Razvojem IoT-ja i mobilnih tehnologija, atribut Smart počeo se dodavati na sve veću listu uređaja. Već dugo su u toj kategoriji i neki kućanski aparati. I dok se pametna bijela tehnika i dalje više zadržava u konceptualnim najavama (isključimo iz te priče perilice za rublje s povezivošću), na tržištu je već nekoliko godina prava poplava robotskih usisavača. Najpoznatiji je rodonačelnik te kategorije iRobot i njegova serija Roomba usisavača. Njegov oblik ujedno je arhetip sa svojim ovalnim dizajnom, četkom za kutove i senzorima.
Što je to robot
Što zapravo definira pojam robotskog pomagača? Radi se o stroju koji može biti programiran da odradi neki zadatak i vrati se na početnu lokaciju. U slučaju usisivača, bazu za punjenje. A koliki dio te definicije zadovoljavaju naši robotski usisavači? Oni su, zahvaljujući svojim senzorima i programiranim putanjama, prilično samostalni u čišćenju prostora, bilo da se radi o unaprijed određenom početku usisavanja ili korisnikovim direktnim pritiskom na tipku clean na mobitelu/uređaju/daljinskom upravljaču. Razvoj pametnih telefona, koncepta Iot-a i aplikacija doveo je da se robo-funkcija unaprijedi dodatnim naprednim mogućnostima upravljanja i komunikacije. Od svojih početaka, dizajn robotskih usisivača nije se pretjerano mijenjao, ali konstantni tweakovi s novim senzorima, kamerama, smanjivanjem dimenzija i inovativnijim četkama kroz više od 20 godina razvoja doveli su do prilično sposobnih pametnih kućnih pomagača.
Lavina
Švedski Electrolux sad doista davne 1996. godine (u tehnološkom smislu pogotovo) predstavio je prvi robotski usisivač, nazvan Trilobite, koji je kao komercijalni proizvod zaživio 2001. godine. Svoje je nasljednike dobio u verzijama 2.0 te ZA1 i ZA2. Gotovo sve najbitnije mogućnosti o kojima pričamo u najnovijim uređajima imao je i prvi robotski usisivač, pa je uz ultrazvučne senzore (kasnije dodan i infracrveni) imao mogućnost punjenja na bazi. Trilobite je imao problema u slučajevima kada bi se iz određenih kutova približavao namještaju, ultrazvučne zrake ne bi se odbijale te bi udarao o predmete. Također, tada nije bilo riješeno usisavanje uz rubove, ali se magnetnim trakama i područje njegova djelovanja moglo ograditi.
Spomenuta Roomba prvi je model 400 predstavila 2002. godine i, zapravo, razvoj tog modela popularizirao je cijelu kategoriju proizvoda. Trenutačni model iz serije 900 sedma je generacija robotskog usisavača u obliku prepoznatljivog diska koji sada ima napredan navigacijski sustav i mnoštvo modernih tehnologija. Originalni lineup imao je tri modela: Roomba, Roomba Pro i Roomba Pro Elite. Dvije godine kasnije predstavljen je model Discovery, koji je imao veću posudu za prašinu, poboljšan softver za izračun veličine sobe i brzo punjenje na bazi.
Konkurencija je u međuvremenu poprilično narasla, pa tako svoje modele imaju Miele, Hoover, Philips, Neato Robotics, Samsung, LG, Dyson, Vileda, ali i mnoštvo većih i manjih kineskih brendova, među kojima se nalazi i Xiaomi, a u šoping centrima možete za manje iznose naći neke druge ne tako renomirane proizvođače.
Prednosti i izazovi
Sam termin robotski usisivač otkriva najveću prednost tih pametnih kućnih pomagača, a to je da umjesto vas rade repetitivan i pomalo dosadan posao usisavanja. U idealnom scenariju robot pritiskom na tipku clean na smartphoneu kreće i očisti stan ili to radi u unaprijed definiranim intervalima. E sad, i kod usisavanja vulgaris potrebno je često micati stvari i uložiti napor za čišćenje slabije dostupnih mjesta. Prva stvar koju biste trebali znati jest da za učinkovito čišćenje robotskih pomagača ipak treba stvoriti pogodne uvjete u stanu ili kući.
Vaš pod ne bi trebao biti autocesta za žice, ali nije nužno sve maknuti jer teško ćete uostalom sve strujne kabele posložiti tako da ne budu ni malo na podu. Druga su prepreka stolci, s kojima nove generacije robotskih usisivača i nemaju toliko problema. Rak-rana ovih modela usisavanje je kutova u sobama, pa smo na to u našem testu posebno obratili pozornost.
Treći izazov tiče se spremnika i baterije. Idealna uporaba ovakvog usisivača bila bi konstatno održavanje situacije, a ne borba sa stoljetnom prljavštinom. Neumoljiva je fizika relativno malih robotskih usisavača i, posljedično, njihovih spremnika.
Tehnologije
Za sve ove izazove proizvođači pokušavaju dati zanimljive odgovore, često zamaskirane iza marketinških naziva. Jedan od glavnih izazova ove kategorije jest snalaženje u prostoru, pri čemu se usisivač služi senzorima blizine, a do baze se vozi pomoću navigacije, koja je u ranijim modelima znala biti u obliku markera na stropu. To nije praktično ako usisavač bude ispod stola i onda zapravo gubi komunikaciju s bazom. Noviji modeli imaju nešto drugačiji pristup — mapiraju prostor. Takva se tehnologija, primjerice, kod Electroluxa zove 3D Vision System, koji primarno služi za navigaciju i izbjegavanje i obilaženje predmeta na putu uređaja. Takav se sustav konkretno kod ovog proizvođača sastoji od dvaju lasera i kamere, pomoću kojih robot trodimenzionalno mapira prostor, a sve to u pozadini obrađuje ARM procesor Cortex A8 na 800 MHz. Kod Miele robota takav se sustav zove 3D Smart Navigation i sastoji se od dviju prednjih kamera koje omogućuju precizno trodimenzionalno prepoznavanje predmeta. Sličan sustav ima iRobot na svom najjačem modelu s također ugrađenom kamerom, koji u paru s pametnim telefonom mapira prostor i kroz iAdapt 2.0 navigaciju daje vizualno atraktivne izvještaje o radu robota. Samsungov robotski usisivač ima tehnologiju FullView Sensor 2.0, koja skenira i detektira vrlo uske ili malene prepreke na širokom području. Ima i opciju prepoznavanja kutova, koje čisti 10 % jačom snagom usisa.
Upravo su kutovi problem robotskim usisavačima. Spomenuti Samsung na svom VR700 modelu ima Edge Clean Master tehnologiju koja učinkovitije čisti rubove i kutove posebnom četkom s čekinjama koja se nalazi jako blizu prednjeg dijela. Čišćenje funkcionira na način da se prilikom dodirivanja zida spušta Auto Shutter kako bi stvorio barijeru koja pomaže očistiti više prašine. Electrolux se u svojoj seriji odlučio s tim problemom boriti dizajnom u obliku trokuta, pa četke na kutovima trokuta dolaze direktno do kuta sobe i na taj način se temeljito čiste kutovi i rubovi.
Roomba ima tehnologiju Wall Follow, gdje bi zahvaljujući bočnoj četki i spomenutom sustavu robot trebao učinkovito počistiti područja oko namještaja, uzduž zidova, kutova i sličnih mjesta. Miele se s kutovima bori na sličan način, pa je njihov Scout RX2 opremljen dvjema četkama za bočno čišćenje, a uz Corner Brush , tu je i Advanced Corner cleaning tehnologija, odnosno navigacija koja pronalazi svaki kutak i rubne dijelove kako bi spomenutim bočnim četkama uklonila nečistoće.
Povezivost s pametnim telefonom nezaobilazna je kod svakog ovakvog uređaja, a upravo ćete preko smartphonea stisnuti tipku clean. Korak dalje u funkcionalnosti povezivanja s robotom otišao je Miele s Home Vision opcijom koja omogućuje da na pametnom telefonu imate pogled prednjih kamera. Sama aplikacija zove se MobileControl i može se robotom upravljati s bilo kojeg mjesta. Slično je i s iRobot Home aplikacijom za Roomba modele, ali i kod Samsunga i Electroluxa.
Dodatno bitne stvari kod robotskih usisavača jesu senzori. Kod modela Hoover Robo.com 3 postoje no-touch senzori kako ne bi došlo do sudaranja s namještajem (slične tehnologije imaju i drugi proizvođači). Ako bi ipak došlo do dodira, okruglasti (više ili manje) roboti imaju mekane branike koji apsorbiraju udarac. Na koncu, vrlo bitna stavka je i baterija, koja je mahom Li-ion i omogućava oko 30 do 60 minuta čišćenja. Najvjerojatnije će za prosječan stan od 60-ak kvadrata trebati koji put vratiti se na baznu stanicu.
Zadnje, ali ne i manje važno suživot je vašeg robota s kućnim ljubimcima. Bitno je napomenuti da se neki roboti poput Roombe 980 hvale da su pogodni za domove s ljubimcima. Uz dlake, koje iz autorove perspektive imaju sposobnost zagušiti i jake klasične usisivače, treba paziti i staviti učestalije intervale čišćenja. S druge strane, velika buka koju ispuštaju ovi roboti mogla bi izazvati konflikt sa životinjom ako robot radi dok ste vi na poslu. Treće, dogodi li se životinji nezgoda i obavi nuždu u vašem prostoru, prolazak robotskog usisavača mogao bi to prenijeti po cijelom stanu.
Metodologija
Pred robotski usisivač stavili smo nekoliko zahtjevnih testova koji bi trebali simulirati najčešće uvjete pri usisavanju, ali i prepreke koje su zapravo iznimne, no često se dogode i bitno je znati na koji način će se nositi s njima. Usisivač smo testirali na trima podlogama: kuhinjskim pločicama, tapisonu i parketu, ali i na prijelazu između njih. Uz standardnu prašinu koju nismo morali postaviti, od stvari koje smo očekivali da će očistiti tu su bili brašno, riža, ostaci šiljenja olovke i gumice za brisanje te komadi plastelina. Također smo na jedan dio poligona stavili kratku žičicu, dulji USB kabel i pseće dlake pasmine bigl. Radi se o iznimno nezgodnim oštrim kratkodlakim dlakama. Proučavali smo kako se s tim testnim nečistoćama bori na različitim podlogama, kako funkcionira prelazak preko male i preko veće žice. Zanimala nas je glasnoća u radu i način na koji funkcionira navigacija i vraćanje na bazu. Također smo gledali one klasične stvari za usisivač kao što je veličina i način čišćenja spremnika, ima li ili nema HEPA filter te koliko traje baterija.
Ono što vidimo kao korak unaprijed za sljedeći test jest, nadajmo se, integracija sa smart home sustavom poput Google Homea ili Alexe.
