Danas se priča o mobitelima vrlo brzo svede na kvalitetu kamera i zaslona. Dok su OLED zasloni postali svakodnevica i u pristupačnom segmentu, priča s kamerama i dalje ima ogromnih varijacija na temu, pa se prije kupnje svakako valja informirati. Imajmo na umu da, i ako niste osoba koja često fotografira, poznavanje osnova može rezultirati kupnjom boljeg uređaja s kojim ćete biti zadovoljni, makar morali fotografirati stanje plinomjera u mračnom podrumu.
S vama ćemo proći osnovne specifikacije na koje treba voditi računa, što se može od mobitela očekivati sa softverske strane te na kraju dati nekoliko savjeta za prijelaz iz standardnog u „Pro” način snimanja. Za potrebe ove škole u ruke smo uzeli telefon Motorola Edge 30 Pro koji posjeduje kvalitetan set kamera i softvera za obradu fotografije.
Ono na što vas odmah moramo upozoriti je da će vam za izlazak iz automatskog fotografiranja trebati vremena i volje, a sliku često nećete moći uhvatiti „u prolazu” nego će postavke ipak zahtijevati neko vrijeme kako bi slika kasnije bila iskoristiva.Standardno, dobar dio konačne slike na kraju ovisi i o samom brandu mobitela u koji je senzor ugrađen, pa tako znamo da će Samsung često imati nešto jače boje na svojim fotkama, a niz brandova kojima je Kina glavno tržište često imaju automatski uključeno značajno softversko „uljepšavanje” lica.
HARDVER: Senzori (dimenzije, binning itd.)
Cijela priča počinje sa samim hardverom, točnije senzorom kamere u mobitelu. Točne specifikacije kamera većine mobitela lagano se mogu naći na webu, što uključuje i naše recenzije. Dugo vremena standard je bio oko 12 megapiksela na kamerama te se ova vrijednost smatra zlatnim standardom za mobilne kamere jer su slike zadovoljavajućih detalja i veličine za spremanje u memoriju.
Zadnjih nekoliko godina pojavila se „Pixel Binning” tehnologija na kamerama za mobitele, a samim time počeli su se javljati senzori od 48, 50, 64 ili čak 108 megapiksela. Čak se priča i o senzoru od 200 megapiksela koji bi mogao izaći na tržište već ove godine.
Veći brojevi su atraktivniji, svi volimo veće stvari, što znaju i u marketingu pametnih telefona, pa je rezolucija često ispisana i na samoj pozadini mobitela. No je li to i najbitnija stavka ili ipak valja pogledati druge strane priče. Dok megapikseli nude veću količinu podataka u obliku točkica koje senzor hvata, kvaliteta samih podataka na kraju dana igra daleko veću ulogu kod završnog proizvoda.
HTC, ako ga se sjećate, odlučio je krenuti na tu drugu stranu kod svojih mobitela, nudeći manje megapiksela, no zato poboljšavajući ostale specifikacije. Naravno, na promotivnim materijalima, konkurencija je samo morala napisati „12MP!”, dok je HTC morao imati cijelu web stranicu s objašnjenjima zašto je njihovih 8 MP konkurentno.
Danas senzori s velikim brojem megapiksela zapravo ne slikaju tako velike slike iz niza hardverskih razloga koji se vrte oko performansi i količine podataka. Ovdje pomaže već spomenuti Pixel Binning, odnosno tehnologija koja na samom senzoru „povezuje” susjedne piksele tako da se oni ponašaju kao jedan veći.
Standardno se povezuju susjedna četiri piksela, no Samsungovi 108-megapikselni senzori povezuju čak susjednih devet piksela. Jednostavnim dijeljenjem dobivamo ponovno činjenicu da svi ti senzori standardno na kraju dana proizvode slike od otprilike 12 megapiksela.
Većina brandova će vam naravno dati i opciju slikanja punim senzorom, no uglavnom se gase ostale softverske opcije poput HDR-a, pa slika često ne ispadne oštra kao 12-megapikselna verzija jer hardver u većini slučajeva jednostavno ne može obraditi takve slike dovoljno brzo, a konačni rezultati nisu idealni ako nema dovoljno svijetla jer se ipak sada slika vrlo malenim pikselima. Dakle, osim broja piksela, iznimno je bitna njihova veličina koja čini ogromnu razliku u večernjim fotografijama.
Selfie kamere generalno imaju malene senzore i koriste se softverom za dobivanje oštrine. Stoga ako je ikako moguće, koristite stražnju kameru za daleko bolje slike.
Veličina piksela mjeri se u mikrometrima, odnosno mikronima, a površina se naravno povećava Pixel Binningom. Uzmimo za primjer kamere Motorole Edge 30 Pro koju koristimo za dobar dio testiranja. Ima dvije kamere od 50 megapiksela, a riječ je o glavnoj širokokutnoj kao i ultraširokokutnoj kameri. Glavna kamera ima senzor čiji pikseli imaju veličinu od 1.0 µm dok ultraširoka kamera ima piksele veličine 0.64 µm.
Samim time vidimo da ultraširoka kamera ima značajno manji senzor, pa će se to odraziti i na rezultate slikanja. Tome naravno postoji razlog o kojem ćemo u slijedećem dijelu. Uz veličinu piksela raste i sama veličina senzora koja se također često prikazuje kao razlomak od inča te, jednostavno, što je djelitelj veći, to je dijagonala senzora manja, pa su i rezultati slikanja lošiji. Ovdje naravno veliku ulogu igra i sama kamera zbog leća koje se u nju ugrađuju.
Kod biranja novog mobitela svakako obratite pozornost na veličinu samog senzora kakav se primjerice koristi na novoj Motoroli Edge 30 Pro.
Optika/leće
Druga strana izazova kod kamera mobitela same su dimenzije oko kojih se može raditi. Što je senzor kamere veći, leća ispred njega također mora biti veća. Dok glavna ultraširoka kamera u prosijeku može pokriti najveći senzor, ako želite ultraširoku kameru, treba vam više prostora za leću koja je često i primjetno zakrivljena, pa se dimenzije samog senzora često moraju smanjiti kako bi sama kamera stala u mobitel bez da značajno viri van. Ista priča je u suprotnom smjeru gdje se za zoom kamere ponovno mora imati više same optike koja će obaviti zumiranje ispred samog senzora
Veliki senzori i optika unutar kamera mobitela zahtijevaju puno prostora, pa su generalno bolje kamere često i veće.
Što je senzor veći, leće ispred njega moraju biti veće te jednostavno nema mjesta za više od otprilike 3× zooma u standardnom dizajnu, a već tada je senzor poprilično malen. Ovdje su proizvođači počeli implementirati takozvane periskopske kamere jer se optika provlači ispod površine mobitela i sam senzor je često više od centimetra u neku stranu, dalje od samoga vidljivog otvora, te se prostor koristi za samu optiku kojom se dobiva i do 10× zoom bez digitalne asistencije, a senzor može biti veličine kao kod standardne 3× zoom kamere.
Periskopske kamere nedavno su se pojavile na premium mobitelima te omogućuju dodatni optički zoom zahvaljujući većem prostoru za postavljanje optike.
Sada kad znamo zašto je tolika razlika u veličinama senzora kod različitih kamera, spomenimo još i otvor blende koji je na mobitelima fiksiran, no ima bitan značaj. To je broj u stilu f/1,6 ili f/2,2 te označava količinu svijetla koja može doći do senzora. Da ne kompliciramo previše oko opisa s obzirom na to da mobiteli dolaze s fiksnim otvorom blende, što je ovaj broj bliže jedinici, to više svijetla propušta do senzora, ali ujedno se javljaju i veće distorzije kada slikate nešto u blizini, pa će tako i slikanje A4 papira imati oštru sredinu, dok će prema rubovima već gubiti fokus. Posebno je ovaj efekt izražen kod velikih modernih senzora.
Vrste kamera, na što paziti (depth ili macro)
Danas na mobitelu imamo tri glavne vrste kamera koje će se i najčešće koristiti. Prva je glavna širokokutna kamera koja će imati najbolje performanse u svim svjetlosnim uvjetima te često podržava najviše naprednih funkcija i ima najbolje performanse. Nakon nje slijedi ultraširoka kamera čiji je zadatak u samom nazivu. Ima širi pogled, no zato čim više toga treba stati na senzor koji je često manji, uglavnom ima lošije performanse od glavne kamere sa značajnim distorzijama na rubovima scene. Kod ove kamere smatramo da je poželjno imati autofokus za daleko veće mogućnosti s kamerom, no ova funkcija ovisi i o cijeni kompletnog mobitela.
Cilj kod mobitela je da sve bude maleno i fiksirano, pa je jednostavnije napraviti odvojene kamere s različitim funkcijama nego jednu kompleksnu.
Napredniji modeli imaju i takozvane freeform leće koje uvelike smanjuju rubnu distorziju kod ultraširokih kamera, no i ovu funkciju više smatramo bonusom nego fokusom kod odabira mobitela. Treća kamera je zoom kamera koja će vam također uvelike pomoći kod kadriranja jer je lakše postaviti scenu i fokusirati se na bitan dio slike bez značajnog croppanja kasnije, pa se tako vidi i značajno bolja kvaliteta konačne slike.
Zumiranje (10x, 5x, 3x) ne govori cijelu priču. Osim zumiranja, optika kamere mijenja žarišnu točku i time vrlo značajno perspektivu gledanja, pa su stoga i rezultati puno drugačiji. Najbolje se vidi kada pokušate slikati standardan pokret sa sve tri slike, što smo i mi napravili kako bismo lagano opisali promjene bez puno teksta.
No u priču se često uvuku dodatne, „dopunske” kamere koje obično imaju vrlo malenu iskoristivost i upitnu funkcionalnost, no proizvođači ih u mid-range i nižim mobitelima često stavljaju kako bi upotpunili vizualan dizajn. Prvo je to „Macro” kamera. Često ima svega 2 megapiksela, ili eventualno 5 za „premium” verziju. Macro kamere koriste se za slikanje vrlo sitnih detalja iz vrlo malenih udaljenosti. Standardne slike bit će mutne, tako da se nadamo da volite slikati kukce i druge detalje.
Macro način snimanja može se dobiti autofokusom na ultraširokoj kameri tako da mobiteli ovakvu kameru više biraju radi izgleda.
Činjenica je da isti efekt može postići ultraširoka kamera sa solidnim autofokusom, pa skuplji mobiteli jednostavno koriste tu kameru za isti efekt. Zadnja kamera koja nema nikakvo opravdanje je takozvana „Depth” iliti dubinska kamera. Njen opis je u tome da „računa” dubinu slike kako bi se mogao implementirati precizan bokeh efekt, odnosno zamutiti sve oko vas da se dobije onaj klasični „profesionalni” efekt. No korisnici nemaju pristup ovoj kameri, a već je dobro poznato da je nepotrebna za dobivanje bokeh efekta (na kraju krajeva dobiva ga i selfie kamera bez pomoći neke druge).
Na nekim mobitelima možete čak i prekriti ovu kameru te će on slikati i staviti isti bokeh efekt iako je „pomoćna” kamera prekrivena. Noviji uređaji će vas ponekad upozoriti da je ova kamera prekrivena, no i dalje će rezultat biti isti ako je zamutite, tako da je ova kamera apsolutno nepotrebna.
Pogledajmo sada što sve možemo napraviti kako bismo sliku učinili malo zanimljivijom koristeći razne kamere na mobitelu, no istovremeno pazeći na detalje razumijevanjem limita ovih malenih senzora. U hardverskom dijelu smo u suštini objasnili da je najbolje ciljati na što veći fizički senzor za najbolje rezultate u svim uvjetima slikanja, no velik broj piksela može biti i minus u nekim specifičnim situacijama.
Upoznajte se s naprednim mogućnostima svojeg mobitela, a svakako bismo savjetovali da sami saznate limite i prednosti slikanja punom rezolucijom senzora, kao i noćnog slikanja.
Ipak, za većinu je dobro imati i opciju slikanja s 50+ piksela jer kasnije imate puno prostora za naknadno croppanje. Međutim ako planirate croppati u budućnosti, znači da ste svoj subjekt mogli slikati zoom kamerom te se dodatno poigrati kadriranjem. Vrlo je jednostavno, pozadina i okolina subjekta često sliku mogu podići na razinu više samo ako malo promijenite kut slikanja ili osvjetljenje.
Kod fotografiranja ljudi perspektiva puno znači, a što širi kut kamera snima to će sve biti iskrivljenije.
Tehnička pravila fotografije
Kontrolu nad konačnom slikom kod fotoaparata dijelimo na tri dijela. Prvi je ISO, odnosno osjetljivost senzora na svjetlost. Ova stavka je u potpunosti digitalna pa će rezultati biti direktno lošiji što je ISO osjetljivost viša. Osim „zrnatije” slike, značajno se gube i informacije o bojama, tako da će slika izgledati isprano i ako kasnije umanjite zrnatost. Mobitel u automatskom načinu također radi ovaj postupak, pa zato slike znaju izgledati „ispeglano” u zahtjevnijim uvjetima slikanja.
Nakon ISO stavke slijedi vrijeme ekspozicije. Jednostavno, to je vrijeme u kojem će senzor prikupljati svjetlost kako bi uhvatio čim više informacija. Direktan minus je što ovaj pristup naravno funkcionira samo kod statičnih slika kada želite detalje, a upravo u cilju smanjivanja vremena sakupljanja svijetla savjetujemo što veći senzor kamere. Mobitel će samostalno dati sve od sebe da što brže snimi neku sliku i time minimizira blur odnosno zamućenje zbog pokreta.
No kako biste dočarali pokret na slici ponekada želite da neke stvari ipak budu mutnije. Najbolji primjer su slike slapova, helikoptera ili čak automobila gdje želite lagani blur na slapu kako bi izgledao „prirodnije”, da elise na avionu ili helikopteru ne budu zaleđene na mjestu ili pak da se vidi kako se automobil kreće cestom da se dobije atraktivnija slika. Na mobitelu vam ekspozicija daje najviše slobode za eksperimentiranje.
Treća bitna stvar kod slikanja koja utječe na rezultat je otvor blende. Što je on veći, više svijetla dolazi do samog senzora, no dobiva se i jači efekt dubine, odnosno fokusirani dio slike je time kraći (pozadina će biti mutnija). Dok je na prvu ovo možda atraktivna ideja, u velikom broju slučajeva, kada želite dulji predmet u fokusu, teško će biti dobiti oštru sliku. Ova vrijednost se opisuje kao f-stop, odnosno f/1.6, gdje veći broj znači manju propusnost svijetla, ali i lakše fokusiranje. Na mobitelima je ova stavka fiksna, pa se njome konkretno nije potrebno zamarati, samo razumjeti što predstavlja.
Za kraj, spomenimo i sam senzor na kamerama mobitela. Svi senzori na mobitelima su omjera 4:3, sa samo vrlo rijetkim iznimkama. Kada odete u postavke fotografije, često će vas mobitel pitati za nekoliko omjera za biranje, odnosno ponuditi vam ih. To često zna biti 16:9, što je standard za monitore na računalima, ili pak Full (Fullscreen) odnosno slikanje koje će ispuniti zaslon mobitela. Ovdje mnogi naprave ogromnu grešku koristeći išta drugo osim omjera 4:3.
Uvijek koristite punu veličinu senzora za slikanje, odnosno 3:4 opciju, a ako se želite dodatno pozabaviti slikama na računalu, svakako savjetujemo uključivanje RAW opcije.
Kod fotografiranja se vodite pravilom da sa svakom slikom želite što više detalja u jednoj slici koje je kasnije lagano izrezati i zadržati ono što želite.Kada vas mobitel pita koji omjer želite, zapravo sam reže dijelove koje biste inače imali slikane. Mobiteli koriste velik broj optimizacija slike kako bi one ispale onako kako ih vidimo, od HDR-a do noćnog slikanja, te će croppanje kod nekih modela izbaciti lošiju konačnu sliku nego da ste istu scenu slikali „punim senzorom”. Tako da uvijek koristite 4 : 3 omjer za optimalne rezultate jer je uvijek lako kasnije izrezati višak.
Stalak za naprednije slike
Bilo da slikate u automatskom načinu ili se odvažite za profesionalno slikanje, savjetujemo vam da kupite stalak. Izbor je velik, a neki dolaze i s Bluetooth daljinskim kojim možete okinuti sliku bez da tipkate po mobitelu i tako osigurate da neće biti trešnje jer, ako se mobitel trese, lagano možete promašiti idealnu sliku jer ispadne mutna. Dok će bilo koji stalak funkcionirati, savjetujemo one masivnije kako ih sam mobitel ne bi nadjačao da se ne prevrnu.
U ovaj opis ulaze i gimbali, no svakako uzmite verziju s tronošcem kako biste ga mogli postaviti za slikanje. Ova opcija je nešto skuplja, iako olakšava rad. Na stalku ste spremni za slikanje u profesionalnom načinu promjenom vremena ekspozicije. Kod slikanja iz ruke limitirani ste na najdulju ekspoziciju od pola sekunde jer će bilo što dulje od toga imati primjetan blur od trešnje ruku. Na stalku vam se otvaraju nove opcije s duljom ekspozicijom te će većina mobitela ponuditi barem 15, a idealno do 30 sekundi ekspozicije.
Bilo kakav stalak puno će vam pomoći kod slikanja u svjetlosno zahtjevnijim uvjetima jer eliminira micanje samog mobitela za vrijeme slikanja kod duljih ekspozicija.
Kod dulje ekspozicije i dalje trebate imati nešto svjetla u sceni, no ono može biti značajno manje, a i dalje možete izvući dobru sliku. Moderni mobiteli danas mahom imaju opciju noćnog slikanja koja vam može ponuditi nevjerojatne rezultate u večernjim satima, no opet ste limitirani na to da se mobitel trudi „zaključati” scenu u jednom trenutku.
Pronađite dobro mjesto s pogledom na cestu, stavite dulju ekspoziciju i lagano možete uhvatiti vrlo atraktivnu scenu na kojoj će auti ostavljati trake sa svojom rasvjetom. Ako se postavite tako da imate pogled na vijugavu cestu, slika će garantirano ispasti vrhunski. Isti pristup možete koristiti i kod fotografiranja primjerice vatrometa gdje će konačna slika imati kompletni efekt vatrometa osvijetljen na jednoj slici, od putovanja rakete do eksplozije. Ovdje će biti malo zezancije te je idealno imati mobitel koji omogućuje vrlo nisku ISO vrijednost. Alternativno, možete koristiti i ND filter o kojem ćemo detaljnije na kraju teksta.
Uredite scenu, promijenite kadar
Kada se odlučite fotkati, idealno bi bilo da svaku sliku vidite kao novi izazov, makar se radilo o nečem banalnom što želite pokazati u Whatsapp grupi. Jedino će vam tako u naviku ući da primjećujete zanimljive prizore u koje biste mogli ukomponirati neki subjekt ili vidjeti nešto što se ističe oko vas i to dobro kadrirali.
Oko postavljanja kadra postoji puno filozofije te je možda najlakše koristiti pravilo trećina jer na svakom mobitelu možete uključiti „Grid lines”, a pokazalo se da će slika ispasti atraktivnija ako je vaš subjekt u jednom od križanja prikazanih linija. Možda najbitniji savjet koji bismo mi dali je da pokušate „zaokružiti” sliku, odnosno pronaći nešto u sceni što će biti na rubovima slike, bilo u pozadini ili ispred subjekta kako bi se dobio bolji dojam prostora.
Kod atraktivnih scena svakako pokušajte slikati s naprednim funkcijama, a slikanje punom rezolucijom senzora pružit će vam priliku za kasnije “croppanje” uz puno detalja ako ima dovoljno svijetla dok slikate.
Tako kada fotografirate pejzaže, puno će bolje izgledati „slojevite” slike gdje se možda na rubu vidi nekakvo drvo blizu vas da se izbjegne fotografiranje kao da lebdite u zraku. Ovaj pristup može se primijeniti na svaku sliku kako vidite i na našim primjerima.
Ovakav prizor bit će vrlo teško dobiti u profesionalnom načinu, a za ovakav rezultat treba vam mobitel s velikim senzorom.
Fotografiranje u pokretu
Kod slikanja u pokretu svakako preferirajte kraće vrijeme otvora blende makar slika ispala previše tamna. Moguće ju je posvijetliti kasnije s malim gubitkom kvalitete, no mutnu sliku nećete moći popraviti. Ovdje je bitno pratiti i ISO vrijednost koju ponovno ne bismo podizali na ekstremne razine zbog gubitka detalja i boja.
Kako smo spomenuli, automatsko slikanje pokušat će zalediti sliku, što nije uvijek idealan način slikanja kada želite imati dojam kretanja. U pro načinu tako možete produljiti vrijeme (ekspoziciju) u kojem senzor skuplja informacije te dobiti lagano zamućenje detalja koji se brzo kreću, poput elise.
Toliko je različitih senzora na tržištu da je najbolje isprobati više postavki na vlastitom mobitelu i obvezno ih pogledati na velikom zaslonu da ocijenite mogućnosti svog mobitela. Dok su planine iz zraka uvijek atraktivna slika, možete je učiniti još zanimljivijom ukomponirajući i dio aviona, pogotovo ako refleksije idu vama na ruku te se tako manje vide u staklu.
Novu perspektivu pokušajte dati slici tako da uhvatite i okolinu, pogotovo ako je nesvakidašnja te upotpunjuje priču samog fokusa slike.
Noćno slikanje Motorolom Edge 30 Pro moguće je i kada ste u pokretu.
Iskoristite sve kamere
Imamo dvije slike romobila slikanog s telefoto i ultraširokom kamerom. Svaka kamera ima svoje prednosti, a iznimno je bitno shvaćati njihove prednosti te kako mogu istaknuti subjekt.Kod ultraširokih kamera subjekt se može doimati većim od okoline, dok će telefoto zoom kamera vizualno približiti pozadinu, pa tako značajno olakšati kadriranje ako želite nešto konkretno u pozadini.
Zoom kamera: Funkcionira pod uvjetom da se možete dovoljno udaljiti kako bi cijeli subjekt stao u kadar, a zbog perspektive je slika najvjernija stvarnosti.
Ultraširoka kamera: Imate li zanimljiv subjekt i pozadinu te nemate puno prostora, svaka slika može ispasti “epska” ako se dovoljno približite podu.
Što god slikali, jednostavne osnovne upute uvijek valja pratiti kako bi slike uopće imale priliku dobro ispasti. Najbitnije od svega je da izvor svjetlosti ne bude iza subjekta fotografije jer će tako gotovo uvijek završiti kao tamna sjena. Možda možete pokušati kasnije popraviti sliku, no nikada neće ispasti zadovoljavajuće.
Fotografiranje portreta
Kada želite slikati nečiji portret, nekoliko je iznimno bitnih detalja koje morate pratiti za idealnu sliku, a svi su vrlo tehničke prirode te, nakon što uđu u naviku, nije potrebno o njima razmišljati. Prvo, pokušajte pod svaku cijenu izbjeći selfie kameru te koristite onu pravu sa stražnje strane. Ovdje prednost imaju preklopni mobiteli koji omogućuju lakše slikanje.
Glavna kamera ima daleko bolji senzor te će slika bolje ispasti. Druga stvar je činjenica da je sam senzor kamere omjera 4:3 te prati smjer samog zaslona mobitela. Zbog optike kamere, sve će na slici biti izduženo u tom smjeru. Kako bi izbjegli nerealan izgled lica, najbolje je fotografirati selfieje, bilo svoje ili portrete druge osobe, sa stražnjim kamerama, dok je mobitel u horizontalnom položaju. Ovakav vam pristup ujedno daje i više prilika za dobro kadriranje, a kasnije lagano možete izrezati sliku ako vam je potreban drugi format.
Drugo pravilo je da portrete fotografirate idealno s 3× do 5× zoom kamerama, a tajna je u žarišnoj točki kamera na mobitelu. Kod fotkanja portreta želite kameru koja je minimalne žarišne udaljenosti kao i kod prirodnog pogleda ili pak s laganim zoomom. Glavna kamera mobitela ne zove se bez razloga „širokokutnom” jer zapravo hvata širi pogled nego je to standardnih 35 mm kod većih fotoaparata.
Tako portreti slikani glavnom kamerom nude vrlo izobličeno lice gdje se ljudima često ne vide ni uši, dok će fotografiranje 3× zoom kamerom ponuditi vrlo atraktivnu portret fotografiju. No to nije sve. Fotografiranjem s 5× ili više, zoom kamerom se možete poigrati s udaljenim objektima te kod fotkanja portreta dobivate i ugodan prirodan bokeh efekt, odnosno lagano zamućenu pozadinu tako da se subjekt još bolje istakne.
Istaknite najzanimljiviji dio scene
Velika prednost mobitela koji imaju tri glavna sustava kamera: ultraširoku, širokokutnu i telefoto u tome je što možete imati puno više slobode ovisno na lokaciju gdje se nalazite i koji je subjekt slike. Također ćete primijetiti značajno drugačije boje kod zoom kamera kada slikate vani, jer kod širokokutnih kamera detalji u daljini znaju biti maleni te dosta slike odlazi primjerice na prazno nebo.
Fotkanje u pokretu: Niste uvijek u prilici postaviti mobitel na idealno mjesto, pa je ponekad teško reći koji je fokus slike.
Periskopska kamera nudi dovoljan zoom s visokom kvalitetom slike koju je moguće dobiti i u pokretu, a udaljeni se detalji mogu puno lakše kadrirati.
Fokusirajte se na subjekt
Često kada vidite atraktivan prizor, na slici neće ispasti tako zanimljiv upravo zbog širokokutnog pogleda koji puno prostora „baca” na manje uzbudljive dijelove poput praznog neba na našoj slici. Ovdje se opet možete približiti akciji telefoto kamerom, a kod sustava poput S22 Ultra mobitela koji imaju čak dvije zoom kamere različitih vrijednosti, možete odabrati idealnu da u sliku ubacite sve zanimljivosti koje želite prikazati.
Udaljeni fokus rezultira s puno praznog prostora. Jedna od opcija uvijek je u ovakvim situacijama slikati punom rezolucijom pa kasnije rezati višak slike.
Malo više fokusa svakako će vam olakšati brzo podijeliti sliku, no uhvatite i okolinu kako bi se mogla dočarati veličina i slojevitost krajolika.
Fotografiranje prirode
Fotografirate li prirodu, idealno bi bilo imati jasno definirani fokus na slici, no također zaokružiti sliku kako smo već opisali s nekim detaljima u prvom planu na samom rubu slike. Pogotovo je kod slikanja pejzaža teško uhvatiti dobru sliku jer više stvari mora biti na vašoj strani kako bi fotografija bila vrijedna pokazivanja.
Prva stvar je da fotka slikana u podne jednostavno neće izgledati zanimljivo. Zato su dobro poznati „plavi” i „zlatni” sat u svijetu fotografije, a odnose se na vrijeme oko zalaska sunca, kada možete uhvatiti najzanimljivije scene. Ako u svojoj blizini imate zanimljivu lokaciju s koje smatrate da možete imati i odličnu fotku, svakako savjetujemo da se strpite i pričekate večernje sate za slikanje.
U slučaju da se na slici nađe i neka cesta ili naselje, tim bolje jer možete pričekati da se svijetla upale i tako fotkati još par fotografija, čak pričekati da se dosta zamrači i ekspozicijom uhvatiti aute u pokretu. Sve ove slike idealno je slikati korištenjem stalka da se ne mijenjaju i da ih bude lakše dodatno obraditi ako se za to odlučite, no i ovako će priroda iz mobitela odmah izgledati puno bolje.
Kompresijom uvećajte pozadinu subjekta
Odličan primjer „kompresije” kod širokokutnog i telefoto slikanja. Na desnoj strani slike vidi se benzinska pumpa, no jednostavnim croppanjem širokokutne slike nikada ne bismo dobili tako impozantnu sliku brda u pozadini, a primijetite i da se kod telefoto slike nalazimo značajno dalje od same benzinske postaje, tako da ćete se i kod slikanja telefoto kamerom često morati odmaknuti od subjekta za odličnu sliku.
Zoom objektiv: Pozadina je puno “veća”, dok će u protivnom izgledati sitno ako slikate širokokutnom kamerom.
Širokokutna kamera vam kod kretanja omogućuje puno kraću ekspoziciju i time nudi veće šanse za oštru sliku koju kasnije možete “croppati” po želji.
Dajte oku priliku da razgleda
Jasno se vidi koliko su sekundarni senzori lošiji u skupljanju svjetlosti na ovakvim slikama gdje je okolina gotovo potpuno crna te ostaju obrisi, dok glavna kamera nema problema s izvlačenjem detalja i kod tamnijih dijelova scene. Kada kadrirate sliku, pogledajte svoju okolinu u potrazi za zanimljivim detaljima koji bi mogli obogatiti scenu iako nisu direktan subjekt slikanja.
Ovdje vam može pomoći puno različitih savjeta i pravila koje nismo navodili u članku, poput pravila trećina ili vodećih linija, a uvijek ih možete proučiti na webu.
Za neke epske rezultate širokokutna kamera jednostavno nije idealna, a često se dogodi da ćete reći kako je “u stvarnosti izgledalo još bolje”.
S mobitelima koji imaju čak i 10× optički zoom možete slikati dojmljive scene u daljini, no bit će vam teže kadrirati većinu stvari u usporedbi s 5× zoom kamerama, pa zato neki mobiteli imaju dvije zoom kamere.
Poigrajte se kadrom
Iskoristite okruženje ispred vašeg subjekta da „zaokružite” sliku i istovremeno date dojam prostora gledatelju, nemojte uvijek izrezati sve osim subjekta na slici. Nećete uvijek imati zanimljive stvari za slikati, no savjetujemo da kod svake prilike za slikanje i najbanalnijih stvari probate složiti nešto drugačije jer, nakon svega, ključ je u vježbanju.
Najlakše će biti pozicionirati se tako da je svjetlo iza kamere, no slika tako često ispada dosadna. Pokušajte namjestiti kadar da svjetlo pada pod nekim kutom i poigrati se sa sjenama koje dobivate, no imajte na umu da su sunčeve sjene vrlo oštre pa često nisu idealne za slikanje, a lagano oblačno vrijeme može vam pružiti savršen balans nježnije rasvjete.
Širokokutne slik: mogu prenijeti više doživljaja u kojima ste se pronašli, pogotovo kod većih grupa ljudi.
Nije uvijek potrebno biti u prvom redu jer s periskopskom kamerom možete uhvatiti akciju te je istovremeno zaokružiti zanimljivom okolinom.
Korak dalje/uređivanje
Ako želite dignuti fotografiju na dodatnu razinu, i ovdje imate dodatnih opcija. Prva su svakako ND filtri koje lagano možete nabaviti online. ND filtri su nalik sunčanim naočalama za kamere, a omogućuju dulju ekspoziciju kod fotografiranja i snimanja. Osim što će snimke na danjem svijetlu zbog blur efekta izgledati više kao na pravom filmu, kod fotografije možete i na suncu imati dulju ekspoziciju i tako uhvatiti zanimljive kadrove s detaljima u pokretu, no naravno savjetujemo korištenje stalka.
Druga stvar koju možete napraviti je svakako prebacivanje slika na računalo i daljnju obradu u jednom od mnogobrojnih softvera. Ovdje će vam pomoći i mogućnost kamere mobitela da fotografira u RAW formatu, no s druge će vam strane vrlo brzo postati jasno koliko su slike s mobitela limitirane. Trebat će puno rada da se riješi jak „vignetting“ na rubovima, a tek onda se možete početi igrati s bojama i rješavanja zrnatosti.
Za početak bismo vam predložili da pokušate miješati dvije slike, kako smo opisali kod fotografiranja prirode. Iliti pejzaža. Glavna slika mogla bi vam biti ona dok je sve bilo u „zlatnom satu” ili pred njegov kraj. Zatim preko te slike možete maskiranjem ubaciti detalje iz slike koja je fotkana kasnije kada su se već upalila svijetla nekog obližnjeg naselja ili ceste da dobijete uistinu atraktivnu sliku koja izgleda „živo” te također ima detalj na koji će se moći fokusirati pogledi gledatelja.
Iskoristite dimenzije mobitela za nesvakidašnje slike
Kamere na mobitelu vrlo su kompaktne te ih lagano možete zavući u nesvakidašnje lokacije, pa se ne ustručavajte eksperimentirati za drugačiji prikaz nekoga zanimljivog detalja, pogotovo s ultraširokim pogledom, jer možete dobiti slike kakve su često nedostupne standardnim fotoaparatima. Ultraširoka kamera solidnih specifikacija poput Motoroline 50-megapikselne ultraširoke kamere omogućit će vam da s lakoćom slikate skučene scene, a da pritom zadržite i solidnu razinu detalja.
Uz dovoljno osvjetljenja ultraširokom kamerom možete uhvatiti poglede iz kutova koje klasični fotoaparati ne mogu uhvatiti, no svakako kod kupnje pogledajte ima li opciju fokusiranja.
Čak i ako je scena vrlo tamna dok god ima jasnih linija, sliku je moguće i kasnije obraditi u nekom od programa kako bi se izoštrila i kako bi se riješile smetnje visokog ISO-a kod slikanja.
Izbjegavajte digitalni zoom tijekom slikanja
Koliko god bi neki proizvođači to voljeli, digitalno croppanje jednostavno ne može nadmašiti pravu zoom kameru što se očito vidi i na ovoj slici gdje je „digitalni zoom” ostavio puno artefakata te su se izgubili detalji na slici, dok prava telefoto kamera ima vrlo dobre i, najbitnije, iskoristive rezultate slikanja.
Možda najbitniji savjet za početak je i najočitiji, a to je čišćenje leća prije slikanja. Danas će vas i sam mobitel opomenuti ako su vam kamere na mobitelu musave, no u naviku vam mora doći aktivno čišćenje kako biste izvukli maksimum iz svake slike. Nečistoće će pogotovo doći do izražaja u večernjim slikama gdje su u kadru vrlo oštri izvori svijetla poput uličnih lampi u obliku crta preko cijele fotografije ili pak magljenja oko izvora svijetla.
Bez obzira na količinu megapiksela glavne kamere, čim počnete digitalno zumirati, pad kvalitete bit će očit.
Čak i ako želite približiti nešto u daljini, kada fotografirate, bolje slikajte punim senzorom bez obzira koristili širokokutni ili 2–10× zoom. Slikanje punim senzorom daje vam šansu i da sliku obradite u softveru prije zumiranja.
Zaključak
Postoji puno više primjera za istaknuti, no da se ne zapletemo, želimo da i sami probate okrenuti mobitel malo drugačije slijedeći put kada trebate nešto slikati i barem tako krenuti u nove avanture, makar da samo obogatite svoj feed na mreži. Ako tek planirate kupnju novog mobitela, svakako pogledajte specifikacije kamera koje nudi, no imajte na umu da veliku ulogu ovdje igraju i aplikacije te softver kojim se mobitel koristi, pa će i ovdje trebati malo proučavanja po webu prije same kupnje.
