Tržište pametnih satova sve je raznolikije iz godine u godinu, a ovoga puta sretni smo najaviti da se ponuda proširila i cjenovno pa na testu imamo sve - od nešto luksuznijih primjeraka pa do povoljnijih modela koji se vrlo lagano mogućnostima i dizajnom uklapaju među skuplje.
Satove smo podijelili na one fokusirane više na fitness (sportske) i one koje bismo nosili svakodnevno (lifestyle), a uračunali smo i preciznost senzora koji se nude. Na izbor imate i jednostavnije modele s duljim trajanjem baterije, kao i klasične Android modele za koje znate da će im baterija raditi dva dana.
Ove godine imamo zanimljiva rješenja što se tiče praćenja aktivnosti te je sada moderno imati sat koji može mjeriti zasićenost krvi kisikom, EKG, pa čak i mjerenje krvnog tlaka. Dok je praćenje otkucaja srca već stara stvar, zasićenost krvi kisikom relativno je nova metrika koja se mjeri pod dosta uvjeta pa nas je jako zanimalo koliko su satovi s tom mogućnošću točni u usporedbi s nečim što bi vam liječnik dao za kontrolu kod kuće.
Rezultati tog testa su... zanimljivi, no mislimo da neće šokirati većinu čitatelja. Neki proizvođači čak, osim različitih veličina satova, kako bi zahvatili veću publiku nude i različite oblike, što nam se, naravno, dopalo.
Osim pozitivnih stvari nismo zaboravili spomenuti ni neke negativne, no u svakom slučaju smatramo kako će u hrpi koju smo uspjeli okupiti za ovaj veliki usporedni test svatko pronaći budući pametni sat za sebe.
Tehnologija
Pametni satovi više nisu novost čak ni na našem tržištu te si svatko može naći model koji mu paše s obzirom na navike i potrebe.
U početku smo imali velike rasprave oko toga bismo li svrstali moderne satove u skupinu onih sportskih ili se više radi baš o pametnom satu. Danas je taj argument teško voditi jer svaki sat koji izađe (uz, naravno, neke iznimke) ima mogućnosti obje kategorije.
Dapače, morat ćete se značajno potruditi da nađete sat koji vam neće moći pratiti osnovne stvari poput otkucaja srca i koraka, kao i neke osnovne vježbe poput trčanja i biciklizma. Tu su i neke malo naprednije funkcije poput mjerenja nadmorske visine, odnosno razlika za vrijeme kretanja, ugrađenog kompasa te sličnih dodataka. Neki idu korak dalje te osim mjerenja otkucaja srca također prate i vaše disanje te vam nude detalje oko kvalitete vašeg sna ako sat nosite cijelo vrijeme.
Sustav ovdje može koristiti malo naprednije mogućnosti te možda ne prepozna san prvu noć i čak vas pita kada ste spavali, no drugu noć već sam prepoznaje spavanje te je precizan u minutu s obzirom na to da se aktivira kada se krenete kretati.
Neki proizvođači ovdje idu još korak dalje te vam na temelju svih prikupljenih informacija daju podatke, primjerice, o vašoj odmorenosti ili “tjelesnoj bateriji”, javljaju vam razinu stresa ili pak preporučuju da uzmete pauzu od mirovanja te se protegnete laganom šetnjom. Tu još nije kraj, jer su satovi prije nešto više od godine dana počeli mjeriti i, primjerice, zasićenost krvi s kisikom, zanimljive metrike pogotovo zato što ima “zdravi” raspon od 95% do 100%, vrlo uzak za bilo kakvu pogrešku, a satovi naravno nisu medicinska mjerila.
Tu smo konzultirali i uređaj kakav bi vam dali u bolnici da možete mjeriti vlastiti postotak u slučaju da stvarno imate problem. Naravno, rezultati su očekivano posvuda, čime ćemo se detaljnije pozabaviti u nastavku. Osim kisika, polako na scenu stupa i EKG mogućnost, koju za sada još podržava relativno mali broj satova.
No, to nije sve, jer sada imate i opciju mjerenja tlaka, koju trebate kalibrirati s pravim tlakomjerom te sat na temelju tri testa može nastaviti pratiti vaš tlak. Nakon svih senzora, tu su i mogućnosti praćenja ogromnog broja sportova, naravno ovisno o modelu i mogućnostima pojedinih satova.
Neki imaju i dodatne aplikacije koje skidate i tako možete otključati dodatne sportove ili detalje. Satovi za dosta toga koriste vlastiti GPS ili GPS mobitela, ponovno ovisno o modelu. Sve ove mogućnosti direktno utječu i na bateriju te se ovdje vodi vječna borba oko toga želite li otvoren sustav težak na bateriju ili zatvoren sustav koji je dobro organiziran te ima dugo trajanje baterije.
Mnogi ovakve satove kupuju upravo radi izgleda i mogućnosti mijenjanja izgleda lica pa savjetujemo da pročitate recenziju modela koji vas zanima kako biste mogli izvagati sve prednosti, ali i mane.
Bitni hardverski detalji
Nekoliko je stvari oko satova bitno proučiti prije nego se odlučite za kupnju, a prvo na što ćete obratiti pozornost svakako je zaslon. Na kraju dana se sva vaša interakcija sa satom svodi upravo na njegov zaslon te je isti vrlo bitna stavka pri odabiru.
Zasloni dolaze u više stilova i oblika te naravno svi imaju svoje prednosti i mane. Prvi je naravno klasični LCD zaslon, koji ćete naći najčešće na entry-level satovima. Ima solidnu svjetlinu, no cijeli zaslon svijetli te nema “pravu” crnu boju, već ćete u mraku vrlo jasno znati da se radi o klasičnom zaslonu.
Ovakvi satovi često nemaju Always-On opciju da konstantno prikazuju sadržaj, jer LCD zasloni troše dosta baterije sami po sebi s obzirom na to da cijeli zaslon mora svijetliti.
Korak iznad su naravno vrlo popularni OLED zasloni. Podsjetimo se, prednost OLED zaslona je u tome što se mogu upaliti samo specifični pikseli, dok ostatak zaslona ostaje crn. Tako satovi daju dojam da sadržaj praktički iskače iz njih, jer često imaju crn i taman dizajn tako da se sam OLED panel stapa s rubom sata.
Dobar dizajn lica po nama je onaj koji uspije sakriti taj prijelaz. OLED zasloni također mogu imati vrlo zasićene boje i pri visokoj svjetlini te će kraj njih LCD satovi izgledati blijedo i isprano. No, OLED ima i neke minuse, kao i kod drugih zaslona. Prije svega, tu je burn-In efekt, odnosno kako pikseli svijetle, oni se istovremeno i “troše”, tj. gube maksimalnu svjetlinu.
Tako ako dugo koristite isto lice sata, nakon, recimo, godine dana ti pikseli mogu imati nešto manju maksimalnu svjetlinu, što možete primijetiti kada je prikaz sata jednobojan. Surfajući internetom o problemu na smart watchevima većinom ćete na ovo naići ako problem tražite te po nama efekt neće biti toliko primjetan ako ne forsirate sat da konstantno svijetli maksimalnom snagom.
Većina satova ima “pasivno” lice s manjom svjetlinom čiji rad će spriječiti burn-in i dulje nego ćete sat realistično koristiti. S druge strane, pametni satovi su relativno novi gadget te je pitanje koliko će se zadržavati na našim rukama. U svakom slučaju, ako se držite više-manje preporučenih postavki možete sat nositi mirne duše.
Nakon OLED zaslona dolaze takozvani transreflektivni zasloni. Nisu toliko rašireni po brendovima, no neki poput Mobvoijevog flagshipa koriste ih na zanimljive načine. Pogledajmo prvo o čemu se radi. Transreflektivni zasloni generalno se ne koriste vlastitim osvjetljenjem, nego je ideja da ih se osvijetli nekim vanjskim izvorom svjetla, poput sunca ili ulične rasvjete, iako naravno imaju i svoje pozadinsko osvjetljenje.
Koriste se pikselima koji odbijaju svjetlost, a mogu biti dvobojni ili podržavati veći spektar boja za šarenije zaslone. Glavna prednost kod njih je prikazivanje sadržaja uz nevjerojatno malenu potrošnju energije te statična slika može biti konstantno prikazana samo osvježavanjem kazaljki i tako sat može raditi daleko dulje od konkurentnih rješenja.
Najpoznatiji kod ovakve uporabe zaslona je svakako Garmin, koji koristi isključivo te zaslone za satove koji se često koriste na otvorenom gdje ima dosta svjetla. Kako smo spomenuli, Mobvoi na svom flagship satu ima OLED zaslon, a preko njega još i transreflektivni zaslon.
Tako da kada sat aktivno koristite dobivate sve prednosti OLED-a, dok pasivno prikazivanje vremena za rezultat ima uštedu energije s obzirom na prednosti ovakvih zaslona.
Svi zasloni prekriveni su staklom, no kako znamo i kod mobitela, nisu sva stakla jednaka. Neka se lakše grebu, dok se na drugim satovima koristi Gorilla Glass. Treći pak koriste safirna stakla za ekstra zaštitu od grebanja.
Ovdje je dobro pripaziti ako kupujete sat koji ima vrlo izloženo staklo jer ćete ga češće očešati o nešto pa će i rezultat biti brže grebanje. S druge strane, satovi koji imaju istaknuti obrub ipak imaju i dodatnu zaštitu samog ekrana te će obrub često dobiti glavni dio štete, što može ispasti i kao svojevrstan dizajnerski plus kod “rugged” satova.
Nije sve u zaslonu
Kada pričamo o ostatku sata, jasno se dijele na sportske i lifestyle verzije ovisno o remenu koji koriste. Silikonski remeni idealni su ako se znojite ili sat nosite u vodi, dok remene od kože ili metala ipak nije idealno koristiti u takvim uvjetima, prije svega jer njihovo nošenje nije najugodnije ako ste usred rekreacije.
No, sam sat često je isti birate li sportske remene ili ne. Kućišta satova često se sastoje od metalnog okvira kako bi sat dobio onaj premium izgled te istovremeno bio otporniji na svakodnevne udarce i grebanje. No, često će ostatak tijela sata biti napravljen od nekakve tvrde plastike neovisno o njegovoj cijeni.
Razlog tome je u brojnim senzorima koje sat koristi, kao i Bluetooth, WiFi i GPS tehnologija koje jednostavno nemaju snagu probijati se kroz metalne površine. Zajedno s kućištem, vodite računa i o kontroli samog sata. Oni se kontroliraju gumbima ili touchscreenom te njihovom kombinacijom. Fitbit, recimo, ima stranicu osjetljivu na dodir za aktivaciju zaslona, dok neki Garmin satovi nemaju touchscreen opciju, nego su ekskluzivni gumbima.
Stražnja strana sata rezervirana je za kojekakve senzore i LED-ice čiji je zadatak osvijetliti kojekakva tkiva i tekućine ispod vaše kože te snimati njihovu interakciju. Tu je negdje često skriven i konektor za punjač, bilo da se radi o fizičkim pinovima ili bežičnom punjenju.
Spomenimo samo da provjerite remene koje satovi koriste, točnije radi li se o standardnom konektoru ili su bili šašavi i napravili vlastiti standard, što znači i limitiran odabir remena, koji često nosi i nešto višu cijenu.
Za kraj, spomenimo i samu unutrašnjost sata. Neki otkrivaju specifikacije svojih čipseta i konkretne baterije koje koriste, dok su drugi misteriozniji te daju samo relativne vrijednosti poput “Trajat će oko četiri dana, ovisno o upotrebi”, gdje naravno četiri dana traje samo ako ga nosite bez pipkanja.
Proizvođači se trebaju odlučiti i za operacijski sustav na satu, gdje je primjerice Androidov WearOS od Googlea uvijek spremna opcija. WearOS je svestran sustav s podrškom za velik broj aplikacija te većinu stvari možete pomoću njih “prilagoditi” željama korisnika, premda se radilo o aplikaciji koja forsira sat da cijelo vrijeme radi punom snagom. Pristup otvorenijeg sustava ima i svoje minuse, a to su svakako veliki zahtjevi za jačim procesorima kako bi sve glatko teklo, što znači i kraće trajanje baterije.
Točnije, baterije na većini WearOS satova neće trajati više od dva dana bez obzira koliko konzervativno ga koristili. Problem je i kod “slobodnih” čipova koje proizvođači mogu uzeti za takve satove jer Qualcomm jako dugo nije obraćao pažnju na ovaj segment, već je rebrendirao stari Snapdragon 400 čipset u početku, dajući konkurenciji poput Huaweija puno prostora za napredak.
Najnoviji čipset od Qualcomma, Snapdragon Wear 4100, predstavlja novu platformu u obliku dva čipseta: 4100 i 4100+. Plus verzija dolazi s koprocesorom za ultra nisku potrošnju energije kada vas zanimaju samo osnovne funkcije, dok se ostatak sustava budi prema potrebi.
Na žalost, trenutno samo Mobvoi koristi 4100 platformu na svojem flagship satu, dok plus verzija platforme još nije implementirana na nijedan sat.
Huawei je razvio vlastitu platformu, kako softverski tako i hardverski. Dok je WearOS muku mučio sa starim hardverom, Huawei je dizajnirao najnoviji low-power čip te razvio LiteOS za svoje satove, što se pokazalo kao ubojita kombinacija.
Danas imaju vrlo atraktivne satove s OLED zaslonima koji traju i po tjedan dana, a rezultat je to i LiteOS sustava, koji obavlja sve funkcije sata kako ih je Huawei zamislio te nemate mogućnost dodati neku aplikaciju po svojoj želji.
Dapače, u početku ste imali izbor od pet lica satova, iako je danas taj broj dovoljno narastao da si svatko može naći nekoliko omiljenih lica.
Apple je još jedan proizvođač koji je otišao vlastitim putem te možemo lagano reći da je osvojio srca korisnika s obzirom na to da dominiraju tržištem i to sa značajnim brojem. Napravili su vlastiti čipset te održavaju svoj OS za sat koji naravno ima vrlo atraktivan dizajn te se lagano koristi.
Dok nude većinu modernih opcija za praćenje, njihovi satovi također pate od vrlo kratkog trajanja baterije, dva dana rada uvrh glave. Također su i modernizirali pravokutan stil pametnih satova te ga ulaštili da bude atraktivan. Vodite računa o tome da se sat može ekskluzivno koristiti samo s Appleovim mobitelima novijih generacija (6S na dalje).
Xiaomi pak standardno ima više brendova pod svojim imenom od kojih nas se najviše dojmio Amazfit sa svojom novom ponudom. Također koriste zatvoreni sustav, te im je ponuda lica nešto manja, no zato baterija uistinu traje i traje, a sat je vrlo responzivan.
Uz to, ima sve moderne metrike koje bi vas mogle zanimati. Kako bi pokrili tržište, dokaze u okruglom obliku kao i pravokutnom. Generalno, pravokutni satovi puno bolje iskorištavaju prostor za prikaz podataka, dok su okrugli ipak nagrađeni većim brojem lica.
Samsung je još jedan od većih igrača u ovom području te je za svoje satove također razvio vlastiti sustav, baziran na Tizen OS-u. Njihova implementacija rotirajućeg ruba oko zaslona bio je instant hit na flagship satu te je osvježen i na najnovijem modelu.
Naravno, imaju i sportski model s nešto klasičnijom kontrolom sustava preko touchscreena, idealan za one koji se više bave sportom. Tizen sustav nazvali bismo dosta pristupačnim jer ima svoj store te se sat lagano može obogatiti aplikacijama.
Naravno, ako imate i Samsungov mobitel sve nekako lakše sjeda na svoje mjesto, inače ćete morati skinuti više njihovih aplikacija kako bi sve radilo. Samsungov sat, osim svih navedenih mjerenja, uključujući EKG, ima i mjerenje tlaka, funkciju koja nas je zaintrigirala pošto nismo sigurni na koji će način postići mjerenje.
Metodologija
Pametni satovi definitivno su vrlo zanimljivi gadgeti za koje često pitaju “a što će ti to?”, dok je odgovor teško dati u kratkoj rečenici. Mi smo oko tog pitanja vrtjeli kompletnu metodologiju te će svatko ovdje moći naći sat koji mu odgovara, kako funkcijama, tako i dizajnom.
Tako smo prvo naravno pogledali vanjski dizajn kao i materijale te možemo reći da su i mid-range satovi vrlo atraktivni izgledom. Ova stavka odnosi nam 15% ocjene. Nakon toga slijedi samo korištenje sata, responzivnost te jednostavnost pristupu funkcijama, drugim riječima operacijski sustav kao i mogućnost čipseta. To znači da je bolje ako ne morate proći četiri menija i proskrolati hrpu opcija da dosegnete bitnu postavku.
Ovaj dio odnosi 20% ocjene. Nakon toga dolaze sami senzori na satu. Raznovrsnost naravno dobiva bolju ocjenu, a ako sat nudi dodatne mogućnosti poput kvalitete sna, to je naravno dodatan bonus. Oni odnose još 20% ocjene. Na senzore smo dodali još jedan detalj, a to je sama preciznost koju senzori nude.
Satove smo tako testirali šetanjem po konstantnom putu i rolali se po Jarunu te mjerili zasićenost kisikom na satovima koji to mogu. Dok za zasićenost kisika imamo dodatnu spravicu kakvu biste dobili u bolnici za mjerenje kod kuće, ostale detalje poput GPS-a, koraka i otkucaja usporedili smo simultanim nošenjem više satova te tako mogli vidjeti koji značajno odskače. Zato što je ova stavka naravno bitna, nosi 15% ocjene.
Na kraju, 15% ocjene odlazi na autonomiju jer se ovdje satovi značajno razlikuju, a mjerili smo standardnu postavku bez da korisnik postavlja ikakve opcije koje produžuju trajanje baterije. Ako sat sam ode u power saver mode, to se vrijedi.
Naglasimo i da smo postavili da satovi mjere srce svake minute, gdje je to bilo moguće. Zadnjih 15% ide na mobilnu aplikaciju te koje sve dodatne informacije ovdje možete dobiti. Naravno, gledamo izgled, kao i korisnost aplikacije za praćenje vaših statistika kroz duže vrijeme jer ćete tek nakon par mjeseci uistinu vidjeti korisnost pametnog sata, kada ćete imati jasnu vremensku crtu sa svojim statistikama.
