Bio je to prepisivač Biblije. Samozatajni redovnici pod nadzorom ranokršćanskih crkvenih autoriteta, zgureni uz škrto svjetlo uljanice prepisivali su rukom tisuće stranica biblijskih tekstova s originalnih svitaka prvih svjedočanstava o kršćanstvu. Nerijetko su se radi umora prepisivača vjerojatno činile slučajne greške u prepisivanju, a ponekad možda i namjerne što je zasigurno bilo izazov nadzirati.
Bio je to dugotrajan i odgovoran proces. Pojava Gutenbergovog tiskarskog stroja, moglo bi se reći prvog srednjovjekovnog polu-robota, smanjila je mogućnost pogreške na samo jedan stupanj. Onaj kada se radi priprema za tisak slažući niz od olovnih slova u jednu rečenicu i potom cijeli tekst. Greška je i tada mogla biti namjerna ili slučajna ali desila se samo u tom jednom koraku kada je slagar rekreirao stranicu po predlošku. No prava revolucija lakog „prepisivanja“ desila se tek nedavno. Trenutak kada je izmišljena Copy-Paste funkcija.
Nekoliko posljednjih mjeseci toliko smo se i sami bavili izazovima oko pandemije da smo zaboravili u VIDI-u odati počast iznimnom čovjeku ali i inovatoru koji je početkom godine napustio našu planetu te možda svojim odlaskom zaključio jednu zanimljivu epohu razvoja računala te zadužio čovječanstvo svojim jedinstvenim inovacijama.
Lawrence (Larry) Tesler je rođen u Bronxu u osvit velikog procvata Amerike nakon završetka Drugog svjetskog rata. Sjedinjene Američke Države postat će tada ali i ostati sve do kraja 20. stoljeća lider u tehnološkim inovacijama i razvoju računala na koje se i danas bezgranično oslanjamo. Ono što je bitno reći za Larryja je da ga je odredilo mjesto rođenja gdje znanje uzmiče sili i gdje morate željeti učiniti više da bi krenuli put svojih snova. Rođen je u Bronxu, nekad izuzetno opakoj četvrti New Yorka koja ne pruža mnogo mladima i uzima sve, posebno ako ste rođeni s krive strane ulice. Larry je imao sreću da je imao pažnju svojih roditelja i dovoljno poniznosti da se drži podalje od uličnih nevolja te nakon završene Bronx High School of Science ode na sveučilište Stanford u Silicijsku dolinu. Stanford je mjesto na kojemu se desetljećima uzgajaju iznimni računalni geekovi. Sveučilište ali i utočište za one koji se usude posumnjati u sve što je postavljeno kao znanstveni zakon i žele postaviti vlastita nova pravila igre. Bill Hewlett i Dave Packard bili su mu prijatelji s faksa prije no što će taj dvojac osnovati u garaži poznatu tvrtku koja će nositi znamenita slova HP na njihovim uređajima. Tu su studirali Larry Page i Sergey Brin, osnivači Googlea, ali i Elon Musk je jedan od novije generacije koja ga je pohodila.
Jasno vam je stoga da je to iznimno mjesto za računalnu znanost i ekstravagantne ideje koje ponekad postanu i stvarnost.
Larry Tesler je u karijeri radio s mnogim tehnološkim velikanima poput Applea, Xeroxa, Yahooa pa kratko čak i za Amazon, ali najpoznatiji je po tome što je za PARC Xerox početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća napravio prvi tekst procesor Gipsy, no što je puno bitnije, podario je pri tom cijelom čovječanstvu njegovo veličanstvo Copy-Paste funkciju. Naredba koja je zasigurno jedna od najkorištenijih i najživahnijih funkcija kojom razgibavamo prstiće na tipkovnici dok stišćemo Crtl-C i potom dramatično i slavodobitno zakucamo sa slovom V gledajući kako se u trenutku lijepi željeni sadržaj čime smo uštedjeli dane prepisivanja svog ili tuđeg teksta.
Nije stoga čudno da je on izmislio i kovanicu user-friendly, ili, a kako bi mi rekli, ugodno korisničko iskustvo jer funkcija Copy-Paste to svakako jest. Hvala ti, Larry, na tome, i na mnogim programskim jezicima i drugim inovacijama koje si nam podario kao inovator. Nadam se da si se „Pejstao“ na neko dobro mjesto.
Kad smo kod inovacija možemo reći da je to i naše područje. Ovaj puta nismo otišli predaleko tek toliko da trgovcima pokažete da znate što želite kad dođete u njihovu trgovinu. Željeli smo vam pokazati da za 5555 kn možete sami složiti računalo kojim ćete se prigodno počastiti na rastanku od svog korona života i zategnuti bore na vašoj kućnoj računalnoj infrastrukturi. Zar nije tužno gledati kako veliki Epic games ovih dana, kao „Zubić-vila“, dijeli besplatno legendarni GTA5, a vi ga ne možete sebi instalirati jer nemate dovoljno prostora na hard disku, niti pokrenuti ga jer je procesor preslab čak i za Candy Crash Sagu.
Zato smo temeljito analizirali tržište i predložili vam tri kombinacije koje će zadovoljiti svakog „odlikaša“ koji čuči u vašem skromnom srcu. Bilo da birate konfiguraciju temeljenu na AMD ZEN2 arhitekturi, malom AMD APU sustavu ili Intelu i3 devete generacije, dobit ćete solidne recepture za strojeve kojima ćete zadovoljiti svoje potrebe za rad i igranje unutar ne raskošnog proračuna od 5555 kn.
Posjetili smo također ovaj mjesec zanimljive tehnološke tvrtke i razgovarali s ljudima koji će tek ispisati neku novu tehnološku povijest. Možda i vama oni budu inspiracija. VIDImo se u idućem prvom ljetnom broju kojeg ćete čitati u gradskom parku, na morskom žalu ili svom sjeniku.

Sadržaj časipisa Vidi 291 potražite na ovom linku!