Svima nam je jasno da je dolazak nove tehnologije zapravo mač s dvije oštrice: jednom kojom nas plaše njen dolazak i promjene koje će nastupiti te drugom koja nam otvara nove vidike i rješava nas problema koji nas muče.
Živimo u nikad uzbudljivijim vremenima i napredujemo kao civilizacija na svim poljima, no strah da će nas naši izumi učiniti beskorisnima i dalje nam ne daje miran san na oči. No koliko god ljudi bili tehnobojazni,  tehnologija donosi sveopći napredak zbog kojeg možemo spoznati stvari koje kao ljudi nismo mogli prije samo pola stoljeća. Možemo mijenjati stvari kako nismo mogli niti kada smo spoznali stvari jer nismo imali čime.
Danas svaki dan na svakom i najzabačenijem dijelu planeta svaka ljudska jedinka uz pomoć bazične i svima široko dostupne tehnologije poput računala i pristupa internetu može kreirati nevjerojatne nove stvari. Ne ovisimo više toliko o izumima iz istraživačkih odjela velikih korporacija ili  velikih državnih znanstvenih instituta, već nam je moguće to nešto malo i moćno, što će možda promijeniti svijet, kreirati iz vlastitog doma.
Upravo to je učinila mala start-up tvrtka Pembient iz San Francisca koja je, da bi spasila nosoroga koji je na rubu izumiranja zbog velike potražnje za njegovim prepoznatljivim rogom, radi čega ga krivolovci masovno ubijaju kako bi završio u „ljekovitim“ juhicama azijskih restorana, odlučila printati replike njegovih rogova. Taj sintetički 3D model izrađen je uz dodatak keratina i originalnog DNA nosoroga, tako da isprintani rog ima isti genetski otisak kao i original, ali se prodaje za osminu cijene originala, čime se strelovito smanjila potreba za ubijanjem nosoroga jer se na tržištu pojavila ogromna količina rogova koji se teško razlikuju od originala, a količinom dovoljnih da zadovolji tržište i veliku potražnju. Jedna genijalna ideja male tehnološke tvrtke vjerojatno je spasila cijelu jednu životinjsku vrstu.
Uvijek inovacijama sklon Dubai, primjerice, objavio je da će do 2025. čak 25 % građevina biti kreirano 3D ispisom, što će im donijeti uštedu od 90 %. Isti motiv ima i UN kako bi baš pomoću 3D printa omogućio masovnu i jednostavnu gradnju domova milijunima ljudi koji ga nemaju, širom svijeta.
Dijelovi ljudskih kostiju, organa, dijelovi za autoindustriju, svemirsku industriju, cijele isprintane zgrade, mostovi… sve se to već printa i utjecat će na to da troškovi skladištenja i prijevoza proizvedene robe do mjesta sklapanja budu reducirani i da samim time svijet bude čišći. Sintetički 3D isprinti stvari na zahtjev točno baš kakve nam trebaju mogli bi nas spasiti od nepotrebnog smeća, ambalaže i dijelova koji nam ne trebaju. Plastika će spasiti svijet od - plastike
Trodimenzionalni ispis je nešto što svaka napredna tvrtka širom svijeta ima na popisu top 10 tehnologija koje treba uvrstiti u svoj plan tehnološke preobrazbe u idućim godinama. Tko bude imao originalne ideje i krene što prije u to područje bit će ispred ostalih. Mi smo zato istražili što se kod nas može napraviti od 3D ispisa i ugodno nas je iznenadio vrlo živahan eko sustav koji se stvorio oko ove tehnologije, pa se za sada samo plastičnim punilima kreiraju nevjerojatne stvari.
U zagrebačkom inovacijskom centru ZICER istražili smo što nudi inovativni start-up Mikrotvornica, koja je sebi dala misiju da proizvede 3D pisače za široku upotrebu, ali i da promovira tehnologiju koja će se uskoro naći dostupna i u javnim knjižnicama grada Zagreba, a onda i širom Hrvatske. Razgovarali smo i s mnogim korisnicima 3D ispisa koji ga u Hrvatskoj već koriste, od industrije do medicine.
Uz tradicionalni jesenski osvrt na gejmerski hardver, što smo započeli testom freesync monitora od 144 Hz koji, za razliku od licencno „zaključanog“ nVidijinog G-sync standarda, nudi isti izbor proizvođača i modela s bitno nižom cijenom, ali pri tome nudi tržištu i svoje „mušice“ i mane koje razni brandovi rješavaju svojim dosjetljivim tehnološkim rješenjima, pa je i raspon cijene prilično velik.
Nakon nekoliko odličnih hardverskih testova našeg VIDILAB-a i nekoliko sjajnih tema o hrvatskim start-upima uživat ćete u našem tradicionalnom prilogu VIDI.edu koji već cijelo desetljeće izdajemo upravo u ovo doba godine. Gotovo 30-ak stranica priloga nudi iscrpan pregled hrvatskih tech učilišta koja studentima jamče usvajanje vrijednih znanja koja ih miču od ruba ponora u kojem će, nažalost, završiti sudbina mnogih današnjih zanimanja za koja se današnji mladi ljudi školuju. Sve drugo od sadržaja, a vrijedno je spomena, nije stalo u uvodnik, ali je, srećom, stalo u časopis koji imate u rukama, pa zato uživajte. VIDImo se krajem listopada kada ulazimo u za nas čarobnu 25. godinu postojanja časopisa VIDI!

Sadržaj časipisa Vidi 271 potražite na ovom linku!