Iako rade na puno većim projektima, pažnju javnosti mladi je zagrebački startup Mindsmiths privukao brzim razvojem pametnog pomoćnika Andrije koji je u situaciji COVID-19 pandemije pružio niz korisnih odgovora u formi chatbota, čime se smanjio pritisak na telefonske brojeve službi koje su ljudi zvali, a i javnosti je omogućen brzi pristup korisnim informacijama.
Projekt je ostvaren u suradnji s Infobipom, Neosom i Oracleom. Tvrtke su to koje su članovi CroAI udruge čiji je predsjednik ujedno i osnivač Mindsmitsa Mislav Malenica, naš sugovornik u ovoj priči. Građani inače i dalje s Andrijom mogu komunicirati i slati upite na WhatsApp na broj +385 99 775 3049. No, Mindsmiths ima i puno veće i opsežnije projekte, no na početku nas je zanimalo kako je uopće nastao startup?
Vrlo vjerojatno slično kao i mnogi drugi startupi. Prije jedno godinu dana rodila se ideja koja nas je počela opsjedati. Na okupu smo tada već imali tim koji je bio spoj iskustva iz različitih industrija s uspješnim projektima na nekoliko kontinenata.
Ponekad bi nas jako frustriralo što smo imali osjećaj kako ne postoji zajednički nazivnik između tih projekata jer su se protezali od algoritama za dijagnostiku bolesti, predviđanja događanja na tržištu rada do digitalnih projekata na kojima smo testirali kako automatski organizirati velike skupine ljudi da dobro surađuju.
Sada na to gledamo kao na fazu učenja kroz koju se nadam da smo shvatili što je to što može kreirati novu vrijednost sljedećih 10 do 20 godina i gdje mi kao tim možemo biti konkurentni na svjetskom nivou. Prije otprilike 6 mjeseci zaustavili smo sve što smo do tada radili i pokrenuli Mindsmiths.“, rekao je direktor tvrtke Mislav Malenica.
Napomenuo je da je umjetna inteligencija pronašla put u naše živote i da povratka nazad nema. Na globalnom nivou promatramo utrku fokusiranu na brojne faktore koji su ključni za razvoj umjetne inteligencije, od direktnih, poput novih primjena, boljih algoritama, čipova optimiziranih za strojno učenje, do indirektnih kao što su cloud infrastruktura, connectivity, cybersecurity, prikupljanje velikih datasetova za treniranje, pravni i etički okviri.
Zanimalo nas je koja je glavna ideja iza projekta i na temelju čega je stvoren?
„Mi smo se odlučili fokusirati na nešto što smatramo da će tek postati jako bitno, a to je dizajn suživota ljudi i strojeva, organske i sintetičke inteligencije. Možemo li zamisliti život u kojem neki od naših kolega ili prijatelja nisu stvarni? Ako postoji takva mogućnost, kako osigurati da takav život bude bolji i ispunjeniji od ovog sada?
Ako ste npr. kronični srčani bolesnik, većinu vremena živite nesigurni i preplašeni jer više ne vjerujete svome srcu. Najbogatiji ljudi na svijetu mogu si osigurati stalnu medicinsku njega i pristup najboljim liječnicima na svijetu i to će ih donekle umiriti i jako podići kvalitetu njihovih života.
Ako Vam omogućimo pristup osobi koja će biti 24/7 uz Vas, koja razumije kako se osjećate, trudi se da vas umiri kad god je sve dobro, a alarmirat će liječnika prije nego se dogodi nešto doista loše, hoće li Vam biti problem ako ta osoba nije stvarna već je digitalna?
Ako ste npr. u jeku korone ostali bez posla ili vam se plaća smanjila i niste više sigurni hoćete li moći otplaćivati kredit, to može biti izrazito stresno i komplicirano. I u takvoj situaciji jako bi vam dobro došla pomoć najboljeg financijskog stručnjaka. Ako možete dobiti najbolji savjet, je li Vam problem ako dolazi od digitalne osobe?
Jedno od najvećih obećanja umjetne inteligencije je demokratizacija znanja. Dakle, znanje najboljih ljudskih stručnjaka učiniti dostupnim svima. Tvrtka Mindsmiths želi stvarati emocionalno inteligentne digitalne osobe koje će biti uz ljude u najtežim situacijama.“, objasnio je Mislav Malenica.
AI uključuje mnogo raznih tehnologija i rješenja koja imaju i različite svrhe, odnosno, bore se s drugačijim problemima. Mislava smo pitali s kojim tehnologijama u AI-u rade i na čemu se temelji platforma The Forge?
Specijalizirali smo se za rješavanje “kompliciranih” problema gdje postoji jako puno regulative, gdje su pogreške jako skupe i jako se teško automatizirano eksperimentira. Zbog toga je ključ naše platforme omogućiti u prvoj fazi digitalizaciju znanja najboljih ljudskih stručnjaka, a u drugoj fazi, kada je rješenje već u produkciji, omogućiti automatizirano usavršavanje modela na temelju podataka koji se prikupljaju.
Htio bih napomenuti da u 16 godina koliko se bavim umjetnom inteligencijom još uvijek nisam naišao na problem koji je bilo moguće riješiti isključivo treniranjem modela na temelju postojećih podataka, a pogotovo u industrijama poput zdravstva i bankarstva.
Zbog toga smo veliki naglasak prilikom izrade platforme stavili na fazu digitalizacije znanja ljudskih stručnjaka. Riječ je o cloud rješenju koje se može postaviti i na public i na private cloud. Infrastruktura se oslanja na kubernetes za lakši deployment i skaliranje. Većina komponenti su provjereni open source sustavi povezani kroz python, javu ili go.
Dijelove koji zahtijevaju modeliranje u nečemu što je čitljivo i razumljivo čovjeku najčešće radimo u obliku Bayesovih mreža jer su super za ručno modeliranje na početku, ali i treniranje u kasnijim fazama. Za one modele koji mogu biti black box, koristimo neuronske mreže. Mi smo više PyTorch nego Tensorflow ekipa.“
Za Mindsmiths startup je specifično da ima izrazito multidisciplinarni tim. Ali od kojih se stručnjaka doista sastoji startup i zašto je bitan takav pristup koji ne uključuje samo inženjere?
„Pristup ovisi o tome što želite postići. Mi se ne natječemo na polju infrastrukture ili algoritama. Svoje područje doživljavamo kao dizajn u umjetnoj inteligenciji. Mi smo 60:40, inženjeri vs neinženjeri. Među ovima drugima imamo psihologe, sociologe, novinare, ekonomiste, pravnike te stručnjake za sadržaj, vizualni dizajn i korisničko iskustvo.
Pitanje koje si postavljamo je tko je ta digitalna osoba kojoj želimo udahnuti život te kako ona stvara vrijednost u životima ljudi oko sebe. Naša metodologija podrazumijeva dubinsko istraživanje specifičnih situacija, potreba i motiva ljudi koji se u tim situacijama nalaze te međusobne odnose svih relevantnih strana.
Zato obavljamo strukturirane intervjue, slobodne razgovore, misaone eksperimente, a radimo i undercover istraživanja. Služimo se tehnikama audio i video snimanja, i često nakon samo jedne Knowledge Discovery runde imamo desetke sati snimljenog materijala. Trik je u tome da dođemo do što veće količine kvalitetnih informacija koje nam pomažu dobro razumjeti situaciju, ali opet, ne previše jer bi nas to paraliziralo.
Nakon faze istraživanja slijedi faza sintetiziranja znanja, zatim karakterizacija naše nove digitalne osobe i tek onda na red dolaze inženjeri.“, objasnio nam je Mislav Malenica. Tvrtka inače traži slične profile kao i ostali AI projekti. Osnovne specijalizacije su na područjima poput infrastrukture, backend-a, rada s podacima, strojnog učenja i rada s ljudskim ekspertima.
„Biramo stav ispred iskustva, jer problemi koje rješavamo traže neke nove vještine, a to zahtijeva određeno odricanje prije nego osoba dovoljno ovlada područjem i metodologijom rada kako bi mogla aktivno doprinositi.“
Razvoj pomoćnika Andrije
Kao povod za priču o Mindsmihts AI startupu poslužio je virtualni pomoćnik Andrija. Kako je nastao Andrija i koliko je trajao njegov razvoj?
„Prva verzija Andrije nastala je u otprilike 4 tjedna intenzivnog rada u partnerstvu četiri tvrtke iz udruge CroAI: tvrtka Infobip je osigurala komunikaciju putem WhatsAppa, tvrtka Neos se pobrinula za skaliranje i sigurno upravljanje podacima, tvrtka Oracle Hrvatska je donirala cloud infrastrukturu, a tvrtka Mindsmiths je izradila Andriju. Stručni dio osigurao je prof. Branko Kolarić u ime Ministarstva zdravstva, a cijeli projekt je na kraju lansiran u organizaciji Ministarstva uprave.
U trenutku kada smo počeli raditi na Andriji, najveći problem bio je strah od preopterećenosti zdravstvenog sustava. U tim trenucima npr. broj upućenih poziva na broj 113 bio je višestruko viši od onoga na što su zdravstveni djelatnici uspijevali odgovoriti, a broj zabrinutih građana koji nisu znali kako procijeniti svoju situaciju i ponašati se stalno je rastao.
Andrija je u trenutku lansiranja imao dvije ključne vještine. Prva je pomoći osobi da analizira svoju situaciju i objasniti joj kako se u takvoj situaciji najbolje ponašati. Druga je prikupiti informacije o simptomima od što više korisnika kako bi pomogao epidemiolozima u što bržem otkrivanju novih žarišta jer se na temelju toga može planirati raspored zdravstvenih djelatnika i resursa diljem zemlje.
Nakon lansiranja Andrije, broj poziva na 113 pao je za više od 25%. Na temelju tih ohrabrujućih rezultata išlo se u razvoj novih vještina. Prva je bila razumljiv pregled aktivnih mjera, nakon toga je Andrija počeo davati upute i zaposlenicima i posjetiteljima domova za starije, zatim je počeo odgovarati na pitanja i korisnicima koji žele ući ili izaći iz Hrvatske.
Trenutno se radi na tome da Andrija na temelju prvih istraživanja koja se objavljuju diljem svijeta može procijeniti kolika je šansa da netko tko se zarazi oboli od teškog oblika bolesti.“
Koje tehnološke specifičnosti možete otkriti o pozadinskom razvoju asistenta Andrije?
„Ključni problem u izradi Andrije bili su vrlo kratki rokovi, mnogo nepoznanica i situacija koja se mijenjala iz dana u dan. To nije zbunjivalo samo građane već i struku jer su informacije koje su dolazile iz različitih dijelova svijeta često bile kontradiktorne. Naš zadatak je bio tu gomilu informacija pretvoriti u nešto što će biti razumljivo i korisno krajnjem korisniku.
Andrijinu procjenu stanja korisnika izveli smo simulirajući da umjesto s Andrijom razgovarate s prof. Brankom Kolarićem. Tijekom naših istraživanja pokazalo se da prof. Kolarić ne gubi vrijeme na pitanja o gomili simptoma, već je usmjeren na to kako se osoba s druge strane osjeća i kako joj može pomoći.
Kako niti prof. Kolarić nije mogao preko telefona dijagnosticirati COVID-19, to nismo ni mi pokušali. U fazi prije lansiranja, Andrija je testiran na 500 korisnika i radilo se na modelima sve dok nismo postigli efekt da korisnici kažu: pomogao mi je, smirio me, osjećam kao da postoji plan, razumijem da je situacija ozbiljna, ali ne paničarim itd.
Sama interakcija s Andrijom može izgledati vrlo jednostavnom, ali to je iz dva razloga. Prvi je što je i interakcija s ljudskim ekspertima s kojima ste se mogli čuti preko telefona izgledala vrlo jednostavno, a drugi je što Andrijin zadatak nije bio impresionirati već na što jednostavniji način pomoći korisnicima.
Andrija je do sada skupio preko 14,000 ocjena od strane korisnika i njih 87% je izjavilo kako im je Andrija pomogao.“ Na kojim sveobuhvatnijim projektima trenutačno radite i što nam možete o njima otkriti? „Radimo na nekoliko zanimljivih digitalnih osoba čiji zadatak će biti uz ljude u osjetljivim situacijama. Najviše mogu ispričati o Megi koja brine o kroničnim pacijentima koji boluju od visokog tlaka, jer već ima i neke odlične rezultate.
Megi u ovom trenutku boravi u laboratoriju Specijalne bolnice Magdalena koja je jedna od vodećih kardiovaskularnih ustanova u ovom dijelu Europe. Putem messaging aplikacije Telegram, Megi svakodnevno vodi brigu o 40 pacijenata u njihovim domovima.
Prati kako se osjećaju, podsjeća ih na terapiju, razrađuje plan mjerenja tlaka za njih kako bi liječnici mogli dobiti što bolji uvid u stanje pacijenta i djelotvornost terapije. Ako dođe do povišenog tlaka ili nekakvih tegoba, Megi može procijeniti je li vrijeme za alarmiranje liječnika ili možda čak i za odlazak na hitnu.
Rezultati nakon nekoliko mjeseci testiranja pokazuju da se pacijenti o kojima brine Megi puno bolje osjećaju, da je liječniku na temelju prikupljenih informacija puno lakše donijeti kvalitetnu odluku, te da će se pacijentima koji su pod ovakvim stalnim nadzorom puno brže odrediti efikasna terapija.
Brzina je ovdje bitna, jer visoki tlak sam po sebi nije odmah alarmantan, ali duža izloženost visokom tlaku jest. Postoje naznake da bi Megi uskoro trebala izaći iz laboratorija i kroz domove zdravlja postati dostupna i puno većem broju pacijenata.“
Kako je organizirana podjela posla u tvrtki, jesu li timovi međusobno izmiješani na projektima ili imate inženjerske/timove psihologa, sociologa odvojene?
„Timovi su izmiješani na projektima jer upravo njihovim zajedničkim naporima i pogledima iz različitih kuteva možemo stvoriti vrijednost. Primijetili smo da inženjeri pozitivno utječu na kreativce i obrnuto, stvorili smo doista jedinstvenu kulturu u kojoj se različitosti cijene i svatko poštuje individualnu ekspertizu svojih kolega.“
APIS IT - Geolokacija i praćenje epidemije
APIS IT radi na rješenju koje će obavještavati o kontaktu sa zaraženom osobom, a GDi je prilagodio geoinformacijsku platformu ArcGIS za što bolje informiranje građana.
Hrvatske softverske kompanije brzo su reagirale na COVID 19 pandemiju i ponudile rješenja koja građanima mogu pomoći da budu bolje informirani u izazovnom vremenu. Zanimljiv je način na koji se nove tehnologije mogu inovativno koristiti za društvenu korist.
Porazgovarali smo stoga s Marinom Katućem, voditeljem Odjela za izradu web i mobilnih aplikacija.
Anonimno praćenje zaraženih osoba
Na kojoj aplikaciji/rješenju radi APIS IT vezano uz contact tracing tehnologiju zbog COVID-19 pandemije?
- APIS IT radi na aplikaciji za evidenciju kontakata, odnosno exposure notification aplikaciji čiji je cilj upozoriti korisnika da je u proteklom razdoblju bio u kontaktu s osobom kojoj je potvrđeno oboljenje od Covida-19.
Mobilna aplikacija funkcionira kao svojevrsna dopuna klasičnoj evidenciji kontakata koju provode epidemiolozi kad intervjuiraju oboljele pacijente kako bi suzbili širenje zaraze. Prednost aplikacije koja se preuzima dobrovoljno i koja je dizajnirana za interoperabilnost na području cijele Europske unije jest da se uz pomoć nje može upozoriti najveći mogući broj osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženima, što njima omogućuje da poduzmu daljnje korake koji mogu pomoći da se prekine lanac zaraze i tako brzo zaustavi daljnje širenje virusa
Na koji način će aplikacija funkcionirati, pomoću kojih tehnologija i na kojem principu?
- Aplikacija se temelji na korištenju Bluetooth tehnologije i na Google i Apple tehnološkim rješenjima za globalno suzbijanje COVID-19 pandemije. Nakon instaliranja aplikacije i aktivacije Bluetootha, aplikacija će na vašem pametnom telefonu bilježiti interakcije s drugim pametnim telefonima putem proizvoljnih identifikatora, tj. anonimnih ključeva koji se razmjenjuju između uređaja.
Pritom se bilježe samo kontakti koji zadovoljavaju parametre koje će postaviti epidemiolozi, primjerice udaljenost manja od 1,5 metara i kontakt dulji od 15 minuta. U slučaju da se jednom od korisnika aplikacije dijagnosticira zaraza Covidom-19, sam odlučuje hoće li tu informaciju podijeliti s osobama s kojima je bio u interakciji posljednjih 14 dana.
Ako to želi učiniti, dobit će kôd koji omogućava da njegovi kontakti tj. ključevi koji zadovoljavaju određene kriterije budu obaviješteni da su bili izloženi virusu, dok će njegov identitet ostati nepoznat svim drugim korisnicima aplikacije. Oni će tek dobiti obavijest da su unutar 14 dana bili u kontaktu s osobom koja je pozitivna na Covid-19 i preporuku da se jave epidemiologu, po kojoj postupaju po vlastitoj savjesti.
U skladu sa zajedničkim pristupom EU-a, aplikacija je dobrovoljna, transparentna, sigurna, interoperabilna i dizajnirana tako da se poštuje privatnost korisnika. Još jedan važan princip je privremenost, što znači da će se po završetku pandemije Google i Apple tehnološka podrška automatski deaktivirati, a sami korisnici aplikaciju mogu deinstalirati u svakom trenutku.
Kako je riješena sigurnost i anonimnost podataka?
- Kriptirani ključevi koji se razmjenjuju između uređaja ne otkrivaju identitet korisnika, odnosno vlasnika uređaja niti njegovu lokaciju, a mijenjaju se svakih 15 minuta, što tehnološki maksimizira anonimnost.
Dodatna prednost s aspekta zaštite privatnosti je u tome da su kod ove vrste aplikacije svi identifikatori odnosno ključevi kriptirani i pohranjeni na pametnom telefonu korisnika tako da nema centralnog prikupljanja podataka. Tako svaki korisnik kontrolira svoje podatke i sam odlučuje želi li obavijestiti druge u slučaju da oboli od Covida-19.
Ako se odluči upozoriti osobe s kojima je bio u parametriziranoj vrsti kontakta, njegov identitet i lokacija ostaju nepoznati svim ostalim korisnicima sustava.
Kako će ljudi moći koristiti/registrirati aplikaciju?
Aplikacija će biti dostupna u Google i Apple dućanima odakle će je moći preuzeti svi zainteresirani korisnici. Sama aplikacija ne zahtijeva registraciju tako da nakon instalacije korisnici trebaju samo aktivirati Bluetooth za otkrivanje blizine. Nakon toga aplikacija počinje generirati privremene ključeve koje razmjenjuje s drugim uređajima.
Po čemu se takva aplikacija razlikuje od sustava na kojemu rade Google i Apple?
- Aplikacija se temelji na sustavu koji zajednički razvijaju Google i Apple kako bi se osiguralo da ona istovjetno funkcionira na operativnim sustavima Android i iOS, odnosno na velikoj većini pametnih telefona.
Koliki tim je unutar APIS IT-a radio/radi na razvoju i kada bi mogla biti spremna?
- Unutar APIS IT-a na razvoju radi naš Odjel za izradu web i mobilnih aplikacija uz podršku Java tima, sistem-inženjera, poslovnih analitičara, testera, tako da će u svim fazama razvoja biti uključeno do 15 stručnjaka različitih profila.
Što se tiče primjene aplikacije, rokovi ovise o tome kada će Apple i Google dovršiti svoj servis koji će biti ugrađen u operativne sustave Android i iOS. U svakom slučaju, računamo da će to biti u roku od nekoliko tjedana.
Uz mobilnu aplikaciju u razvoju, APIS IT je krajem ožujka uspostavio digitalnu platformu kojom su u jedan sustav za učinkovito praćenje i suzbijanje zaraze povezani Hrvatski zavod za javno zdravstvo i svi županijski zavodi, Državni inspektorat, Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Središnji dio tog sustava je Centralni repozitorij podataka koji služi za prikupljanje, integriranje i razmjenu podataka prikupljenih od strane nadležnih tijela i njihovu naprednu analitiku.
Uz uspostavu interoperabilnosti i otvaranje komunikacijskih kanala za razmjenu podataka sa Središnjim informacijskim sustavom sanitarne inspekcije i za razmjenu datoteka sa sustavom MUP-a, u sklopu projekta razvijena je i web aplikacija koja omogućuje epidemiolozima, liječnicima opće prakse i kliničko-bolničkom osoblju unos, uvid, kontrolu, ažuriranje i dopunu podataka vezanih uz epidemiju.
Uspostavom digitalne platforme i interoperabilnosti između različitih državnih tijela u početnim je fazama epidemije omogućena pravodobna razmjena podatka između svih nadležnih tijela koja sudjeluju u suzbijanju zaraze, što je osiguralo donošenje i provedbu proaktivnih mjera za uspješnu prevenciju daljnjeg širenja Covida-19.
GDi - Alat za praćenje korona virusa
Na kojoj aplikaciji/rješenju radite/prilagođavate vezano uz COVID-19 pandemiju?
Efekti ove pandemije i potresa su stvarno široki i pogađaju stotine tisuća ljudi i pravnih subjekata. Papir i olovka te tradicionalni načini komunikacije, skupljanja i pripreme podataka te prezentacije istih više jednostavno nisu dovoljni.
Također, brzina kojom se sve odvija u današnjem povezanom svijetu je frapantna te je potreban drugačiji pristup. Tu se jako dobro uklapaju naše kompetencije za prikupljanje i obradu prostornih podataka, digitalizaciju procesa te razvoj aplikacija koje se koriste i u uredu i na terenu za optimizaciju raznih aktivnosti.
Sukladno tome, brzinski smo razvili i prilagodili naša rješenja te pružili službama RH i građanima Koronavirus portal. GDi stručnjaci su iskoristili kombinaciju vlastite tehnologije i svjetski vodeće konfigurabilne geoinformacijske platforme ArcGIS, točnije ArcGIS Dashboard.
GDi-jev portal baziran na Esri tehnologiji trenutno pruža najveći skup podataka iz različitih izvora objedinjen u jednom pregledu, što omogućuje korisnicima najveću moguću stopu transparentnosti.
Na koji način će aplikacija funkcionirati, pomoću kojih tehnologija i na kojem principu?
Funkcionalnosti ovih portala i platforme zasnivaju se na geoprostornim podacima i nadzornim pločama – dashboardima koje uz responzivan dizajn na sve tipove uređaja selektiraju relevantne podatke za pojedinu regiju. Ova specifična tehnologija je Cloud bazirana i pogodna za sve tipove uređaja (računala, tablete i mobilne telefone).
Uz redovito dodavanje novih funkcionalnosti, ovakvi portali su prvenstveno namijenjeni informiranju građanstva, medija i državnih službi, a služe kao pomoć u prevladavanju krizne situacije. Portal automatski prikuplja podatke iz više različitih izvora, selektira relevantne za Hrvatsku te ih prezentira korisnicima tako da mogu pratiti razvoj cijele situacije.
Sve to omogućilo je povezivanje relevantnih izvora koji objavljuju web servise kao što je Johns Hopkins University i lokalnog znanja vlastitih stručnjaka te korisnicima pružilo relevantne informacije na hrvatskom jeziku, a opet s globalnim pogledom.
Kako je riješena sigurnost i anonimnost podataka?
Tom temom se bavi zapravo i dosta različitih regulativa, od opće poznatog GDPR-a pa do druge krajnosti, „Open data“ inicijative koja je ključna za transparentno funkcioniranje ekonomije i centralne države. „Open data“ se definira kao podatkovni sadržaj koji je besplatan i slobodan za daljnje korištenje i/ili distribuciju.
Podatke koji dolaze iz višestrukih izvora GDi objavljuje na svom portalu i kada se oni spoje u jedan pogled, dobiva se često potpuno drugačija slika. Važno je također napomenuti da GDi bazira svoja rješenja na ESRI tehnologiji koja je de facto standard u GIS industriji te se svi podaci koji su prikupljeni ili generirani kroz GDi rješenja vrlo lagano razmjenjuju, dijele ili modificiraju za druge primjene ili od drugih korisnika.
Dakle postoji potpuna interoperabilnost s tehničke strane. Dapače korisnici kroz ESRI Cloud mogu podijeliti svoje podatke sa zajednicom od više od 7 milijuna korisnika u cijelom svijetu. Bitan element je također kako vlade upravljaju s tim podacima jer sada svi vidimo poplavu lažnih vijesti, netočnih informacija, poluistina ili čak i namjernih manipulacija. Loše upravljanje može dovesti do svakakvih zdravstvenih i sigurnosnih rizika ili paničnih reakcija velikog broja ljudi.
Kako će ljudi moći koristiti/registirirati aplikaciju?
Aplikacija je dostupna kao besplatna verzija web portala koja se može pregledavati u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju putem linka: http://gdi-online.maps.arcgis.com/apps/opsdashboard/index.html#/47451c9cab8649c49ebfad8db4f64aec. Esri ArcGIS rješenja u svom radu koriste mnoga ministarstva i javna poduzeća u Hrvatskoj te su konfigurabilna na hrvatskom jeziku i brzo se mogu prilagoditi potrebama krajnjih korisnika.
Dodana vrijednost GDi-ja je i u tome što implementira rješenja, lokalizira ih na jezik korisnika i analizira. Također, moramo istaknuti trud i rezultat podružnica GDi-a u centralnoj regiji u suradnji s državnim institucijama. Uz pomoću modernih ArcGIS rješenja, u proteklih 2 mjeseca naše aplikacije su se često mogle vidjeti u medijima i društvenim mrežama na dnevnoj bazi diljem regije tijekom rasprave o trenutnom stanju koronavirusa.
Kada zbrojimo sve preglede naših rješenja koji uključuju web, mobilne uređaje i aplikacije, ukupan broj bilježi preko 7,5 milijuna regionalnih pogleda. Jedan od najrelevantnijih komentara koji opisuje zadovoljstvo korisnika našim rješenjem je da sve ove aplikacije kombinirane zajedno s ArcGIS tehnologijom predstavljaju sveobuhvatno rješenje koje pomaže nadležnim tijelima za borbu protiv COVID-19 da dobiju bolji uvid u razvoj situacije, brže donošenje svih potrebnih odluka te njihovu komunikaciju prema javnosti.
Koliki tim je unutar tvrtke radio/radi na razvoju i kada bi mogla biti spremna?
U svrhu što efikasnije i brže reakciju na novonastalu situaciju u svijetu, naš koronavirus portal je radio jedan stručnjak i cijelo rješenje je bilo gotovo za 2 dana. To nam govori o trenutnim mogućnostima i GIS tehnologijama koje su bile spremne odgovoriti na svaki izazov.
Vrijednost geoinformacijskih rješenja jest u tome što ona korisnicima omogućavaju takozvanu situacijsku svjesnost u realnom vremenu. Kada pogledate na ovaj način prikazane podatke, postajete svjesni onoga što se zbiva u vašem okruženju, što je iznimno bitno donositeljima odluka. Također, lokacija je izuzetno bitna za krizno upravljanje jer 85 posto svih informacija ima svoju lokacijsku komponentu.
Hoće li imati još neke zanimljive funkcionalnosti?
Konfigurabilnost ArcGIS Platforme omogućava izuzetnu učinkovitost pri deploymentu; od objave prve verzije 23.03. napravili smo više modifikacija kroz rekonfiguraciju. Korisnici tako sada mogu vidjeti broj testiranja, poveznice na europske i svjetske portale iste tematike, a dodan je i graf slučajeva i izliječenih po danima.
Prema potrebama će se, naravno, nadograđivati i mijenjati, a bit će aktualan do daljnjega. Tehnologija je sada sve više pristupačna, a vjerujemo da smo pokazali da moderna geoinformacijska tehnologija može pomoći. Onaj javni dio web servisa koji zemlje distribuiraju kao otvorene podatke treba kombinirati te tako podignuti situacijsku svjesnost.
Osim javnih uprava, kompanije su te koje zapravo predvode i primjenjuju ovakva rješenja puno brže i konkretnije. Suvremene tvrtke, primjerice telekomi, uvelike znaju i koriste ovakva rješenja. Stoga je nužno sve više nadograđivati i pružiti što više informacija putem što atraktivnijeg/sadržajnijeg prikaza trenutnih situacija.
