Brojimo stalno, makar to bilo u početku samo do broja 8… brojimo prijatelje, brojimo igračke, brojimo ovčice prije spavanja, brojimo roditelje koji dolaze po naše prijatelje, brojimo kako bismo nešto važno zaključili, kako bismo si dali odgovore ili se uvjerili da kontroliramo situaciju u kojoj se nalazimo. To nam je prvi pravi koristan alat kojim si nešto objektiviziramo u tom apstraktnom svijetu koji nas u početku života okružuje.

Svijetu punom različitih i tada još nepojmljivih slika koje naš mozak, zapravo naš biološki procesor, počinje kroz naše sinapse gurati negdje duboko u hipokampus kako bi s vremenom nataložio dovoljno slika i prilika. Kao odrasli ljudi možemo kopati po toj bazi petabajtova podataka ne bismo li iznenada na vlastiti ushit došli do nekog jedinstvenog zaključka.

Kako god bilo, htjeli ili ne htjeli, svjesno ili podsvjesno, čini se da sve brojimo i da smo time jako fascinirani. Kao odrasli brojimo dane do godišnjeg, sate do kraja radnog vremena, ocjene u imeniku, brojimo novce koje imamo ili nemamo na računu, popijene kave, pive koje nismo stigli naručiti ili kilograme koje trebamo skinuti.

Imamo varljivi osjećaj da time kontroliramo prostor i vrijeme. Odnosno da kontroliramo svoj život unutar tih zadanih okvira. Zapravo se može reći da dobrovoljno hakiramo vlastiti mozak, a da toga nismo ni svjesni. Moć (samo)uvjeravanja lebdi nad nama…

Tika-taka, tika-taka nešto je što volimo čuti, poput glazbenika koji vježbajući neku skladbu pomaže sebi metronomom, malom spravom koja pravilno otkucava ritam koji je kompozitor zadao.
Poput majstora hipnoze, želimo uvijek biti u ritmu prolaska vremena koje smo ugurali u ta 24 nerastezljiva sata. No ipak ima pokušaja da taj ritam bude drugačiji.

Prije više od 20 godina, tada poznati svjetski proizvođač satova Swatch želio je inovirati jednu ideju iz doba francuske revolucije – ideju da mjerenje protoka vremena u jednom zemaljskom sunčanom danu bude temeljno na decimalnom sustavu koji će čitavi svijet koristiti kao jedinstveni prikaz vremena. Za potrebe marketinške kampanje svoga novog sata, inovirao je Swatch Internet Time.

Ideja je bila da jedan sunčevi dan koji dijelimo u 24 sata podijelimo zapravo u 1000 pravilnih dijelova koje je nazvao .beatovima. Jedan .beat trajao je 84,6 sekundi. Vrijeme se prikazivalo samo jednim brojem i vrijedilo je bilo gdje u svijetu kao trenutna vrijednost, a označavalo se na jedinstveni način, primjerice ovako: @157, što bi značilo da je prošlo 157 dijelova sunčevog dana od 1000, i u tom trenutku bila je ista oznaka vremena u New Yorku, Pekingu, Moskvi ili Zagrebu. Kada si ekipi na tadašnjoj „društvenoj mreži“ zapravo legendarnom instant messengeru zvanom ICQ, rekao da si večerao u @157 (BMT) svi su znali kada je to bilo i mogli su preračunati u svoje lokalno vrijeme ako su baš htjeli.

Čak smo i mi na VIDI.hr portalu prikazivali takvo jedinstveno internet vrijeme jer bila je ideja da ono ne poznaje vremenske zone, zimsko ili ljetno računanje vremena. Ponoć kao trenutak od kada se takvo vrijeme počelo mjeriti bila je u jednom malom mjestu Biel u Švicarksoj gdje je bilo sjedište proizvođača satova Swatch.

Tadašnji poznati proizvođač mobitela Ericsson u svom modelu T20 ponudio je prikaz tradicionalnog vremena i novoga jedinstvenog internet vremena koje je imalo oznaku BMT. Bila je to jako dobra marketinška priča koja je nakratko ujedinila svijet nas idealista koji su vjerovali da možemo imati bar jednu stvar oko koje se možemo složiti svi na planetu.

Danas osim vremena zapravo želimo mjeriti sve čime ćemo povećati vjeru da kroz dan prolazimo pod punom kontrolom. Prepustili smo ritam dana pametnim satovima da brinu o nama. Osim što nam kažu kad trebamo spavati, ustati, vježbati disanje, mjere nam i otkucaje srca, zasićenost krvi kisikom i broje korake. Mjere nam jesmo li u dobroj formi, hodamo li više na lijevu ili desnu nogu. Mjere nam duljinu koraka i koliko smo blizu, a koliko daleko. Mjere nam udaljenost od onog do ovog. Mjere jesmo li dovoljno snažno veslali, skočili, vrtjeli pedale. Koliko smo visoko nad morem ili koliko ispod mora. Jesmo li dovoljno brzo skijali ili trčali niz padinu. Pokazuju nam smjer i najavljuju loše ili lijepo vrijeme, puštaju omiljenu glazbu i odgovaraju na naša pitanja koristeći trilijune podataka na internetu. Njima danas plaćamo račune, primamo novac, slušamo glazbu i pratimo avione u prolazu našim nebom.

Pametni satovi ne mjere niti nam prikazuju više samo vrijeme. Oni mjere i prate naš život. Danas vam bez sustezanja iskreno pokažu koliko ste loše kondicije, a uskoro će za vas rezervirati nove tenisice za trčanje ili glazbu koja će vas umirivati. Preporučit će vam knjigu ili film i čak rezervirati karte za kino ili koncert omiljenog benda. Već sada vaši pametni satovi znaju sve o vama, no pravo pitanje nije znate li vi sve o njima i njihovim mogućnostima, već želite li od njih saznati doista sve o sebi. Jeste li spremni na to?

U novom godišnjem superdetaljnom testu pametnih satova pogledajte tih najboljih 9 lukavih miniračunala koje smo s tržišta uzeli na VIDILAB test. Svaki će naći svog gospodara, samo trebate odlučiti čemu će vam služiti i koliko mu želite vjerovati. Ostalo je samo stvar brojeva. Kuna. Na vašem računu. Da ga platite naravno. :-)

VIDImo se.

Sadržaj časopisa VIDI broj 312 pročitajte na ovom linku!