Smart City nije jedna stvar ili rješenje. To je okvir koji na osnovi jake inftrastrukture u vidu IoT, 5G ili neke druge mreže, odnosno komunikacijske tehnologije te uređaja i protokola informacijske tehnologije povezuje niz rješenja kako bi poboljšao život ili riješio probleme u urbanim sredinama.
Kada trenutačno govorimo o pametnom gradu, zapravo razgovaramo o nizu senzora i aktuatora povezanih IoT mrežom uz aplikativna rješenja u Cloudu koji u realnom vremenu rješavaju probleme grada. Da malo demistificiramo taj veliki pojam pametnog grada, rješenjem iz smart city domene može se smatrati i mobilna aplikacija ZetApp koju je prije 8 godina razvio student i koja je točno pokazivala dolaske i odlaske tramvaja i autobusa. Dobra ideja uz korištenje mobilne tehnologije u ovom je slučaju tisućama građana omogućila pravovremenu informaciju.
Što se sve može popraviti u pametnom gradu
Nekoliko je područja koja se trenutačno bave tehnologijama pametnog grada. Energetika, prikup otpada, promet i kvaliteta zraka neka su od područja u kojima se najdalje otišlo u razvoju pametnih rješenja na razini grada, a sve uz pomoć IoT tehnologije.
Pravo je pitanje zašto trebamo Smart City? Trenutačno više od pola svjetske populacije živi u gradovima, a trend selidbe u urbane sredine se nastavlja i do 2050. godine doseći će 70% Kako bi ekonomski, društveno i održivo bilo moguće dodati još 2,5 milijarde ljudi postojećim urbanim centrima, potrebno je osmisliti rješenja koja će neke čepove ili probleme gradova riješiti, ubrzati ili učiniti podnošljivijima.
Preduvjeti za pametni grad
Koncept i ideja s jedne strane i tehnička infrastruktura s druge osnovni su preduvjeti za pametni grad. Ili da obrnemo priču, potrebno je osigurati kvalitetnu tehnološku osnovu koja će poslužiti kao platforma za razvoj ideja i koncepata. Trenutačno u Hrvatskoj, a i u svijetu funkcioniraju IoT mreže poput NB IoT mreže A1 Hrvatska. Prednost različitih IoT mreža su niske frekvencije, mogućnost prihvata velike količine uređaja na jednu baznu stanicu.
I mreža i uređaji koji šalju informacije troše malu količinu energije. Uz energetsku učinkovitost, jako je bitna pravovremenost. I dok je kod nekih sustava poput pametnog parkinga točnost bitna u okvirima minuta, kod nekih poput autonomnih vozila u gradskom prometu, očekivat će se točnost na razini milisekundi.
5G revolucija
U svim najavnim pričama oko 5G tehnologija kao zajednički nazivnici javljala su se autonomna vožnja i robotizirani pogoni u Industriji 4.0. Zajedničko ovim, a i nekim drugim potencijalnim primjenama je brzina komunikacije unutar mreže. Napredniji sustavi poput autonomnog automobila šalju i veću količinu podataka, pa za njih bandwith i iskoristivost IoT mreža neće biti dovoljna. Nova 5G mreža i tehnologija nudi rješenje zbog svoje izrazito niske latencije i velike brzine koje u kombinaciji nude nevjerojatne mogućnosti za razvoj novih rješenja.
Što u svijetu vide kao Smart City
Povezani javni transport jedna je od kategorija koju preko 70% gradova vidi kao stavku u kojoj se najviše očekuje od modernih pametnih tehnologija. Brži, učinkovitiji javni prijevoz s pravovremenom informacijom za korisnika. U gradu Malmou gradski autobusi šalju informacije o svom položaju u realnom vremenu i povezani su i sa semaforima.
Prometne gužve i promet drugi su scenarij primjene Smart City tehnologija, pa tako Kopenhagen ima 380 pametnih semafora koji prioritiziraju bicikle i autobuse te pomažu u raščišćavanju gužvi nakon velikih događaja kao što su nogometne utakmice.
Kontrola vodostoja jedna je od bitnih problema u nekim područjima sklonim poplavama i ujedno IoT nadogradnja u više od 70% gradova koji se hvale da su Smart City.
Povezani semafori, praćenje vremena, kvalitete zraka i detekcija požara samo su neke od pojavnosti na razini grada koje su globalno prepoznate.
Što se još može
Mogućnosti razvoja rješenja pametnog grada su ogromna i ograničena samo idejama. Senzori ili aktuatori mogu se ugraditi u gotovo bilo šta. Dobar primjer kod nas su telemetrijski hidranti za vodu koji očitavaju tlak, temperaturu i kvalitetu vode te detekciju otvaranja, a napajaju se solarno. To znači da na se na razini grada bolje može upravljati komunalnom infrastrukturom, a ovakva primjena pametnog senzora samo je jedna od mnogih potencijalnih u kompleksnom životu grada.
Smart City je iznimno kompleksno područje, a malo smo dublje zagrebali u komponente pametne zgrade i pametne rasvjete i razgovarali u našim ovkirima s vrhunskim stručnjacima na tom području.
Svjetski stručnjaci u Hrvatskoj rade na pametnim zgradama
Energetika i održivost su u glavnom fokusu pametne zgrade, a znanstveni timovi naprednim tehnologijama pokušavaju pokrenuti promjene u tromoj građevinskoj industriji. Doktorantica s MIT-a, najprestižnijeg tehničkog sveučilišta, dr. sc. Tea Žakula, inače docentica na FSB-u, približila nam je problematiku pametne zgrade i kako se ona uklapa u koncept pametnog grada. Trenutačno radi s vrhunskim timom ljudi i istraživača na projektima u području energetike. Kroz nekoliko ključnih pitanja upućenih docentici i voditeljici Laboratorija za energetsku učinkovitost doznali smo trenutačne trendove u razvoju pametnih zgrada i projektu koji nastaje u Hrvatskoj i bit će živi laboratorij.
Dr.sc. Tea Žakula : Nakon doktorata na prestižnom MIT-u, vratila se u Hrvatsku raditi na problemima energetske učinkovitosti zgrada
Koji je glavni problem kojeg sustav pametne zgrade pokušava riješiti?
Glavno pitanje na koje “mozak” pametne zgrade pokušava odgovoriti jest: kako zadovoljiti sve potrebe i želje korisnika uz minimalni utrošak resursa. Primarni cilj svake zgrade jest osigurati zdravlje, produktivnost i zadovoljstvo korisnika. Tek tada možemo razgovarati o energetici, odnosno kako postići spomenute zahtjeve na optimalan, održiv način. Zgradu u kojoj su korisnici manje produktivni zbog loše kvalitete zraka ne možemo smatrati održivom zgradom, koliko god obnovljivih izvora energije na njoj bilo ugrađeno.
Zahtjevi pametne zgrade su rješivi uz sadašnju tehnologiju. Kako biste opisali idealnu pametnu zgradu (možda onu iz projekta)?
Pametna zgrada je zgrada koja ima sposobnost na energetski učinkovit način osjetiti, interpretirati, komunicirati i aktivno odgovarati na promjenjive uvjete korištenja. U praksi to znači da zgrada mora u stvarnom vremenu prepoznati i odgovoriti na potrebe i želje korisnika te činiti to uz minimalni utrošak resursa, dakle, energije i novca. Pametna zgrada također bi morala moći prepoznati kvarove u sustavu, znati iskoristiti situacije u mreži kada su cijene energije vrlo niske, ali i pomoći rasteretiti energetsku mrežu u periodima velikog opterećenja mreže. Ovo su, naravno, samo neki od primjera. U zaključku, puno je zahtjeva koje postavljamo na pametne zgrade, ali koji su svi rješivi uz tehnologiju koja nam je danas dostupna.
Koji sve sustavi mogu već sad biti pametni i lako upravljivi, a koji bi se u budućnosti trebali integrirati u jedan takav sustav?
Navest ću samo dva primjera, ali ima ih zaista mnogo jer danas imamo dostupne izvrsne tehnologije. Primjerice, tehnologija automatizacije prozora. Možda se čini banalno, ali iznenadili biste se koliko se energije nepotrebno troši zbog neadekvatnog upravljanja prozorima. Također, automatizirani prozori mogu se koristi u svrhu pasivnog hlađenja kada su vanjske temperature ispod 25 stupnjeva, a što je u klimi poput kontinentalne Hrvatske većinu godine. Međutim, za to je potrebno imati “mozak” zgrade, odnosno upravljačku logiku, koja je sposobna prepoznati povoljne trenutke za korištenje ovakve metode hlađenja. Kao drugi primjer navest ću zasjenjenje, čijim korištenjem može doći do značajnih ušteda energije za hlađenje. Naravno, neadekvatnim korištenjem zasjenjenja može doći i do povećanja energije za rasvjetu. Gdje je optimum? Na ovo pitanje bi pametna zgrada morala moći ne samo odgovoriti, već i upravljati sustave sukladno tome.
Koje prepreke postoje u svijetu što se tiče implementacije tehnologija za pametne zgrade?
Inertna, konzervativna industrija – ovdje mislim i na energetski sektor i na sektor zgradarstva. Nedostatak interdisciplinarnog pristupa i edukacije o novim tehnologijama kod stručnjaka koji projektiraju nove i obnavljaju stare zgrade. Kupac koji ne može uložiti više novca u kvalitetnija rješenja. Kupac koji može uložiti više novca ali mu nitko nije na pravi način objasnio šta time dobiva i/ili ne razumije staru narodnu poslovicu: “Nisam tako bogat da kupujem jeftine stvari”.
Na koji način se pametna zgrada odnosi prema pametnom domu, a kako prema cjelini pametnog grada? Koje se sve tu mogućnosti otvaraju?
O odnosu zgrade prema korisnicima sam već ranije govorila pa ću se ovdje fokusirati na pametni grad. Ono što se još uvijek rijetko spominje jest činjenica da pametne zgrade mogu dati veliku dodanu vrijednost obnovljivim izvorima energije na mreži. Obnovljivi izvori poznati su kao iznimno nepredvidivi i nestabilni. Za zgradu to nije veliki problem jer su zgrade prilično inertni sustavi. To primjerice znači da se u samoj ovojnici zgrade mogu pohraniti toplinska i rashladna energija kada u mreži postoje velike količine energije od obnovljivih izvora, a pohranjenu energiju zatim možemo koristiti u drugim periodima dana. Trenutno govorimo o zgradama kao “price takerima”. S razvojem pametnih zgrada počet ćemo govoriti o zgradama kao “price makerima” s obzirom na to da će one imati mogućnost aktivno i značajno utjecati na tržište, a time i cijenu energije.
Koncept 3D render budućeg živog laboratorija
Koliko je ovo područje interdisciplinarno i kako natjerati različite struke (arhitektura, građevina, IoT stručnjaci) da se slušaju?
Suradnju već sada polako počinje uvjetovati tržište na kojemu se zadnjih par godina pomalo primjećuju pozitivne promjene. Zakoni u EU, ali i u svijetu postaju sve stroži, mogućnosti mjerenja i praćenja potrošnje energije sve dostupnije, a investitori sve educiraniji. Inženjeri arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike koji ne ulažu u vlastitu edukaciju te ne žele ravnopravno surađivati s drugim strukama će se vrlo brzo naći u ozbiljnom problemu. Napraviti niskoenergetsku, pametnu zgradu bez ravnopravne suradnje ove četiri struke nije moguće.ž
Možete li izdvojiti neke tehnologije koje ćete koristiti u projektu živog laboratorija pametne zgrade te koje još tehnologije postoje?
U suradnji s Tehničkom školom Ruđer Bošković iz Zagreba razvijamo zgradu koja će se koristiti kao živi laboratorij za pametne, niskoenergetske zgrade te obnovljive izvore energije. Na zgradu ugrađujemo brojne sustave kako bi ih testirali i usporedili na istom objektu u istim radnim uvjetima. Radi se o modernim tehnologijama grijanja, hlađenja, ventilacije i upravljanja, a koje pokrivaju veliku većinu svih mogućih sustava koje danas nalazimo u svijetu. Pa tako imamo grijanje i hlađenje ventilokonvektorima, zračnim sustavom i vodenim sustavom u betonskoj jezgri, zatim tri tipa mehaničke i jedan tip prirodne ventilacije, pet načina korištenja obnovljivih izvora, a koji uključuju fotonaponske panele, solarne kolektore, dizalice topline s vanjskim zrakom, dizalice topline s podzemnom vodom i pasivno hlađenje korištenjem sile vjetra. Također imamo preko 1000 mjernih točaka te upravljački sustav zgrade koji razvijamo u sklopu znanstveno-istraživačkog rada, a u suradnji sa stručnjacima s Massachusetts Institute of Technologya, zatim američkog nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley National Laboratory te sveučilišta Harvard.
Povezano svjetlo za pametniji grad
Komunikacija, standardizacija i definiranje optimalnih cloud platformi ključni su izazovi koji se nastoje riješiti kako bi u većem obimu zaživjeli sustavi pametnog grada. Jedan od gradskih problema zajednički svim svjetskim urbanim sredinama je pametna rasvjeta. Sugovornika za ovo područje bio nam je Tvrtko Ćavar, stručnjak za sustave pametne rasvjete iz tvrtke Signify. Tvrtko je inače čest govornik na konferencijama posvećenim Smart City tematici.
Stjepan Tvrtko Ćavar: Stručnjak za pametnu rasvjetu, inače Systems Support Manager u tvrtki Signify
Na što se misli kada se kaže pametna rasvjeta?
Pod pametnom rasvjetom u užem smislu podrazumijeva se rasvjeta koja se automatski prilagođava rasvjetnim potrebama prostora s obzirom na doba dana, tjedna, godine te na okolnosti u prostoru (promet pješaka, biciklista, vozila) te na taj način osigurava optimum učinkovitosti i svjetlosnog neometanja. U današnjem širem smislu, pod pametnom rasvjetom podrazumijeva se umrežena rasvjeta povezana s inteligentnim nadzorom i upravljanjem cjelokupnog grada ili jedinice lokalne samouprave te povezana sa svim ostalim gradskim električnim i drugim inteligentnim sustavima (promet, sigurnost, energetika, mobilne mreže, vizualna komunikacijja, signalizacija, sigurnost, ekološko upravljanje i nadzor i sve ostalo) bitnima za optimalno i ekološki održivo funkcioniranje grada za najveću dobrobit njegovih stanovnika.
Koji su glavni razlozi zašto bi se gradovi trebali pozabaviti sustavima pametne rasvjete?
Rasvjeta značajno sudjeluje u ukupnoj energetskoj potrošnji grada i značajno utječe na održivost biosustava. Europska unija donijela je vrlo ambiciozne ciljeve oko energetske održivosti europskog kontinenta i stavila državama članicama na raspolaganje velike budžete u okvirima programa Oporavka i otpornosti za projekte usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti, pogotovo one koji uključuju nove pametne tehnologije. U tom smislu, gradovi trebaju na vrijeme pripremiti dobre projekte i kandidirati se za snažne bespovratne subvencije preko fondova Europske Unije. Rasvjeta je također svojom gustoćom, fizičkim lokacijama i već postojećom energetskom povezanošću upravo taj gradski infrastrukturni sustav koji je najpogodniji za fizičku i energetsku okosnicu većine ostalih pametnih sustava u gradu, odnosno za smještaj i napajanje većine perifernih elemenata sustava pametnog grada (senzori, kamere, aktuatori, displayji, zvučnici, komunikacijske podstanice)
Kada govorimo o pametnoj rasvjeti na razini grada, s kojim se sustavima može povezati?
Ideja je da se svi pametni sustavi u gradu međusobno povežu te da izmjenjuju međusobno podatke s ciljem optimizacije funkcioniranja svakog pojedinog sustava i svih sustava u cjelini. Povezivanja su krenula od prometnih i sigurnosnih sustava te ekološke senzorike, a kreću se prema neprestano rastućoj obitelji dodatnih pametnih sustava; širokosnopne mobilne komunikacije, mreže interneta stvari, napajanja električnih vozila, distribuirani solarni sutavi, sigurnost, interakcija s građanima, kreativni i dekorativni sustavi, dinamička signalizacija i marketing itd.
Koje su tehnologije ključne u tom segmentu (mreže, protokoli, tip rasvjete…nešto četvrto)?
Ključnu ulogu imaju širokopojasni komunikacijski sustavi realizirani kroz nove generacije telekomunikacijskih mreža. Ovi su sustavi visoko standardizirani, otvoreni te sadrže rezerve u propusnostima, protokolima i brzinama za nove pametne tehnologije koje dolaze u ovom desetljeću. Ove mreže uz visoke brzine i propusnosti, osiguravaju i vrlo visoku pouzdanost, dostupnost, geografsko pokrivanje i sigurnost podataka. Pohrana, analitika i dostupnost podataka realizirani su putem koncepta računalnog oblaka. Izuzetnu ulogu imaju i sustavi umjetne inteligencije i big data tehnologija. Splet ovih tehnologija čini ono što poznajemo pod pojmom tehnologija četvrte industrijske revolucije. Nove otvorene mobilne platforme i aplikacije omogućuju veliki obim trenutno predvidivih primjena kao i one koje će se s vremenom pojaviti i nametnuti kao potrebne i korisne. Nove aplikacije mogu se ravnopravno vezati i umrežavati s ranijima. Sve veću ulogu ima adaptacija energetske mreže na potrebe električne mobilnosti, distribuirani solarni energetski sustavi, sustavi geopozicioniranja i lokacije, računalni vid i mnoge druge dolazeće tehnologije.
Koji su glavni trendovi u Smart City priči i koliko daleko su najnapredniji gradovi otišli, a na kojoj su razini hrvatske sredine?
Trenutno se ulažu veliki napori na objedinjavanje, standardizaciju i interoperabilnost različitih sustava pametnog grada, nastoje se oblikovati najprikladniji komunikacijski sustavi za internet stvari vezano uz potrebne brzine, količine i veličine podataka, te na maksimalno pojednostavljivanje korisničkog iskustva za građane, u velikim europskim, američkim i azijskim gradovima rade se sustavi sa više stotina tisuća umreženih pametnih rasvjetnih mjesta koja udomljuju mnoge prateće elemente sustava pametnog grada, nastoje se definriati optimalne cloud platforme za pohranu, analitiku i distribuciju podataka i skupiti što više iskustava za razvoj daljnjih i budućih projekata, veći broj hrvatskih gradova uključujući i Zagreb kao glavni grad užurbano rade na pripremljenosti i standardiziranosti novoinstaliranih rasvjetnih sustava za otvoreno umrežavanje i prihvat ostalih sustava pametnog grada. I u Hrvatskoj postoji veći broj instaliranih pilot sustava pametne rasvjete u obujmima do cca 3000 zahvaćenih svjetiljki dok se novi sustavi pripremaju za obuhvat više desetaka tisuća svjetiljki. Hrvatska je trenutno među zemljama predvodnicama u ovim tehnologijama na prostorima Jugoistočne Europe. U vanjskoj rasvjeti, samo globalno vodeća tvrtka Signify (Philips rasvjetni sustavi), opremila je niz velikih gradova kao što su Los Angeles, Buenos Aires, Jakarta i sa preko 100.000 inteligentnih umreženih svjetiljki kojima su ti gradovi ostvarili velike uštede i unapređenje dobrobiti i usluge građanima. Los Angeles je ostvario uštedu energije od 63 posto i eliminirao 47000 tona CO2 godišnje. Osim energetskih ušteda omogućili su svojim korisnicima sigurnije kretanje, bilježe smanjenje stope kriminala za više od 20 posto, te smanjenje nesreća na cestama za 30 posto u noćnim satima. Ista tvrtka u Hrvatskoj je umreženom rasvjetom integriranom s pratećim pametnim sustavima sudjelovala na pionirskom velikom projektu“ Krk, pametni otok“. Raste i interes za sustave sa solarnim i hibridnim energetskim napajanjima te s mogućnošću ugradnje punionica za električna vozila.)
Infrastruktura pametnog grada
O pametnim gradovima se često govori u futuru, a brojna rješenja koja čine Smart City već su implementirana u Hrvatskoj. Koncept pametnog grada spaja tehnologiju, fizičke uređaje i komunikacijske mreže kako bi se optimizirale usluge ili učinkovitost života grada. Primjena je široka i još se otkrivaju mogući benefiti Smart City rješenja, no one prve primjene vidljive su u komunalnim uslugama, koje zbog dodane pameti mogu biti učinkovitije pa građani dobivaju bolju i jeftiniju uslugu, a pružatelji usluge niže troškove. I dok se još uvijek teoretizira o potencijalu koncepta pametnog grada, mnoge napredne funkcionalnosti već su pronašle put do ulica hrvatskih gradova.
A1 NB-IoT i 5G mreže kao backbone
Smart City oslanja se na senzore i aktuatore koji javljaju očitanja i pomoću njih se omogućuje neka radnja ili usluga. Svi ti silni ulazni signali trebaju jaku mrežu, a trenutačno najbolje rješenje je NB-IoT mreža. Ona radi na niskim frekvencijama, standardizirana je kroz niz industrija i ima odličnu propagaciju signala.
Druga velika prednost NB-IoT mreže je kapacitet, pri čemu se na samo jednu baznu stanicu može priključiti preko 200.000 senzora, sve uz nisku potrošnju baterije. Prijamnici za rasprostranjenu IoT mrežu u ovom slučaju nalaze se na svim A1 baznim stanicama u Hrvatskoj. Potrebna infrastruktura je tu, no koje su zapravo konkretne primjene i kako one mogu poboljšati život hrvatskih građana?
Osim NB-IoT, dodatni vjetar u leđa ubrzanom razvoju pametnih gradova dat će 5G mreža i infrastruktura. Glavne prednosti 5G mreža su velika brzina i niska latencija, te mogućnost spajanja velikog broja korisnika.
A1 Hrvatska ove godine u Zagrebu otvara i novi podatkovni centar koji će imati Tier III certifikat i uvelike će poboljšati infrastrukturu i omogućiti niz poslovnih usluga.
Pametni parking: Senzori na parkirnim mjestima javljaju na aplikaciju stanje slobodnih mjesta
Pametni parking
Parking je veliki problem u većini gradova. Cestovna i parkirna infrastruktura nije se prilagodila sve većem broju vozila. Gradovi na razne načine pokušavaju riješiti prometne probleme, a među Smart City rješenjima koja se oslanjaju na IoT tehnologiju nalazi se i pametni parking. Kako funkcionira usluga pametnog parkinga? Svako parkirno mjesto opremljeno je senzorom kojemu ne smeta snijeg i druge stvari koje bi mogle prekriti parking, odnosno senzor.
Podaci o preciznoj detekciji zauzetosti parkirnih mjesta šalju se pružatelju usluge parkinga koji u svakom trenutku zna stanje i korisnicima koji na svoje pametne telefone mogu instalirati Android ili iOS aplikaciju.
Živi primjer ovog sustava implementiran je u Vukovaru. Gradska tvrtka Komunalac d.o.o. je u suradnji s A1 napravio projekt za 121 mjesto. Sustav se sastoji od spomenutog autonomnog bežičnog pametnog parkirnog senzora i informativnog LED zaslona, povezanih preko NB IoT mreže. Senzori neprestano očitavaju stanje i koriste iznimno malo energije pa baterija traje od tri do pet godina. Senzor s baznom stanicom komunicira kod svake promjene, a jednom dnevno šalju se zbirni podaci.
Ivan Gabrić: glavni direktor za poslovne korisnike A1 Hrvatska
Sustavom se upravlja putem administratorskog panela, a aplikativno rješenje nalazi se u oblaku i moguće mu je pristupiti s bilo koje lokacije.
Slično rješenje moguće je primijeniti i na puno većoj skali te omogućiti puno učinkovitiji parking u velikim gradovima.
Održivost i pametni spremnici za otpad
Bez nekog velikog uljepšavanja, Hrvatska ne stoji dobro u strategijama za zbrinjavanje otpada. IoT tehnologije i u tom području imaju priliku napraviti velike promjene te poboljšati komunalnu infrastrukturu i učinkovitost. Veliki korak u tom smjeru su pametni spremnici za otpad.
A1 ima u ponudi najmodernije spremnike za otpad koji javljaju kada je vrijeme za odvoz, mogu komprimirati spremnik i tako poraditi na kapacitetu, a napajaju se solarnim panelom, što ih čini samoodrživim. U ponudi rješenja za pametno zbrinjavanje otpada nalaze se tri modela. Vanjski model, uz komprimiranje otpada i solarni panel u realnom vremenu komunicira s cloud platformom putem NB IoT mreže.
Na Biokovu : Pametne spremnike kod ulaza u Park prirode Biokovo predstavili su Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja A1 Hrvatska i Slavo Jakša, ravnatelj Parka prirode Biokovo
Drugi model je sličan, ali je namijenjen za unutarnje prostore. Također ima prešu, senzor statusa, a odlaganje otpada je napravljeno beskontaktno. Spremnik se otvara kada senzor pokreta detektira korisnika.
Treći spremnik namijenjen zatvorenim prostorima dodatno ima umjetnu inteligenciju koja senzorima i kamerama prepoznaje vrstu otpada te ga automatski odvaja u odgovarajući spremnik. Ima četiri unutarnja spremnika, prešu te je povezan cloudom pri čemu se strojnim učenjem konstantno nadopunjuje baza znanja oko vrste otpada. Ovakav pametni spremnik postavljen je u Osnovnu školu Petar Preradović u Zagrebu, gdje su djeca dobila i predavanje o razvrstavanju otpada te o umjetnoj inteligenciji koja igra veliku ulogu u ovom proizvodu.
Pametni vanjski spremnik nedavno je postavljen u Parku prirode Biokovo. Napajan solarnom energijom i prešom kojom se povećava kapacitet, omogućit će učinkovitiju brigu za otpad u osjetljivom prirodnom okruženju.
Spremnik za otpad na AI pogon: U OŠ Petra Preradovića u Zagrebu postavljen je spremnik koji sam prepoznaje i razvrstava otpad
Prvi projekt u Hrvatskoj koji koristi pametne spremnike za otpad zaživio je u Rijeci i to uz vanjske spremnike, a prilikom predstavljanja projekta Ivan Gabrić, glavni direktor za poslovne korisnike A1 Hrvatska, rekao je kako je vizija kompanije biti pokretač pametnog društva te dodao: „Urbanizacija, stalno povećanje količine otpada te utjecaj na čovjeka i okoliš potaknuli su nas na razvoj i ponudu pametnih rješenja za održivi razvoj.“
Napredno daljinsko očitavanje
U svijetu u kojemu je sve digitalizirano i povezano, neke stvari su i dalje izvan mreže, poput mjernih instrumenata za komunalije u našim stanovima i kućama. Da to ne mora nužno biti tako pokazuje primjer grada Vrbovca, u kojemu se plinska očitanja za Plin Vrbovec odvijaju udaljeno. Za sve je u pozadini zaslužno rješenje naprednog daljinskog očitavanja. A1 nudi infrastrukturu u obliku certificiranih uređaja za prikupljanje i prijenos podataka, NB IoT mreže te Cloud Software as a Service platforme koja u realnom vremenu odrađuje sve podatke i korisniku pruža pregled stanja.
Bez očitanja molim: Napredno daljinsko očitanje plina, a može i struje ili drugih komunalija donosi velike uštede
Uštede su višestruke. Komunalna poduzeća više ne moraju trošiti veliku količinu vremena i sredstava na obilazak terena, a vrijedni podaci mjerenja od velikog uzorka korisnika mogu poboljšati rad cjelokupne mreže te je moguća optimizacija i nova rješenja na temelju dobivenih podataka.
Još jedan projekt u kojemu se koristi NB IoT infrastruktura implementiran je u naselju Donja Lomnica kraj Velike Gorice. Radi se o stanici za mjerenje kvalitete zraka koje ima naprednu senzoriku i koja s A1 NB IoT mrežom komunicira podatke o kvalitetu zraka za stanovnike Turopolja.
Kako opametiti grad
Ove krajnje usluge samo su dio mogućnosti koje se pružaju primjenom pametnih tehnologija. Iza svega stoji zapravo infrastruktura u vidu NB IoT mreže, snažne podrške kroz Cloud hostan u najmodernijem podatkovnom centru i aplikativnih rješenja koja olakšavaju život i pružateljima usluga u gradovima i samim korisnicima usluga. Svaka od ovih pametnih usluga na neki način čini život grada ugodnijim, a njihovim zbrajanjem i stvaranjem novih povezanih pametnih rješenja sigurno se krećemo prema učinkovitijem, održivom i pametnijem gradu po mjeri stanovnika.
