Tko ih sprječava da se usude igrati u prvoj ligi? Nitko. Samo ljudi koji tamo rade

Svi imamo taj repozitorij „ugodnih“ slika negdje u glavi kojima se želimo vratiti s vremena na vrijeme. Loše trenutke ionako naš mozak s vremenom lukavo potisne u nepovrat.

Tako sam i ja jednom kao maleni ljudski stvor u bijelom Golfu svog tate jurio prema Njemačkoj. Tek sam krenuo u osnovnu školu i sve mi je na tom putu bila avantura. Događaj koji će svakako ostati u mojoj memoriji bila je lukava odluka mog tate da na pauzu od vožnje skrene u malo pitoreskno austrijsko selo Gmund koje se smjestilo uz autocestu kojom su mnogi putovali na sjever Europe ili obrnuto.

Gmund je poznat po svojim urednim dvorištima, dobrim ljudima i okolnim pašnjacima, kao i sva austrijska sela, ali jedan seoski štagalj koji je poslužio jednom kolekcionaru da napravi muzej svakako će proslaviti ovo mjesto više od svega. Na svega par stotina kvadrata u ovom štaglju, kravice i sijeno zamijenili su prepoznatljivi oblici svjetski poznatog legendarnog automobila - Porschea. Sjećam se izloženih dijelova karoserija prvih modela i prvih studija razvoja. Bilo je izloženo, naravno, i nekoliko tada već muzejskih primjeraka koji danas vjerojatno vrijede puno. No ono što je bitno za moj dojam, bila je u muzeju ispričana i priča o inovaciji, hrabrosti i lukavosti tog velikog kreatora čije ime danas odzvanja cijelom planetom jače nego ikad.

Ovaj mjesec moram izdvojiti događaj koji je zasigurno Hrvatskoj donio puno više od same objave vijesti da se to uopće desilo. Kao i svaka druga redakcija, dobili smo najavu da će se iz Zagreba put Francuske otisnuti novi model Bugattija koji je sklopljen u pogonima Rimca. Ne znamo puno o tome koliko je točno komponenti za taj Bugatti Turbillon proizvedeno u Hrvatskoj, ali sama činjenica da je Hrvatska isporučila takvo premium hi-tech vozilo ostavila nas je bez teksta.

Hejtao to netko ili ne, zapravo nije ni bitno. Desilo se i ušlo je u povijest hrvatske autoindustrije. Hrvatska je pokazala da može ući u visoku ligu, a koliko će ostati u njoj, vrijeme će pokazati. Superskupi automobili visokih performansi i kvalitete izrade govore da su hrvatske tvrtke sposobne za hrabre izazove. Sad i mi imamo „željeznog konja“ za trku s najboljima. Iako je Mate Rimac dobitnik VIDI e-novation awarda za svoju tehnološku inovaciju koju je dobio još kao srednjoškolac, to ga nije odredilo da postane hi-tech poduzetnik, ali ga je možda, vjerujemo, tada to samo malo ohrabrilo i osvijestilo ga da je na pravom putu.

Drugo je pitanje koje je zateklo javnost, zašto je ovo prvi auto iz njegovog pogona koji nije električni, pa ima i motor s unutarnjim sagorijevanjem i bateriju? No prije pet godina u VIDI podcastu, to je još tada svojim odgovorom dao naslutiti da će se vjerojatno dogoditi, no danas je jasno da tranzicija prema struji neće ići lako ili se na kraju uopće neće dogoditi u tom obliku.

Naime, iako se čini da još nije sasvim jasno zašto je Hrvatska nedavno doživjela ispad dijela energetske mreže u nizu s nekim susjednim balkanskim zemljama, sasvim je to jasno pokazalo da imamo ozbiljne izazove. Energetska infrastruktura koja bi omogućila da se dva milijuna automobila Hrvata i milijun automobila turista spoji na isto toliko superbrzih punjača te isporučila tu količinu struje kroz stabilnu energetsku mrežu unutar 24 sata, možda bi mogla biti izazov. Tako je, vjerujem, u većini zemalja. Za takvu tranziciju trebat će desetljeća, a do tada je očito po mišljenju autoindustrije manje štetno za prirodu i njihove vlastite razvojne planove istražiti mogućnosti podizanja učinkovitosti motora s unutarnjim sagorijevanjem. Koristit će se neki možda potpuno novi koncepti i materijali ili pogoni na vodik, što se čini kao sve izvjesnije rješenje ako ćemo vodik moći proizvesti jeftino.

Ovo što je napravio Rimac, poželio bih da naprave i druge hrvatske tvrtke, koje ne moraju biti informatičke niti tehnološke da bi bile inovativne. Bitno je da iskoriste tehnologiju na najmudriji način kako bi bile originalne na svjetskoj skali mjerila uspješnosti.

Zašto ne bi Končar radio na projektiranju i izradi novih europskih superbrzih vlakova ili Riz-odašiljača na komunikacijskoj opremi za prvu lunarnu europsku postaju na Mjesecu? Tko ih sprječava da se usude igrati u prvoj ligi? Nitko. Samo ljudi koji tamo rade i koji trebaju postaviti sebi visoke ciljeve i ne odustajati od njih. Na njih mi ne možemo utjecati, ali zato možemo kao VIDI kreirati želju kod onih koji tek trebaju pokazati što mogu. Pokrenuli smo zato drugi po redu izazov za preko stotinu škola koje imaju VIDI X - prvo hrvatsko razvojno mikroračunalo u svojem arsenalu STEM opreme. Na ljetnim STEM kampovima radit će učenici s VIDI X-om zanimljive projekte i vjerojatno stvoriti prve ideje o tome čime će se baviti u životu i gdje će se školovati.

Da im dodatno pomognemo, ovog ljeta krećemo s prvom u nizu priča o popularnim hrvatskim tech učilištima i njihovim zanimljivim studijskim tech programima. Zagrebite u te priče i nađite inspiraciju za sebe ili prijatelja. Uz sav drugi sadržaj koji smo vam s guštom pripremili za ovaj mjesec, želimo vam istinsko uživanje u ovom broju. Mi se krajem srpnja VIDImo u ljetnom dvobroju!

Sadržaj časopisa VIDI broj 340 pročitajte na ovom linku!