Na testu su se našla dva nova i5 procesora koje Intel nudi u 10. generaciji svoje ponude. Za oko će vam zapeti nevjerojatna struktura naziva procesora koji vape za promjenom. Intel ostaje na svojem vjernom 14 nm proizvodnom procesu, gdje dodavanje pluseva sada već postaje neugodno. No, s druge strane, impresivne su performanse koje Intel još uvijek može izvući iz svojih procesora, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da su s high-end procesorima probili 5 GHz brzinu, iako su uvjeti da se to dogodi poprilično striktni. Kako bi proizvodni proces mogli pogurati do te razine, trebali su više energije, što nas podsjeća na AMD-ovu Bulldozer arhitekturu. Sada “K” procesori zahtijevaju standardnih 125 W TDP za svoj rad. Kako bi to postigli, odlučili su se za novi socket, LGA 1200, što znači da stariji procesori nisu kompatibilni s novim pločama, kao ni novi procesori sa starijim pločama. Dok je sam procesor ostao istih dimenzija, kako ne bi došlo do zabune, promijenjeni su “zubi” (nalik urezima na DDR memoriji), odnosno ključevi koji onemogućuju instalaciju krivih procesora. Nove ploče donose atraktivne dodatke poput lakše WiFi 6 integracije, kao i većih limitacija brzine RAM-a. Naravno, tako dolazimo i do glavnih prednosti novih procesora, a to su veći radni taktovi, kao i omogućen Hyperthreading na svim mainstream procesorima. To dovodi do činjenice da novi i3 10350K ima jednak broj jezgri/threadova kao i mnogima omiljeni i7 7700K koji je vladao do prije svega koju godinu. Čak je i sam radni takt bolji na novom i3 procesoru. Detalje kao i recenziju dvaju i5 primjeraka svakako pogledajte u daljnjem tekstu.
Držimo se provjerene tehnologije
Nova, deseta generacija lagano je osvježenje prošlogodišnjih modela, no ovoga puta svi imaju uključen Hyperthreading, što bi trebalo ponuditi pristojan boost u višejezgrenim performansama
Intel se trenutno može opisati kao tehnološki gigant koji nikako ne želi implementirati nove tehnologije, već želi izvući apsolutni maksimum iz postojećih, provjerenih rješenja. Ova se činjenica najbolje vidi na novim matičnim pločama koje su sada već gladne brzog prijenosa podataka.
Matične ploče
Krenimo tako od prvog featurea novih Z400 matičnih ploča koje Intelovi partneri izbacuju, a temelje se na novom LGA 1200 socketu. Dosadašnji Socket LGA 1151 više ni fizički ne može podržati nove procesore. Broj koji označava socket ima vrlo jednostavno značenje, a ono je broj pinova koji povezuju matičnu ploču i procesor (možete ih vidjeti pri instalaciji). Novi procesori zahtijevaju veću električnu snagu, a Intel planira socket koristiti i u nadolazećoj generaciji kada će, nadamo se, biti predstavljene i druge novotarije na Intelovoj platformi.
No, same se fizičke dimenzije procesora ne mijenjaju, a kako ne bi došlo do krive ugradnje procesora i matične ploče različitih generacija, Intel urezuje “ključeve” na procesor na drugim lokacijama kako fizički ne bi odgovarali različitim generacijama proizvoda. S druge strane, zadržavanje dimenzija znači da svi hladnjaci na tržištu koji su kompatibilni s LGA 115x socketima zadržavaju kompatibilnost s novim matičnim pločama baziranim LGA 1200 socketu. Osim novog socketa, pitanje je što nam donose novi čipseti serije 400 na matičnim pločama.
Krenimo tako od udarne novosti, a to je djelomično integrirani WiFi 6 čipset. Intel je dio potrebnih elemenata ugradio u sam čipset kako bi integracija AX200 WiFi 6 modula bila povoljnija proizvođačima matičnih ploča, no i dalje moraju nadoplatiti završni čip, i zato vidimo da samo dio novih ploča ima WiFi integriranu podršku. Naravno, to ne znači da ne možete sami ugraditi WiFi 6 karticu kasnije, no zauzet će vam PCIe utor, ili jedan USB utor, ovisno o implementaciji. WiFi 6 novi je standard bežične komunikacije koji značajno poboljšava rad bežične mreže,naravno, kada su svi uređaji na istoj tehnologiji, a pogotovo kada je na vašoj lokaciji puno wireless mreža i korisnika, poput gusto naseljenih lokacija. Sirova brzina i dalje će ovisiti o povezivanju na 2,4 ili 5 GHz frekvencije te, naravno, o kvaliteti signala.
Osim bežične konekcije, Intel je napravio veliki korak kako bi što veći broj matičnih ploča dolazio s 2,5 Gb/s ethernet portom. Ovu novost objeručke dočekujemo jer u slučaju da želite slati i primati podatke na lokalnoj mreži, 1 Gb/s rezultira brzinama od malo iznad 100 MB/s, što je realno manje i od sporih tvrdih diskova koji se danas mogu kupiti, pa smatramo da će nove brzine mreže korisnicima predstavljati atraktivno opravdanje za postavljanje kućnog NAS sustava. Naravno, ovaj feature također ovisi o proizvođačima matičnih ploča, te ga očekujemo na boljim pločama, primarno “Z” modelima. Z490 modeli matičnih ploča prvi su koji dolaze na tržište, dok se ostatak cjenovno prihvatljivije ponude očekuje malo kasnije. Tako dolazimo do glavnih specifikacija čipseta, a to su svakako PCIe linije. PCIe linije glavna su veza između procesora i svih ostalih komponenti te je brzina, kao i broj linija, glavni faktor koji određuje krajnju količinu priključaka na matičnoj ploči. Dok je AMD postao pionir najnovijeg PCIe 4.0 standarda s nevjerojatno brzim sustavom i praktički eksplozivnim brzinama SSD memorija, Intel čak i na najnovijoj platformi i dalje ostaje na starom PCIe standardu. Ovaj detalj je bitan jer Intel već neko vrijeme ima fiksno 40 PCIe 3.0 linija, 16 direktno povezanih s procesorom, dok 24 idu preko čipseta.
Uzmimo u obzir da svaki novi NVMe SSD automatski zauzima 4x PCIe linija, a one se moraju dodijeliti i USB portovima, itd. PCIe linije tako su danas vrlo brzo popunjene pa se nadamo da je ovo zadnja verzija čipseta na staroj 3.0 verziji. Novi PCIe 4.0 doslovno ima duplo veću propusnost podataka, što bi omogućilo veći broj priključaka ili implementaciju bržih USB standarda, a možda i Thunderbolt port na računalu, samo nebo je granica. No, neki proizvođači spominju da su njihove Z490 ploče “spremne” za PCIe 4.0 standard. To nam govori da bi već sljedeća generacija Intelovih procesora mogla doći s barem djelomičnom podrškom za novi standard i brzine. Osim ovih novosti, ostatak specifikacija praktički je nepromijenjen. Z490 ploče, kao i njihovi prethodnici, podržavaju do 6 SATA III portova, najviše 6 USB 3.2 Gen 2 utora ili 10 USB 3.2 Gen 1 utora. Tu je, naravno, i podrška za Intel Optane memoriju. Zanimljiva je nova podrška RAM modula. Naime, nativno je podignuta na 2933 MHz s prijašnjih 2666 MHz. No, kako biste imali pristup toj brzini, trebat će vam “Z” ploča i “K” procesor.
Sve ostale ploče i procesori zaključani su na 2666 MHz za memoriju, a Intel je sada dodatno limitirao postavke za rad radne memorije, svrstavajući bilo kakvo mijenjanje u “overclocking” pa tako “H” i “B” ploče vjerojatno neće imati pristup mijenjanju brzine rada kao ni tajminga RAM-a. Ostatak specifikacija više-manje ostaje jednak prijašnjoj generaciji, jedino se još pažnje dalo samom napajanju i VRM modulima koji kontroliraju električnu energiju prije nego ona dođe do procesora. To znači i da će velika većina ploča imati više od 8-pinskih dodatnih utora za napajanje s gornje strane matične ploče. Ostaje nam vidjeti hoće li dodatni utori biti opcionalni ili obvezni, no svakako će zahtijevati pažnju pri odabiru napajanja. Sukladno tome, smatramo da korisnici neće na budget matične ploče stavljati i7 i i9 procesore radi slabije podrške funkcijama, ali je i najavljeno da bi oni puno češće mogli spuštati brzinu na slabijim pločama.
Procesori
Intelovi procesori zadnjih godina pod konstantnim su pritiskom oko svojih featurea i performansi. AMD ih je davno prestigao po ukupnim performansama kada se gledaju sve jezgre, no sada to čini i s performansama pojedinačnih jezgri u nekim cjenovnim rangovima. Ne zaboravite da se Intel i dalje proizvodi na svojih 14 nm, dok je konkurencija već odavno skočila na 7 nm. Manji proizvodni procesi omogućuju više radne taktove, kao i nižu potrošnju pri radu. Istina, kako se radi o različitim proizvođačima, mjere u nanometrima ne znače puno jer svaka tvornica mjeri neki drugi dio komponenata kako bi došli do tražene mjere. No, generalno se vjeruje da su TSMC-ovih 7 nm i Intelovih 10 nm komparativni, no Intel još uvijek nije spreman izbaciti 10 nm procesore, kamoli one fokusirane na performanse. Srećom, Intel je za ovu generaciju svu pažnju posvetio performansama, koliko im trenutna arhitektura to dopušta. Fokusirat ćemo se na mainstream ponudu, od i3 do i9 procesora. Svi se sjećamo Intelovih priča da je praktički nemoguće imati više od četiri fizičke jezgre u mainstream segmentu, i tu su priču držali sve dok AMD nije došao s Ryzen procesorima i pobrkao Intelu planove.
Odjednom, danas imamo high-end procesore s osam ili deset fizičkih jezgri, koliko god je potrebno da Intel može barem biti blizu AMD-u po multithreadanim performansama. Dodatan problem Intelu su počeli zadavati i nedostaci u arhitekturi koji su omogućili Spectre i Meltdown napade na računala, među ostalim. Tada je 9. generacija Intela došla bez Hyperthreadinga te je on bio omogućen samo u nekim top procesorima. S AMD-om koji im kuca na vrata, Intel u desetoj generaciji miče sve limite i omogućuje Hyperthreading na baš svakom mainstream procesoru, kao i AMD na svojim procesorima. To daje Intelu primjetan multithreading boost u odnosu na prošlogodišnje procesore, a novi i3 procesor sada je boljih performansi od kultnog i7-7700K procesora. No, samo dodavanje Hyperthreadinga nije bilo dovoljno Intelu da se mjeri s konkurencijom. Novi procesori sada vuku i do 125 W TDP-a.
TDP se odnosi na termalnu energiju, a ne onu električnu, te označava grijanje procesora kada je u punom pogonu, no na standardnom radnom taktu. Čim se uključuje boost, procesor troši više energije, dok god mu to temperatura dopušta, a ovisi o hladnjaku kojega koristite. Intel je čak stanjio heatspreader ili metalnu površinu na procesoru kako bi toplina što brže došla do samog hladnjaka. S proširenim energetskim prostorom, bolji procesori dobili su i nove tehnologije, točnije Turbo Boost Max 3.0. te Thermal Velocity Boost koji zajedno dižu radni takt pojedinih procesora preko 5.0 GHz, sve do 5,3 GHz bez ikakvog overclockanja.
Tako sve kreće od i3 procesora. Dolaze u tri verzije te svi imaju po četiri jezgre s uključenim hyperthreadingom, to jest, mogu obraditi do osam threadova istovremeno. Maksimalna brzina im je do 4,6 GHz, te nemaju aktiviran Turbo Boost 3.0, niti Thermal Velocity Boost. Među i3 procesorima više nema “K” verzije koja bi se mogla overclockati. Smatramo ih idealnim za svakog mainstream gamera koji planira bilo koju grafičku slabiju od RTX 2060, uključujući i taj model, naravno.
Sredina ponude su novi i5 procesori, njih čak četiri, s time da je jedan “K” verzija te omogućuje overclockanje ako ga povežete s matičnom pločom koja ga u potpunosti podržava. Najveća razlika je Turbo boost, gdje verzija 10600 dolazi do čak 4,8 GHz. Svi procesori u ovoj kategoriji imaju po šest fizičkih jezgri te podržavaju hyperthreading s ukupno 12 threadova. Naravno, “K” verzija ima veću osnovnu brzinu, no sami morate kupiti hladnjak za procesor, što je dodatni trošak. Ovi procesori također ne dobivaju najnovije turbo tehnologije.
High-end procesori nose ime i7 te dolaze u dvije verzije: s i bez “K” oznake. I7 procesori imaju osam fizičkih jezgri koje zajedno s hyperthreadingom nude obradu do 16 threadova istovremeno. Ovi procesori namijenjeni su korisnicima koji osim gaminga računalo koriste za zahtjevniji multitasking, kao i content creation zadatke u kojima je brzina obrade podataka presudna. Dok standardan model ima turbo boost do 4,8 GHz, “K” verzija sama ide do 5,1 GHz, no i dalje nema pristup novim boost tehnologijama.
Na kraju, Intel je pripremio nešto i za entuzijaste, odnosno one koji se bave profesionalnom obradom videa i 3D sadržaja, gdje je potrebna apsolutna procesorska snaga. Riječ je o i9 seriji procesora, a imamo dva primjerka, standardni i “K” verziju. Oba koriste sve najnovije boost tehnologije te se time i razlikuju od ostatka ponude. U slučaju da se sve idealno posloži, od temperature procesora, dostupne energije i adekvatnog zadatka, 10900K procesor sam može dostići 5,3 GHz radnog takta. Uz to, ima i 10 fizičkih jezgri zajedno s aktivnim Hyperthreadingom, što mu daje mogućnost obrade do 20 threadova istovremeno. Kada ga upregnete na sve jezgre, u idealnim će uvjetima postići 4,9 GHz s TDP-om od 250 W.
Pregled procesora
INTEL CORE I5-10400
 |
Možda jednoga danaNovi Intelovi procesori uzrokuju pomiješane osjećaje, a ako vam je cilj gaming, vjerojatno ćete uzeti nešto drugo |
INTEL CORE I5-10600
 |
Zauzdana zvijerIntelov i5-10600 idealan je procesor za svakoga tko ne želi petljati oko performansi procesora, a želi vrhunsku izvedbu gotovo svih zadataka. |
