Nova generacija grafičkih čipova i grafičkih kartica željno je iščekivana. Posebno kako u zadnje vrijeme posve nove grafičke procesore viđamo otprilike svake druge godine. Ne treba ni zanemariti stanje na tržištu grafičkih kartica u posljednje dvije godine kada smo bili suočeni s ogromnom inflacijom cijena i nedostupnošću kartica.
Situacija se ponešto popravila u drugoj polovici protekle godine. Međutim, mnogi su gameri iz ovih razloga jednostavno preskočili prethodnu generaciju grafičkih kartica, pa su za potencijalnu nadogradnju svojih gaming računala odlučili pričekati najnoviju generaciju grafičkih čipova.
Sada, međutim, znamo kako su Nvidia i AMD svoje nove generacije grafičkih procesora zasad predstavili isključivo u obliku apsolutnih flagship i high end modela grafičkih kartica.
RDNA3 vs. Ada Lovelace - sudar svjetova
Drugu polovicu i kraj prošle godine obilježilo je predstavljanje najnaprednijih grafičkih procesora nove generacije. Nvidia je predstavila RTX 4000 seriju kartica temeljenu na grafičkim procesorima najnovije arhitekture poznatije pod nazivom Ada Lovelace. AMD je na to odgovorio RDNA3 grafičkim čipovima koji su posebno zanimljivi s obzirom da donose posve novi čiplet dizajn.
Do trenutka nastajanja ovog teksta, Nvidia je predstavila ukupno tri kartice temeljene na novoj Ada Lovelace arhitekturi: RTX 4070 Ti, RTX 4080 i RTX 4090. Nasuprot tome, svjetlo dana ugledala su dva nova RDNA3 Radeona, preciznije Radeoni RX 7900 XT i RX 7900 XTX.
Sve ove kartice, kako svojom visokom cijenom, tako i svojim osobinama i potencijalnim performansama spadaju u high end ponudu. Posve je jasan fokus Nvidije i AMD-a na high end ponudi kako bi izvukli i zadnji euro ili dolar i maksimizirali profit. Mainstream tržište je posve zanemareno, odnosno prepušteno starijim modelima kartica kojih ima sve manje i nisu osobito jeftine. Ostaje jedino nada kako će se ovo koliko-toliko promijeniti tijekom sljedećih mjeseci.
Ipak, tehnološki gledano, nova generacija grafičkih procesora svakako je iznimno zanimljiva. Posebice za direktnu usporedbu, s obzirom da su AMD i Nvidia koristili posve drugačije pristupe prilikom dizajniranja najbržih grafičkih procesora današnjice.
Zbog toga smo se odlučili na direktan dvoboj, odnosno troboj, najnovijih kartica iz AMD-a i Nvidije. Uspjeli smo se dočepati tri high end kartice za ovaj epski GPU troboj. AMD ovdje predstavljaju oba najnovija Radeona, RX 7900 XTX i 7900 XT, dok boje Nvidije brani RTX 4080. Nažalost, nismo uspjeli za potrebe ove usporedbe pribaviti nominalno trenutno najbržu Nvidijinu karticu RTX 4090.
Moore’s law is (not) dead!
Bez obzira na to, tri najnovije kartice koje smo imali na raspolaganju dobro će nam poslužiti kako bismo vidjeli kako su se pojedine inženjerske ideje i dizajnerske odluke materijalizirale u praksi i kakve su performanse.
Ovdje moramo napomenuti kako nam je oba Radeona ustupio AMD i temelje se na referentnom AMD-ovom dizajnu, dok je u slučaju Nvidijine RTX 4080 riječ o Inno3D-ovoj iChill kartici koja nije temeljena na referentnom dizajnu, no gotovo je istovjetna Nvidijinoj nazivnoj specifikaciji za RTX 4080 modele. Idemo se sada detaljnije pozabaviti tehnološkim novostima i arhitekturama na kojima se temelje najbrži grafički procesori današnjice. Krenut ćemo s AMD-ovim RDNA3 čipovima, jer ovdje ima i više zanimljivih novosti.
Unatrag posljednjih nekoliko godina osjetno su se usporile tehnološke inovacije i razvoj računalnih čipova, posebno u odnosu na ono što smo navikli vidjeti u zadnjih 20-tak godina. Osobito se ovo odnosi na high end grafičke procesore koji su postajali sve veći, kompleksniji, rastrošniji i iznimno skupi za proizvodnju.
Nedavno je čak i kontroverzni šef Nvidije Jensen Huang povukao „ručnu“ i proglasio famozni Mooreov zakon „mrtvim“. Podsjetimo, Mooreov zakon odnosi se na svojedobno predviđanje Gordona Moorea (tech pionira i suosnivača Intela) kako će se broj tranzistora na modernim mikročipovima udvostručivati svake dvije godine. Dakako, ovo omogućuje osjetan porast performansi, veću energetsku učinkovitost i manje troškove proizvodnje.
AMD RDNA3 - početak novog doba?
Kako moderni high end grafički procesori u monolitnoj izvedbi iz generacije u generaciju postaju sve kompleksniji i skuplji, AMD se kod svojih RDNA3 grafičkih procesora odlučio za posve novi revolucionarni čiplet dizajn. Njihov najnoviji grafički procesor Navi 31 temelji se na čiplet dizajnu, što znači da umjesto jednog velikog monolitnog čipa imamo kombinaciju više manjih čipova koji onda zajedno čine jednu cjelinu, odnosno omogućuju sve funkcionalnosti koje smo navikli vidjeti kod grafičkih procesora.
Zvuči poznato? U pravu ste. Naime, AMD već nekoliko godina kod svojih Ryzen i Epic procesora s velikim uspjehom koristi čiplet dizajn. Međutim, GPU je malo drugačija zvjerka i teško je za očekivati da će se sve prednosti čiplet dizajna kod glavnih procesora tek tako preslikati u svijet grafičkih čipova.
Spomenimo i konkretne proizvode. AMD-ov grafički procesor Navi 31, koji je prvi čiplet GPU u povijesti, temelj je dvije najnovije grafičke kartice, Radeona RX 7900 XTX i Radeona RX 7900 XT. XTX je flagship model s više CU jedinica, više shaderskih procesora, većom memorijskom propusnošću, više video memorije, dok je XT nešto malo oslabljena verzija.
GCD + MCD = čiplet GPU
Grafički procesor Navi 31 sastoji se od impresivnih 58 milijardi tranzistora, a čiplet arhitektura uključuje jednu GCD (Graphics Compute Die) jezgru i do 6 MCD (Memory Cache Die) jezgri ili, ako hoćete, čipleta.
GCD jezgra veličine od 300 mm² sadrži shaderske procesore, ROP jedinice i sve ostale komponente modernog grafičkog procesora te je izrađena u naprednijem TSMC-ovom 5nm procesu. S druge strane, omanji MCD čipleti su veličine svega 37 mm², sadrže memorijske kontrolere i Infinity Cache priručnu memoriju, te se kod njih koristi 6nm proces.
AMD je, naime, ustanovio kako shaderski procesori i ostale jedinice daleko više profitiraju od korištenja najmodernijeg proizvodnog procesa, dok s druge strane, memorijski kontroler i priručna memorija ne zahtijevaju korištenje najnovijeg procesa. U tom smislu, korištenjem čiplet arhitekture smanjuju se troškovi, jer je kod čipova manjih dimenzija broj neispravnih čipova na jednom waferu daleko manji.
Međutim, ključni problem čiplet pristupa kod grafičkog procesora je svakako povećanje latencije. Grafički procesori su iznimno osjetljivi na povećanje latencije. Dobro nam znana Infinity Fabric sabirnica kod AMD-ovih glavnih procesora za grafičke čipove ne dolazi u obzir, jer je prespora.
AMD je GCD i MCD dijelove povezao posve novom Infinity Link sabirnicom, odnosno sustavom Infinity Fanout Links koji omogućuje propusnost od 5,3 TB/s između GCD i MCD čiplet dijelova. Ovaj super napredan sustav poveznica svakako je ključna odrednica čiplet GPU dizajna. Osim toga, AMD problem povećanja latencije planira otkloniti višim radnim taktom.
Kad već spominjemo radni takt, ovdje također moramo istaknuti važnu novost. Naime, po prvi puta kada je AMD u pitanju, radni takt shaderskih procesora razlikovat će se od radnog takta, primjerice, ROP ili teksturnih jedinica.
Rasterizacijske jedinice radit će na višem radnom taktu od shaderskih procesora. AMD ovakvu odluku objašnjava željom za što boljom energetskom efikasnošću. ROP i teksturne jedinice daleko više profitiraju od većeg radnog takta, nego shaderski procesori, koji po AMD-ovim navodima mogu raditi na nešto nižem radnom taktu bez da to osobito utječe na performanse.
Navi 31 - redizajnirani CU-ovi i bolji Ray Tracing
Navi 31 je nakon dugo, dugo godina prvi grafički procesor s različitim vrijednostima radnog takta za shaderske procesore, odnosno ROP i teksturne jedinice i ostali dio čipa. Shaderski procesori rade na nešto nižem radnom taktu od ostatka čipa.
GCD kod trenutno najmoćnije verzije Navi 31 grafičkog čipa (RX 7900 XTX) posjeduje ukupno 96 CU (Compute Unit) jedinica, isto toliko Ray Tracing jedinica, 6.144 shaderska procesora i 192 ROP jedinice. Računalne jedinice (CU) je AMD osjetno redizajnirao i poboljšao kod grafičkog procesora Navi 31 u odnosu na njegovog prethodnika Navi 21. AMD navodi kako CU jedinice kod Navi 31 čipa donose 17,4 porast IPC-a pri istom radnom taktu.
Nadalje, ključna novost je što sada FP32 jedinice mogu istovremeno izvršavati dvije operacije, što AMD naziva Dual Issue SIMD. Ovi procesori mogu obraditi dvije instrukcije prilikom svakog podatkovnog puta, što barem u teoriji rezultira s dvostruko većom stopom instrukcija u odnosu na RDNA2 grafičke procesore. No ovo je samo teorijska mogućnost, te će dosta ovisiti o kompajleru unutar upravljačkih programa koliko će doista u praksi biti vidljivije ubrzanje kao posljedica ovakvog dizajna.
Novost kod RDNA3 CU jedinica svakako su i zasebni AI akceleratori (192 ukupno, 2 po CU jedinci) za ubrzavanje operacija poput množenja matrica. Poboljšane su i Ray Tracing jedinice sada u svojoj drugoj generaciji. Ray Tracing jedinice kod Navi 31 GCD-a podržavaju dodatne instrukcije, poboljšano je i optimizirano praćenje zraka svjetlosti, kao i njihovo razvrstavanje ovisno o sceni. AMD obećava do 50% bolje performanse po CU jedinici u odnosu na RDNA2 arhitekturu.
Konačno, kada govorimo o GCD-u kod Navija 31, osjetno je povećana i količina L0, L1 i L2 priručne memorije u odnosu na RDNA2 grafičke čipove.
Radiance Display Engine - 8k na 165 Hz!
Vratimo li se još malo čiplet MCD-ovima, možemo reći kako je AMD povećao memorijsku propusnost s obzirom na korištenje 320 ili 384-bitne sabirnice, premda se i dalje koristi GDDR6 memorija. Zanimljivo je kako je količina L3 priručne memorije, odnosno Infinity Cachea manja nego kod RDNA2 Navi 21 grafičkog procesora kako bi se smanjila potrošnja energije. S druge strane, Infinity Cache je sada dvostruko brži s 2,5 TB/s propusnosti u odnosu na 1,2 TB/s kod RDNA2 čipova.
Navi 31 donosi i osjetno unaprijeđen dio GPU-a zaduženog za prikaz slike i multimediju. Novi Radiance Display Engine prije svega donosi punu podršku za DisplayPort 2.1, što omogućuje prikaz slike na 8k rezoluciji pri 165 Hz ili 4k pri 480 Hz putem jednog kabela. Pritom postoji mogućnost korištenja 12-bitnog prikaza boja po kanalu. Ovo je velika prednost u odnosu na najnovije Nvidijine kartice koje i dalje podržavaju „samo“ DP 1.4.
Nadalje, Navi 31 posjeduje mogućnost hardverske akceleracije AV1 kodiranja i dekodiranja putem dva neovisna kodera/dekodera, tako da se dva video streama mogu istovremeno transkodirati ili jedan pri dvostruko većem broju sličica u sekundi.
AMD s grafičkim čipom Navi 31 probija led i donosi doista revolucionarni čiplet GPU dizajn u svijet grafičkih procesora. Princip slaganja Lego kockica kod modernog GPU-a i modularnost čipleta svakako zvuče prilično futuristički. Međutim, glavni cilj trebao bi biti kombiniranje više GCD-ova u sklopu čiplet dizajna kod grafičkog procesora, što bi nas trebalo u budućnosti uvesti u doba multi-GPU konfiguracija na jednom fizičkom čipu.
Nvidia Ada Lovelace - monolitni gigant
Za razliku od AMD-ovog posve novog i inovativnog dizajna prvog RDNA3 grafičkog procesora, Nvidia se i dalje oslanja na monolitni dizajn, odnosno temelj svega je jedan ogroman grafički čip. Dakako, kao i u prošlosti, ovako dizajnirane i osmišljene grafičke procesore Nvidia koristi i kod svoje profesionalne serije kartica Quadro.
Posve nova arhitektura Ada Lovelace stiže nam kao nasljednik Ampere arhitekture. Najvažnija novost ovdje se odnosi na sam proizvodni proces. Nvidia sada koristi daleko napredniji TSMC-ov 4nm proizvodni proces, što omogućuje ogromno povećanje broja tranzistora i osjetno više radne taktove u odnosu na Ampere grafičke procesore. Nvidijini Ada Lovelace grafički čipovi predstavljaju treću generaciju grafičkih procesora s RTX tehnologijom s fokusom na daljnje unaprjeđenje Ray Tracing performansi putem osjetnog povećanja dostupne računalne snage.
Trenutno najmoćniji grafički procesor nove Ada generacije, AD102 koji je temelj RTX 4090 kartice, posjeduje 76,3 milijardi tranzistora, a AD103 koji se koristi kod RTX 4080 ima ih 45,9 milijardi, što je i dalje 60% više od najmoćnijeg Ampere čipa GA102.
Nvidijini Ada grafički čipovi posjeduju unaprijeđene shaderske procesore (CUDA cores) s posebnim naglaskom na bolju energetsku učinkovitost. Također koriste novu tehnologiju Shader Execution Reorder koja bi trebala donijeti do 25% bolje performanse.
Milijarde tranzistora i ogromna priručna memorija
Sama interna struktura shaderskih procesora i SM (Streaming Multiprocessor) jedinica ne razlikuje se u osnovi od onog što smo vidjeli kod Ampere čipova. Svaka SM jedinica posjeduje 128 shaderskih procesora. Polovica ovih CUDA jezgri može obavljati FP32 izračune, dok druga polovica može obavljati FP32 ili INT32 izračune.
Jedna od ključnih promjena kod nove arhitekture Ada Lovelace je svakako redizajn interne strukture priručne memorije i ogromno povećanje L2 priručne memorije. Mogli bismo reći kako je L2 priručna memorija kod Ada grafičkih čipova isto što i Infinity Cache kod AMD-ovih RDNA2 i RDNA3 grafičkih procesora.
Primjerice, AD102 grafički procesor posjeduje 96 MB L2 priručne memorije, što je povećanje od 16 puta u odnosu na najveći Ampere čip GA102! AD103 grafički čip pak posjeduje 64 MB L2 priručne memorije.
Ovakvo enormno povećanje L1 i L2 priručne memorije sasvim će sigurno donijeti veliki porast performansi kod svih aplikacija koje se oslanjaju na računalnu snagu i brz pristup podacima, prije svega kod Ray Tracinga i profesionalnih GPGPU aplikacija. L1 i L2 priručna memorija također zauzima veliki dio novih čipova i jedno je od objašnjenja za ogroman broj tranzistora koje posjeduju Ada Lovelace grafički čipovi.
SM jedinice također sadrže Ray Tracing jezgre treće generacije. Nova generacija Ray Tracing jezgri donosi znatno poboljšanje mogućnosti, posebno prilikom procesiranja napredne geometrije, što bi trebalo omogućiti daleko naprednije korištenje Ray Tracinga kod najnovijih igara.
DLSS3 - stvaranje novih sličica
Svakako jedna od najzanimljivijih novosti kod Ada Lovelace arhitekture odnosi se na četvrtu generaciju Tensor jezgri koje su zadužene za hardversku akceleraciju AI-ja i algoritama dubokog učenja (Deep Learning). Prije svega, novi grafički procesori Ada Lovelace donose podršku za DLSS3 i posjeduju tzv. Optical Flow Accelerator.
Kao što je poznato, DLSS je tehnologija koja se do sada koristila za upscaling slike s niže na višu rezoluciju uz korištenje AI algoritama.
DLSS3 sada ide korak dalje i donosi mogućnost kreiranja novih sličica na ekranu putem AI tehnologije. Za tu svrhu Ada grafički čipovi posjeduju Optical Flow Accelerator koji unaprjeđuje mogućnost da AI predvidi kako će izgledati nova sličica. U osnovi, na ovaj način analiziranjem prethodnih sličica AI generira nove alternativne sličice koje se potom „umeću“ između klasično renderiranih sličica i na taj način se poboljšavaju performanse.
Međutim, ovakav proces generiranja novih sličica znači i povećanje latencije. Kako bi se otklonio ovaj problem, Nvidia DLSS3 uvijek kombinira sa svojom Reflex tehnologijom za smanjenje latencije. Grafički procesori nove Ada generacije također donose poboljšane mogućnosti streaminga i kodiranja videa zahvaljujući podršci za AV1 video kodiranje. Ključna prednost AV1 enkodera svakako je mogućnost bolje kvalitete streaming sadržaja uz povećanje rezolucije s 1.080p na 1.440p te uz zadržavanje iste brzine prijenosa i kvalitete prikaza.
Muke po novom power priključku
Memorijski kontroler, te općenito memorijski podsustav, jedna su od odrednica koje se nisu gotovo uopće promijenile u odnosu na Ampere grafičke čipove. Nvidia se i dalje oslanja na GDDR6X video memoriju uz 384 ili 256-bitne sabirnice kod RTX 4090 i RTX 4080 kartica, te blago povećanje radnih taktova video memorije.
Nema nikakvih novosti ni po pitanju podrške za dostupne video izlaze. Nvidijina nova serija RTX 4000 i dalje podržava isključivo DisplayPort 1.4 i HDMI 2.1.
Nvidia kod RTX 4080 kartice koju smo mi testirali koristi grafički procesor AD103-300 koji se sastoji od 45,9 milijardi tranzistora, a ukupno posjeduje 9.728 shaderska procesora (CUDA jezgri), 304 teksturne i 112 ROP jedinica, kao i 76 Ray Tracing jedinica i 304 Tensor jezgre.
Puno je priče proteklih mjeseci svakako bilo oko famoznog 12VHPWR, novog 16-pinskog priključka za napajanje kojeg posjeduju sve najnovije Nvidijine kartice. Ovdje je riječ o novom priključku za napajanje koji je dio PCI 5.0 specifikacije i ključan mu je cilj da omogući veću potrošnju energije do 600 W putem jednog priključka. Zanimljivo je da RTX 4000 kartice zapravo koriste PCIe 4.0 sabirnicu.
Uglavnom, ovakav priključak posjeduju isključivo nova PCIe 5.0 napajanja kojih trenutno ima u vrlo malom broju. Zbog toga sve nove RTX 4000 kartice dolaze s posebnim adapterima na 2, 3 ili 4 uobičajena 8-pinska PCIe priključka.
U pojedinim slučajevima došlo je do pregrijavanja ovih adaptera ili samih 16-pinskih priključaka i njihovog oštećenja uslijed visokih temperatura. Nvidia je tvrdila da je problem u činjenici da korisnici nisu pravilno priključili novi priključak na karticu. Ono što je u cijeloj priči nejasno je zbog čega uopće RTX 4000 modeli, osim famozne RTX 4090 kartice, koriste 16-pinski priključak, s obzirom na relativno umjerenu potrošnju energije koja ničim ne uvjetuje korištenje ovakvog priključka.
RDNA3 vs Ada Lovelace - tko je brži?
Arhitekture i tehnologije koje stoje iza najnovijih grafičkih procesora AMD-a i Nvidije svakako su zanimljive i fascinantne, no u konačnici je najvažnije kako utječu na performanse u igrama.
Nema nikakve sumnje kako nove generacije grafičkih kartica, AMD-ova 7900 serija i Nvidijina RTX 4000 serija, donose osjetan skok u performansama u odnosu na prethodnu generaciju high end kartica. No kako biste u potpunosti iskoristili grafičku moć i puni potencijal najnovijih grafičkih procesora, jednostavno morate koristiti visoke rezolucije. Ovo su kartice namijenjene igranju na 4k ili 5k rezoluciji uz maksimalne postavke 3D detalja.
Na nižim rezolucijama, što uključuje vrlo popularnih 1.440p, jednostavno ćete biti iznimno ograničeni brzinom procesora ili nekim drugim faktorima, te ove kartice neće pokazati svoju pravu snagu. Mi smo čak iz znatiželje isprobali kako to izgleda na 8k rezoluciji i ustanovili kako ove kartice mogu ostvariti 30-40 FPS u nekim starijim igrama čak i na ovako visokoj rezoluciji. I to bez korištenja upscaling tehnologija poput DLSS-a i sl. Ogromna količina video memorije i velika dostupna memorijska propusnost najviše dolaze do izražaja na visokim rezolucijama s milijunima piksela.
Ray Tracing je carstvo Nvidije
Za ilustraciju spomenimo kako smo samo u jednoj testnoj igri zabilježili s Radeonom 7900 XTX i RTX 4080 manje od 60 FPS-a bez korištenja Ray Tracinga na 4k rezoluciji. Nove kartice su jednostavno vraški brze.
Pokušamo li sažeti sve testne rezultate u najnovijim igrama, možemo zaključiti kako se vrlo brzo formirala jasna hijerarhija prema kojoj se Radeon RX 7900 XTX pokazao kao u pravilu najbrža kartica, pa potom slijedi RTX 4080, te konačno Radeon RX 7900 XT, koji u prosjeku ne zaostaje previše.
Dakako, performanse se mogu dosta razlikovati od igre do igre, pa u nekim slučajevima 7900 XT može nadmašiti RTX 4080. Dobro nam je poznato od ranije kako pojedine igre ili vrste enginea kojeg igra koristi jednostavno bolje odgovaraju AMD-u ili Nvidiji. Također, primjetno je kako su Radeoni nešto brži na nižim rezolucijama (1.080p), dok, recimo, na 4k RTX 4080 pokazuje svoju punu moć. Ovdje primarno govorimo o brzini bez uključenog Ray Tracinga.
Kada uključimo Ray Tracing, slika se u potpunosti mijenja i tu je u pravilu RTX 4080 daleko brža od oba Radeona. AMD je s RDNA3 arhitekturom poboljšao Ray Tracing performanse, ali nedovoljno. Nvidijina Ada Lovelace arhitektura jednostavno kao da je stvorena za Ray Tracing.
Postoje neke iznimke, kao što je Far Cry 6 gdje su AMD-ove kartice nešto brže, no što su Ray Tracing efekti zahtjevniji i što se više koriste za sjene, refleksije i globalno osvjetljenje, odjednom su Radeoni daleko iza RTX 4080.
Nvidijina kartica dominira i po pitanju brzine u profesionalnim aplikacijama koje koriste GPGPU mogućnosti grafičkih procesora. Rezultati u Blender benchmarku su jednostavno nevjerojatni, gdje je Nvidijina kartica višestruko brža od 7900 XTX. U svakom slučaju, ako se bavite renderiranjem, video i foto obradom ili animacijama, RTX 4080 čini se kao daleko bolji izbor. Osim u slučaju da vam radno okruženje zahtijeva više od 16 GB video memorije, što onda daje određenu prednost Radeonima.
Što vam je važnije - DLSS3 ili DisplayPort 2.1?
Što se tiče samih tehnologija i podrške za najnovije API-je, tu zapravo i nema nekih većih novosti te je teško reći kako jedna strana ima prednost pred drugom. RDNA3 i Ada Lovelace podržavaju Direct X 12 Ultimate (12_2), Open GL 4.6 i Vulkan 1.3.
Oba proizvođača nude i adekvatnu podršku za upscaling tehnologije DLSS i FSR koje su sada već prilično napredne i funkcioniraju bez poteškoća. Potencijalno je kontroverzni DLSS3 nekakva prednost za Nvidijine kartice serije RTX 4000. DLSS3 je sa svojom mogućnošću generiranja sličica podigao dosta prašine, međutim, ova je tehnologija trenutno podržana u vrlo malom broju igara. Kako to radi, isprobali smo u igri A Plague Tale: Requiem.
Sigurno je kako DLSS3 donosi dodatni porast performansi, ali i potencijalne probleme u obliku više latencije i nezgodnih artefakata po ekranu. Također, da biste uopće mogli koristiti DLSS3 potrebno je uključiti Hardware Accelerated Scheduling opciju u Windowsima. Ne vidimo DLSS3 kao nekakav veliki prodajni adut Nvidijinih Ada Lovelace kartica. Barem ne zasad.
S druge strane, iznimno veliki razlog za kupnju novih Radeona je podrška za DisplayPort 2.1. Na ovaj način nove RDNA3 kartice omogućuju korištenje visokih rezolucija do 8k uz 165 Hz osvježavanje slike, te 10-bitnu boju bez potrebe za DSC kompresijom.
Kada govorimo o multimedijskim mogućnostima, oba proizvođača s novom generacijom grafičkih procesora donose mogućnosti AV1 kodiranja. Novi kodek AV1 bit će iznimno važan u budućnosti, posebno kod snimanja i streaming online video sadržaja. Primjerice, najpopularnija aplikacija za snimanje i streaming video sadržaja OBS u najnovijoj verziji podržava AV1 kodiranje s Radeonima 7900 serije i Nvidijinim RTX 4000 karticama.
Super efikasna RTX 4080 i rastrošni(ji) 7900 XTX
Pogledamo li potrošnju energije, posve je jasno kako je grafički procesor AD103, koji je temelj RTX 4080, osjetno energetski učinkovitiji od Navi 31 GPU-a koji pogoni nove Radeone. Vidljivo je kako je TSMC-ov 4nm proizvodni proces Nvidiji omogućio visok radni takt uz vrlo umjerenu potrošnju energije. Tako da RTX 4080 daleko iza sebe ostavlja oba Radeona po pitanju omjera performansi i potrošnje energije. Dakako, ovo nije uvijek slučaj, no općenito gledano, RTX 4080 je daleko bolja po tom pitanju.
Sve skupa je pomalo čudno, jer je čiplet dizajn trebao AMD-u donijeti između ostalog i superiornu energetsku učinkovitost. Umjesto toga Radeon 7900 XTX troši osjetno najviše energije od sva tri testna high end kandidata. Nešto je očigledno pošlo po zlu, te je kompletan sustav potrošnje, raspodjele i upravljanja energijom kod novih Radeona znatno lošiji od očekivanog. Posve je jasno kako Navi 31 može raditi i na osjetno višim radnim taktovima, no to onda znači i ogromnu potrošnju energije.
Zabilježili smo i vrlo čudnu anomaliju s radnim taktovima kod novih Radeona. Naime, taktovi se jako razlikuju od igre do igre, čak su primjetne osjetne razlike između pojedinih rezolucija i postavki detalja. Drugim riječima, Navi 31 može raditi na vrlo visokom taktu, ali ne uvijek, i to vrlo selektivno.
Primjerice, u jednoj igri Radeon 7900 XTX radi na 2.800 MHz, a u drugoj na 2.400 MHz!? Na nižim rezolucijama smo zabilježili osjetno više radne frekvencije, što bi moglo ukazivati na probleme s raspodjelom potrošnje unutar čipa prilikom velikog opterećenja.
Nismo sigurni je li ovo posljedica problema koje sa sobom donosi čiplet dizajn. Osim toga, kod novijih Radeona prisutan je i problem veće potrošnje energije kod reprodukcije videa i kod rada u desktop okruženju. AMD je novijim verzijama upravljačkih programa poboljšao stvar, ali potrošnja je i dalje veća nego kod konkurencije.
Pobijedili su i AMD i Nvidia, a izgubili gameri!
Na kraju dolazimo do ključnog problema svih grafičkih kartica najnovije generacije, a to su... apsurdne cijene. Premda smo se nadali kako će se dolaskom kartica nove generacije cijene normalizirati, dogodilo se upravo suprotno.
Iskreno rečeno, ove se kartice po cijenama po kojima se prodaju kod nas, ne isplate nikome. Posebno ako logički zaključimo kako su ovo kartice namijenjene igranju igara, a ne profesionalnoj uporabi. Možemo ovdje do sutra raspravljati o tome kako je RTX 4080 energetski super učinkovita, nudi podršku za DLSS3 i iznimne performanse u Ray Tracingu, te je odličan izbor za profesionalnu uporabu.
Radeoni su pak daleko kompaktniji, omogućuju odlične performanse u igrama, posebice bez Ray Tracinga, imaju velike količine video memorije, posjeduju DisplayPort 2.1 video izlaze i ne zahtijevaju zloglasni 16-pinski priključak za svoj rad.
Sve to pada u vodu bacite li pogled na cijene kartica. Trenutno najjeftinija kartica nove generacije na domaćem tržištu košta oko 1.000 eura, što dovoljno govori. Čini se kako su se AMD i Nvidia dogovorili kako je nova generacija samo za odabrane gamere dubljih džepova, a oni koji to ne mogu platiti, pa nema veze, dostupne su i starije kartice. Smisao izbacivanja novih kartica na tržište je da približe novu tehnologiju većem broju korisnika i omoguće bolji omjer cijene i performansi, a ove kartice su miljama daleko od toga.
AMD RADEON RX 7900 XT
 |
KOMPAKTNA, A MOĆNAAMD Radeon 7900 XT energetski je štedljivija verzija grafičkog procesora Navi 31 i najkompaktnija high end kartica nove generacije. Ističe se odličnim performansama, dolazi s 20 GB video memorije, te posjeduje dva DisplayPort 2.1 video izlaza. |
AMD RADEON RX 7900 XTX
|
NAJBOLJE OD RDNA3Najmoćnije izdanje RDNA3 grafičkog procesora temelj je jedne od najbržih grafičkih kartica novije generacije. Radeon RX 7900 XTX bez problema se nosi s RTX 4080, a vrlo često odnosi i pobjedu. |
INNO3D GEFORCE RTX 4080 ICHILL X3
 |
TIHI GIGANTRTX 4080 u Inno3D-ovoj iChill izvedbi impresivna je high end kartica gigantskih dimenzija. Performanse su odlične, posebno s uključenim Ray Tracingom. |
