Uvodnik - Vidi 292

Uvodnik - Vidi 292

Brod bez ljudi

Kada sam bio mali čovac i tek krenuo u školu, moja obitelj je imala mali žuti gumenjak od svega nekoliko metara s malim bijelim Tomos vanbrodskim motorom. Sve to zajedno s veslima, sidrom i rezervoarom svako ljeto stalo je na mali željezni krovni nosač malenog golfa kada smo krenuli put Jadrana.

Tomislav uvodnik

U Rijeci se ubrzano pripremaju za ono što donosi bliska budućnost  - autonomne brodove

U manje od sat vremena po dolasku, moj je tata spretno sve sklopio i „bacio brod u more“ što bi rekli ljudi s juga. Mi kontinentalci brzo smo tako osjetili miris slobode natiskani na tom napuhancu i pogonjeni slabašnim motorinom ali i posebnim osjećajem kakvu je pružao pogled na horizont na kojemu niste mogli vidjeti vrlo često baš ništa, što radi zakrivljenosti planete, ups, mislim ploče, što radi rijetkog pomorskog prometa tog vremena.
Jadranskim morem danas plovi dnevno stotine velikih tankera i teretnjaka pa sredina tog našeg mora kada gledate preko računala promet plovila u realnom vremenu sve više podsjeća na autocestu.
Kada se tome pridruže male barke, jedrilice i turističke krstarice pitanje je trenutka kada će sigurnost plovila, ljudi i podmorskog života doći u pitanje. Jadransko more je možda i najbolji primjer kako u bocu od jedne litre ne možete staviti dvije litre sadržaja.
Kada smo ovaj mjesec posjetili hrvatski nacionalni centar za kontrolu plovidbe i spašavanje u Rijeci, ostao sam zapanjen količinom sadašnjeg prometa u Jadranu koji se čak i u ovim posebnim uvjetima pandemije odvija tim našim malim lijepim morem i koji treba biti nadziran 24 sata, 365 dana u godini.
Luke na sjeveru Italije se ubrzano dograđuju, proširuju i preuzimaju sve veće i više brodova pa je samo upitan trenutak kada će odgovornost ostavljena kapetanima da ne naprave kobnu pogrešku, postati prevelik rizik. Uz sve današnje radarske i satelitske sustave za praćenje brodova odnosno njihovog kretanja, odgovornost je još uvijek samo na jednom čovjeku na brodu-kapetanu broda. Samo jedna kriva odluka jednog čovjeka može napraviti katastrofalnu ekološku nesreću koja obale Italije i Hrvatske mogu zaviti u crno na više desetljeća.
No to bi se ubrzo moglo promijeniti jer se i naš Nacionalni centar za nadzor pomorskog prometa u Rijeci kao i svi slični centri u svijetu ubrzano pripremaju za ono što donosi bliska budućnost i na kopnu, a to je potpuno autonomni promet velikih teretnih brodova po svim morima svijeta pa tako i u Jadranu.
Iako će to dovesti još više brodova u Jadran, prva testiranja pokazuju da su takva plovila energetski efikasnija i isplativija. Loše za budućnost pomorskog zanimanja, ali možda nešto bolje za ekologiju. Prošle godine je maleni 12 metarski teretni brod bez posade imena Sea Kit preko engleskog kanala uspješno i na vrijeme dostavio u Belgijsku luku Ostend kutiju svježih školjki kamenica ravno u ruke carinicima na carinski pregled (ili slastan objed možda).
Britanski Rolls-Royce predvodi pak veliki konzorcij koji radi na izgradnji prvog velikog kontejnerskog broda koji bi trebao 2035 zaploviti oceanima, dok Norveški brodograditelj Vard sa poznatom tehnološkom tvrtkom Kongsberg Maritime ide još dalje i radi prvi kontejnerski autonomni brod pogonjen isključivo strujom. Finska nacionalna obalna brodska tvrtka demonstrirala je čak i uplovljavanje svog autonomnog trajekta bez pomoći ljudske posade koristeći za prihvat uz obalu tehnologiju vakuuma čime je užad i bitve poslala u povijest. Dakle, ovo je prilika za hrvatske brodograditelje i naš nepokolebljivi poduzetnički duh da na vrijeme uoče novu priliku za novi početak i budu u svjetskom vrhu po inovativnim tehnologijama u tom području.
Preduvjet za to su, naravno, vrlo precizne pomorske karte odnosno novi standard C-100 koji će u realnom vremenu objedinjavati statičke podatke kombinirajući ih sa svim dinamičkim varijablama poput strujanja mora, vremenskih prilika i drugih plovila. Sve to će biti naravno veliki sigurnosni izazov ali to je sigurno put kojim sada idemo na moru ali i na kopnu jer situacije kao pandemija su pokazale da smo vrlo krhka vrsta i da nam trebaju pouzdani autonomni sustavi koji će osigurati kontinuitet dobave fizičkih dobara ili održavanja infrastrukture u situacijama kad to čovjek neće moći.
Osim te fascinantne priče iz Rijeke, donosimo vam konačno detaljan usporedni test televizora velikog formata koje si sada radi dobrih ponuda na tržištu možete priuštiti ali i pregled 50 komada atraktivnih komada zabavnog hardvera koji bi vas trebao razveseliti radi vlastitog ljetnog gušta. Prava poslastica za vas iz našeg VIDILAB-a je i detaljan test nove 10. generacije Intelovih procesora s kojima ćete se susretati idućih godinu dana.
VIDImo se dragi čitatelji već za mjesec dana u našem legendarnom ljetnom dvobroju u kojemu ćemo vam dati dovoljno dobrog sadržaja da nas do jeseni nećete pitati za još :)

Sadržaj časipisa Vidi 292 potražite na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.
Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.