stav prema cjepivu
Važnost potpuno transparentnog pristupa svim podacima i potencijalnim pitanjima od strane EMA-e i drugih regulatornih agencija je također istaknuta u identificiranim događajima na grafovima. Objavljivanje cjelovitih podataka o cjepivu Moderna od strane EMA-e i Health Canada rezultiralo je porastom pozitivnosti sentimenta prema ovom cjepivu. S druge strane, „curenje“ i objava dokumenta koji pokazuje da je EMA dovodila u pitanje stabilnost mRNA u cjepivu Pfizer objavljenom u British Medical Journal (BMJ) 10. ožujka 2021. godine dovelo je do smanjenja sentimenta, što se možda moglo izbjeći da su postavljeni podaci i pitanja bili javno dostupni od samog početka.
Zanimljivo je da su kod sva 3 cjepiva identificirani događaji povezani s učinkovitošću cjepiva protiv novih varijanti virusa. Ova tema je očito od velikoga interesa javnosti te predstavlja jednu od mogućih edukacijskih tema u javnozdravstvenim akcijama.
Prikazuje kretanja prosječnog dnevnog sentimenta prema cjepivima AstraZeneca/Oxford, Pfizer/BioNTech i Moderna. Plava crta predstavlja liniju trenda sentimenta, a istaknuti su i neki od događaja koji vremenski koreliraju s promjenama ili šiljcima sentimenta te koji su mogli imati utjecaj na njegovo formiranje
Zaključno, analiza sentimenta oko COVID-19 cjepiva na Twitteru je s tehnološke i metodološke strane relativno jednostavna za provesti. Metodu je moguće implementirati gotovo u stvarnome vremenu i time pratiti utjecaj novih događaja i saznanja na sentiment i sklonost prema cijepljenju. Zabrinjavajući je pad pozitivnosti sentimenta prema AstraZeneca/Oxford cjepivu, iako je omjer rizika i koristi kod tog cjepiva i dalje povoljan. Slično istraživanje je moguće provesti i s drugim temama od javnoga interesa o kojima se diskutira na Twitteru, primjerice s obaveznim nošenjem maski za lice, uvođenjem COVID-19 putovnica/green pass-a, 3. dozom COVID-19 cjepiva, cjepivom protiv gripe, kontroverznim odobrenjem lijeka aducanumaba od strane FDA-e, zabranom abortusa, ali i s nemedicinskim temama poput predsjedničkih kandidata na izborima.
Robert Marcec1, Robert Likic 1,2,*, ✉
1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Šalata 3, Zagreb, Croatia, Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
2. Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kliničku farmakologiju, Kišpatićeva ul. 12, Zagreb, Croatia, Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
* Reproduced from: Marcec R, Likic R. Postgrad Med J. Epub ahead of print: [August 09, 2021]. doi:10.1136/postgradmedj-2021-140685 with permission from BMJ Publishing Group Ltd.
