Uvodnik - Vidi 273

Uvodnik - Vidi 273

Hoćemo li biti isti ili uopće nećemo biti?

Bio sam jako malen kada sam gledao svoj možda prvi SF, a ako izostavimo potpuno bizarni SF serijal Blekova sedmorka koji nam je tada bio jedino dostupan na javnoj televiziji, ovaj film otvorio mi je poglede na potpuno novi svijet. Bio je to film Dark Star.

Urednik Tomislav Kotnik

AI je danas atraktivan buzzword i još će proći puno vremena da opravda svoj naziv

  Ovaj Carpenterov film doživio sam vrlo ozbiljno unatoč ideji tvorca da zapravo nasmije tim filmićem cijelu civilizaciju naviklu tada u sedamdesetima na streloviti i nezadrživi tehnološki uspon. Film je to o kojem sam prvi put razmišljao u mračnoj sobi prije spavanja i vrtio ga u glavi pokušavajući sebi odgovoriti na prva polufilozofska pitanja koja sam isčitao u filmu, a koja su me mučila kao jednog klinca koji tek treba krenuti u školu.
Film je, za one koji ga nisu gledali, zapravo satira, dobra ideja da se ismije SF žanr, ali i stereotipi oko snimanja takvih filmova. Carpenter ga je snimio kao studentski rad za vrlo malo novca i vjerojatno nije očekivao da bi trebao ostaviti dublji trag u filmskim analima osim prolazne ocjene u njegovu studentskom indeksu. Ono što me se najviše dojmilo u filmu nije bio sam svemirski brod za krstarenja po dubokom svemiru, što obično fascinira djecu te dobi, već ubojita bomba koju je brod nosio. Njome je posada imala zadatak uništavati svjetove na koje bi nailazila kako bi zaštitila ljudsku civilizaciju od mogućih ugroza svih vrsta.
Ta bomba je, naime, imala svijest o sebi i razgovarala s posadom o svemu o čemu razgovaraju kolege kad su dugo na putovanjima, no problem je nastao kada se bomba u jednom trenutku nije željela otpustiti s broda i krenuti u rušilački pohod na neki planet, već je dovela u pitanje misiju i svoju ulogu u tome. Za mene kao klinca tada je ta ideja pametne bombe s osjećajem za razumijevanje ispravne odluke bio prvi doticaj s konceptom umjetne inteligencije, što sam možda shvatio tek kasnije.
Dark Star je moj svijet i horizonte proširio u samo jednu večer gledanja filma u neslućene širine. Shvatio sam tada kao šestogodišnji klinac da postoji ideja da će možda uređaji koji nisu ljudi, već strojevi, moći preispitati svoje postojanje i potencijalno ugroziti život ljudi ako bi došli do takve spoznaje.
Iako je film napravljen kao jeftina zezancija, zapravo je odličan uvod u ono o čemu danas govore čak i u Ujedinjenim narodima. Hoće li nas umjetna inteligencija zaista izbrisati iz vremenskog kontinuuma i preseliti nas u neku nebitnu „podprostornu dimenziju“? Hoće li AI zaključiti da ono za što je programiran od ljudi ne vrijedi te započeti novi ciklus kreiranja nove superinteligencije u kojemu ćemo mi biti višak ili manjak, svejedno? Hoćemo li ostati isti ili nas uopće neće biti?
Odlučili smo zagristi u taj komad tehnološke mistike te razjasniti sebi i vama što nam AI donosi i koliko ga se trebamo bojati, ali i koliko će nam on donijeti novih prilika da budemo ljudi. Možda baš sada stojimo pred trenutkom u vremenu kada ćemo imati priliku naučiti baš sve o sebi jer ćemo konačno dobiti odgovore za ono što nam stoji cijelo vrijeme pred nosom.
AI je danas privlačan buzzword i još će proći puno vremena da opravda svoj naziv za sve ono što se danas radi na tom području. Sigurno ćemo pomoću AI-a ubrzo otkriti mnoge nove lijekove za neizlječive bolesti, nove terapije, načine stvaranja energije na nove jeftine načine, pametan i neštetan uzgoj hrane, naučit ćemo kako očistiti svijet od onečišćenja koje smo prouzrokovali, imat ćemo više vremena da se bavimo sobom. No ono što me plaši je hoćemo li se znati snaći u toj novoj situaciji u kojoj ćemo imati vrijeme samo za sebe? Hoćemo li možda baš tada donijeti neku fatalno pogrešnu odluku i napraviti epski promašaj koji će nas konačno izbrisati ili će nas upravo AI spasiti od te neprestane želje za samouništenjem? Previše filozofije u svakom slučaju, no i promašaji su dio filozofije opstanka.
Promašaji su sastavni dio uspinjanja i to smo vam željeli reći kroz odličnu temu o promašenim odlukama danas iznimno uspješnih tech poduzetnika. Rimac automobili, Agrivi, Microblink, Entrio i drugi s kojima smo u ovom broju razgovarali povukli su milijune eura investicija i danas im nije problem reći da su upravo na greškama učili kako doći do ispravnih odluka.  To mogu samo najveći. Božićna euforija je pred nama i, naravno, nismo propustili priliku dati vam detaljni vodič onog što smatramo da vrijedi pogledati i poželjeti sebi staviti pod bor. Pogledajte što nudi naša rubrika Palac gore za kupnju i nećete promašiti. VIDImo se u idućem broju na prijelazu godine s temama koje će Vas zabaviti i zagrijati u blagdanske dane koji su pred nama.

Sadržaj časipisa Vidi 273 potražite na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.
Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.