ŠTEDLJIVIJE,
EFIKASNIJE,
TIŠE I...
PONEKAD
BRŽE
KAKO
OPTIMIZIRATI
potrošnju energije računala
Moderna računala vrhunskih performansi troše sve više i više energije. Posebno se ovo odnosi na profesionalna i gamerska računala visoke klase. Pritom ovo podjednako vrijedi za stolna i za prijenosna računala, premda su prijenosna računala nešto manji potrošači s obzirom da su ograničena dimenzijama, odnosno mogućnostima efikasnog odvođenja topline. Ipak, najnoviji high end gaming laptopi uredno dolaze s napajanjima snage od 300 W ili više, što samo po sebi ukazuje na popriličnu potrošnju.
Rastrošan hardver.
Ukoliko znamo kako energenti danas nisu nimalo jeftini - što se odnosi i na cijenu električne energije - postavlja se pitanje na koji način možemo optimizirati potrošnju računala, a da pritom performanse i dalje ostanu na željenoj, vrlo visokoj razini.
Odlučili smo se ovom problematikom detaljnije pozabaviti unutar ove naše teme, i moramo priznati kako su spoznaje i dojmovi koje smo stekli nakon višednevnih pokušaja da potrošnju svedemo u prihvatljive granice i više nego zanimljivi.
Kada govorimo o konkretnim brojkama, primjerice, moderno gaming računalo visoke klase u svome radu pod punim opterećenjem, kao u nekoj zahtjevnijoj igri, može trošiti 500-600 W, što samo po sebi dovoljno govori.
Čak i ako uzmemo nekakvo mainstream računalo, potrošnja će i ovdje biti oko 300 W minimalno. Valja imati na umu da ovdje govorimo isključivo o potrošnji samog računala bez periferije. Ukoliko svemu dodamo periferiju i uzmemo u obzir sve one blještave RGB ventilatore koje često nalazimo kod kućišta modernih gaming računala, potrošnja će biti još i veća.
Ukoliko, primjerice, računalo koristite 4-5 sati dnevno, lako je izračunati kako će potrošnja električne energije biti poprilična i samim time trošak na mjesečnom računu poveći. Ne moramo ni spominjati kako će trošak biti značajno veći u slučaju da vam računalo radi 24 sata neprekidno.
Osim toga, treba uzeti u obzir kako u stanju mirovanja, kada nisu posebno opterećena, moderna računala visoke klase znaju svejedno trošiti 70-100 W! Ukoliko ovome dodamo sličnu potrošnju nekog monitora, dolazimo do zaključka kako ova kombinacija troši 150 W kada efektivno ne radimo ništa na samom računalu. Zbog toga nije nikako uputno ostavljati računalo stalno uključenim.
Intelov procesor Core i7 13700K posjeduje ukupno 16 jezgri i može raditi na visokom radnom taktu od 5,4 GHz, što ga čini dosta velikim potrošačem energije
Hardverski gledano, najrastrošnije komponente modernih računala visoke klase su procesor i grafička kartica. Zapravo je grafička kartica potencijalno najveći potrošač energije. Ovo svakako nije neko osobito iznenađenje, s obzirom da ove dvije komponente ponajviše utječu na performanse. No, zašto je tome tako?
Tehnološki status quo - Mooreov zakon na kušnji?
Ponajprije, tehnologija više ne napreduje krupnim koracima naprijed kao nekada, posebno ako govorimo o proizvodnim procesima i arhitekturi grafičkih i glavnih procesora. Mnogi danas tvrde kako famozni Mooreov zakon jednostavno više ne vrijedi. Podsjetimo, ovo se odnosi na svojedobno predviđanje Gordona Moorea (tech pionira i suosnivača Intela) kako će se broj tranzistora na modernim mikročipovima udvostručavati svake dvije godine, što u konačnici znači bolje performanse, manju potrošnju i jeftinije čipove.
Činjenica je kako je napredak po tom pitanju sve sporiji. Najnoviji grafički čipovi vrhunskih performansi jesu brži, ali troše i sve više energije, te su sve skuplji za proizvodnju. Posljedica je to prije svega sve većih troškova proizvodnih procesa koji su sve kompleksniji, posebno ako govorimo o najnovijim 4 ili 3-nanometarskim proizvodnim procesima.
S druge strane, u posljednjih je nekoliko godina posebno vidljiv trend testiranja limita potrošnje energije i dostupnih termalnih ograničenja, prije svega kada govorimo o glavnim i grafičkim procesorima najviše klase. Proizvođači se trude maksimalno iskoristiti dostupne limite potrošnje energije kako bi do krajnjih granica iskoristili
Trenutačno: je Ryzen 9 7950X najveći potrošač energije kada govorimo o AMD-ovim procesorima s ukupnim TDP-om od 170 W
Moderne grafičke kartice najviše klase danas u pravilu troše više od 300 W, kao što je slučaj i s ovom karticom, Radeonom RX 6950 XT
potencijal najnovijih čipova i postigli ponajbolje moguće performanse.
Ovakav pristup ipak često dovodi do toga da čipovi koji rade na limitu svojih mogućnosti, logično, nisu osobito energetski učinkoviti. Sve skupa povlači i pitanje odvođenja topline, koja se proizvodi velikom potrošnjom energije u radu. Postoji sve veća potreba za sve naprednijim, većim i efikasnijim sustavima hlađenja. Jeste li vidjeli kako izgledaju moderne high end grafičke kartice? Dimenzije su im ogromne, isključivo zbog potrebe za odgovarajućim, povećim rashladnim sustavom.
Zapravo bismo mogli reći kako nam proizvođači grafičkih i glavnih procesora danas prodaju tvornički overclockirane čipove koje potom moramo sami optimizirati kako bismo postigli najbolju moguću energetsku učinkovitost.
Undervolting je novi overclocking!
Ovo je posve suprotan pristup nego što je to bilo ranije, prije 15 ili 20 godina. Tada su čipovi stizali na tržište podešeni tako da ne prelaze određene granice potrošnje i koriste vrlo umjerene vrijednosti radnih frekvencija
Prikaz performansi i potrošnje energije procesora prilikom korištenja raznih maksimalnih limita potrošnje i undervoltinga
Rastrošne hardverske komponente zahtijevaju korištenje snažnog i efikasnog napajanja, a moderna high end računala često danas koriste napajanja snage od 1.000 W
i radnog napona. Potom su entuzijasti i oni hrabriji korisnici podizanjem radne frekvencije i radnog napona mogli postići bolje performanse uz, dakako, osjetan porast potrošnje energije koji sam po sebi donosi potrebu za boljim hlađenjem.
Danas je situacija posve suprotna, pa je stoga undervolting zapravo novi overclocking. Undervolting je proces smanjivanja radnog napona kako bi pojedini čip trošio manje energije i bio energetski učinkovitiji. Performanse svih današnjih glavnih i grafičkih procesora visoke klase su prije svega ograničene s dva faktora. Govorimo o dostupnom limitu potrošnje energije i o mogućnosti efikasnog hlađenja, odnosno adekvatnog odvođenja topline.
Pritom nisu svi čipovi neke serije grafičkog procesora identični. Neki mogu raditi na visokim frekvencijama uz manje vrijednosti radnog napona. Drugi pak zahtijevaju osjetno viši radni napon za postizanje zadanih frekvencija i ostvarivanje zadanih ciljeva po pitanju performansi.
S obzirom da proizvođači nisu u mogućnosti pojedinačno svaki čip testirati za optimalne vrijednosti radnog napona i radne frekvencije (takvo što bilo bi iznimno
Najnovija Nvidijina RTX 4000 serija grafičkih kartica po prvi put koristi 16-pinski dodatni priključak za napajanje koji omogućuje potrošnju od čak 600 W.
skupo), radni se napon cijele serije zapravo postavlja tako da i najlošiji primjerci čipova mogu dostići zadane frekvencije i ciljeve po pitanju performansi.
Možda ste već čuli za izraz „silicon lottery“? Ovdje se misli na mogućnosti pojedinih čipova da rade na osjetno manjem radnom naponu, te pritom ostvaruju zadane ciljeve po pitanju performansi.
Ukoliko ste sretne ruke i „dobitnik“ ste čipa koji je osjetno bolji od ostalih, optimizacijom možete ostvariti znatno bolje rezultate po pitanju energetske učinkovitosti, odnosno samih performansi. Naime, činjenica je da su svi čipovi ograničeni nekakvim maksimalnim vrijednostima radne temperature nakon koje nastupa snižavanje radnog napona i radne frekvencije. Undervoltingom možete postići osjetno niže temperature, što posljedično znači rad na većoj frekvenciji i, konačno, bolje performanse. Kao što možemo vidjeti, korist od ovakve optimizacije svakako je višestruka.
Kako optimizirati potrošnju?
Probali smo malo istražiti kako sve to funkcionira u praksi, odnosno kakve se konkretne uštede po pitanju potrošnje mogu postići kod jednog novijeg, moćnog i skupog high end gaming računala.
Računalo koje smo koristili bilo je opremljeno Intelovim Raptor Lake procesorom najnovije generacije Core i7 13700K, posjedovalo je 32 GB radne memorije, kao i grafičku karticu Radeon RX 6950 XT koja spada u sam vrh ponude grafičkih kartica prethodne generacije i troši poprilično mnogo energije.
Fokusirali smo se ponajprije na potrošnju u igrama, ali i na potrošnju prilikom korištenja nekih profesionalnih aplikacija za rendering ili video kodiranje.
Moderna gaming računala često dolaze s velikim brojem efektnih RGB ventilatora koji također doprinose većoj potrošnji energije
S obzirom da su procesor i grafička kartica najveći potrošači energije unutar računala, jasno je da se najveće uštede mogu postići optimizacijom ovih dviju komponenti. Slične se optimizacije mogu provesti i kod prijenosnih računala, no stolno računalo nam je bolje poslužilo za ovakav eksperiment jer je, ukupno gledano, veći potrošač i nekakve razlike u potrošnji nakon optimizacije bit će mnogo osjetnije.
Prije nego što konkretno na ciljanim primjerima pokažemo na koji način optimizirati potrošnju, ponajprije procesora i grafičke kartice, mislili smo kako bi bilo zgodno ovdje dati nekoliko korisnih savjeta i skrenuti vam pažnju na nekoliko općenitih detalja koji itekako utječu na potrošnju energije svakog računala u svakodnevnom radu. Premda vam se neki od ovih savjeta mogu učiniti trivijalnima ili će nekima biti teško primjenjivi u svakodnevnom korištenju, vjerujte kako mogu značajno utjecati na ukupnu potrošnju računala i konačno na vaš mjesečni račun za električnu energiju.
Unutar Windowsa imate mogućnost odabira između nekoliko opcija povezanih uz potrošnju energije, pri čemu je najbolje odabrati Balanced opciju
Tips ‘n tricks za uštedu energije
Naš prvi savjet je svakako da računalo bez potrebe ne ostavljate stalno uključenim. Već smo spomenuli da i kada nisu posebno opterećeni izvođenjem zahtjevnih aplikacija ili igara, računalo i periferija troše nemalu količinu električne energije. Kada god možete, isključite računalo ili ga stavite u stanje mirovanja (Sleep mode). Unutar operacijskog sustava također postoje odgovarajuće opcije kojima možete postaviti zadano vrijeme nakon kojega će se automatski isključiti računalo i monitor, ukoliko se računalo trenutno ne koristi.
Također preporučamo opcije za potrošnju i performanse postaviti na Balance, što znači da će sustav koristiti nekakve optimalne izbalansirane vrijednosti potrošnje. Kod prijenosnih računala imamo još veći broj opcija koje se odnose i na štednju baterije. Neke od ovih opcija su: Silent, Standard i Battery Saver. Preporučamo da koristite ove opcije kako biste optimizirali potrošnju i produžili vijek trajanja baterije.
Vrlo važne opcije kod prijenosnih računala za optimizaciju potrošnje svakako se odnose i na osvjetljenje tipkovnice i frekvenciju osvježavanja ekrana. Postavite da se osvjetljenje tipkovnice automatski smanjuje i isključuje nakon određenog perioda neaktivnosti. Također, brzina osvježavanja ekrana prilikom rada na bateriji treba biti podešena na 60 Hz.
Nadalje, preporuka je da ne koristite maksimalne vrijednosti svjetline monitora. Ona znači i osjetno veću potrošnju, a u pravilu će svjetlina postavljena na 40-50% unutar izbornika monitora biti sasvim dostatna za ugodan rad, ukoliko se ne nalazite u posebno jako osvjetljenoj prostoriji. Naravno, ako koristite HDR u igrama, monitor će sam povećati svjetlinu i potrošnja će biti veća.
Nadalje, kod stolnih gaming računala opremljenih s velikim brojem RGB ventilatora i sličnih svjetlećih površina na matičnoj ploči i drugim komponentama, svakako je uputno unutar BIOS-a podesiti da se ovi svjetlosni efekti ugase s isključenjem računala, jer će u suprotnom potrošnja energije kada je računalo isključeno ili u stanju mirovanja biti veća.
Optimizirajte GPU!
Konačno dolazimo do onoga što će, vjerujemo, većinu najviše zanimati – to jest, do konkretnih mogućnosti za optimizaciju potrošnje koje smo sproveli u stvarnosti prilikom druženja s našim testnim high end gaming računalom. Već smo spomenuli kako su grafička kartica i procesor najveći potrošači, tako da je fokus naše optimizacije bio postavljen na ove dvije komponente. Glavni cilj nam je bio smanjiti ukupnu potrošnju računala, a da pritom pad performansi bude minimalan, te da računalo bude osjetno tiše. Dakako, svjesni smo kako bi idealna situacija bila da performanse budu na istoj razini ili čak bolje, a potrošnja osjetno manja, no to je u praksi vrlo teško postići.
Najveća potencijalna ušteda energije svakako se može postići optimizacijom rada grafičke kartice, s obzirom da moderne high end kartice u svojem radu pod punim opterećenjem nerijetko troše više od 300 W. Zapravo, kada govorimo o optimizaciji rada grafičkog procesora, ponajprije govorimo o dostupnim limitima potrošnje i o radnom naponu. Dakle, potrošnju ćemo prije svega optimizirati smanjenjem maksimalnog dostupnog limita potrošnje grafičkog procesora, odnosno smanjenjem radnog napona za neku zadanu frekvenciju.
Kada govorimo o radnom naponu i radnim frekvencijama, unatrag zadnjih nekoliko godina svi moderni grafički procesori koriste tzv. osnovni i nekakav maksimalni boost radni takt koji ovisi o opterećenju, potrošnji i radnoj temperaturi. Postoji adekvatna
Umjesto isključivanja možete računalo staviti u stanje mirovanja u kojem će trošiti vrlo malo energije
Mjerenje potrošnje energije obavili smo pomoću redakcijskog mjerača potrošnje, popularnog vatmetra
„krivulja“ radnog napona koja definira pojedinačne vrijednosti radnog napona za pojedinu radnu frekvenciju grafičkog procesora, te konačno neka maksimalna moguća radna frekvencija i maksimalan radni napon. Ovo je vrlo važno znati, jer ukazuje na kompleksnost i količinu detalja koju nalazimo kod svakog modernog grafičkog procesora kada govorimo o upravljanju napajanjem i potrošnji energije. Dakle, podešavanjem ove krivulje radnog napona, odnosno određivanjem maksimalne radne frekvencije i radnog napona, dolazimo do najveće potencijalne uštede po pitanju potrošnje.
Štedljiviji Radeon
Mi smo koristili AMD-ovu grafičku karticu s grafičkim procesorom Radeon
RX 6950 XT, temeljenu na arhitekturi RDNA2 s nazivnim TDP-om od 335 W. Zbog toga ćemo ovdje detaljnije opisati proces optimizacije potrošnje za AMD-ove kartice, a potom se osvrnuti i na optimizaciju Nvidijinih kartica. Princip je isti, uz neke razlike koje ćemo spomenuti kasnije.
Za optimizaciju grafičkog procesora koristimo dostupne softverske alate. Kod AMD-ovih grafičkih kartica nam upravljački program Adrenalin, odnosno dio kontrolnog centra s opcijom Performance i ključnom podopcijom Tuning, nudi sve potrebne opcije za optimizaciju. Alternativno, moguće je koristiti i neki drugi zasebni softverski alat poput Afterburnera ili softverske aplikacije samog proizvođača kartice. Ovakvi alati obično nude i mogućnosti za overclocking, kao i mogućnost podešavanja brzine vrtnje ventilatora.
Mi smo ovdje za AMD-ovu karticu koristili Tuning izbornik unutar samog kontrolnog centra upravljačkih programa. Prije svega, ovaj izbornik nazivno nudi nekoliko predefiniranih profila kao što su: Rage, Silent Default, kao i Auto Undervolt i Auto overclocking opcije. Ove profile možete koristiti, međutim, iz iskustva znamo kako je za optimalne rezultate bolje samostalno podesiti neke vrijednosti.
Do ove mogućnosti dolazimo klikom na opciju Custom koja omogućuje detaljnu optimizaciju svih parametara rada grafičke
kartice. Ovdje su nam ključne opcije GPU Tuning i Power Tuning. Power Tuning nam kod AMD-ovih kartica omogućuje da podesimo maksimalan i minimalan limit potrošnje energije kartice. U pravilu su ovdje dostupne opcije od -10% do +15% nazivne potrošnje. Ovo ovisi o samom modelu kartice. Druga opcija, GPU Tuning, omogućuje detaljno podešavanje maksimalnog radnog napona i pripadajuće radne frekvencije korištenjem podopcije Advanced Tuning.
Ovdje moramo reći kako su ove opcije kod AMD-ovih kartica s RDNA2 i RDNA3 generacija čipova osjetno manje detaljne nego ranije, a isto se odnosi i na Power Tuning opcije. Tako je sada isključivo moguće podešavati maksimalnu vrijednost radnog napona, dok ste ranije imali mogućnost podešavanja napona u više faza za zadanu radnu frekvenciju.
Undervolting za bolje performanse?
Prvo smo potrošnju probali optimizirati smanjenjem limita maksimalne potrošnje energije grafičkog procesora. Dakle, unutar Power Tuning izbornika smo limit postavili na -10%. Na ovaj način potrošnju računala smo smanjili za nekih 40 W, a pritom su performanse u igrama bile tek neznatno slabije, to jest, u prosjeku smo izgubili svega nekoliko FPS-a.
Sljedeći korak bio je undervolting grafičkog procesora. Ovo je prilično dug i dosadan proces koji uključuje metodu pokušaja i pogreške sve dok ne dođete do posve stabilnog i nešto manjeg radnog napona od nazivnog.
U slučaju našeg Radeona RX 6950 XT, bila je riječ o maksimalnih 1.075 mV. Treba znati kako ova vrijednost utječe na kompletnu krivulju radnog napona tako da će sve vrijednosti automatski biti niže za pojedini radni takt. Isto tako, s obzirom da je opterećenje u svakoj igri ili aplikaciji drugačije, vrlo često ćete morati prilagoditi vrijednost radnog napona, jer neke igre jednostavno neće raditi stabilno.
Rezultati koje smo zabilježili u igrama nakon undervoltinga su prilično zanimljivi. Potrošnja energije je manja od nazivne, ali nešto veća nego u slučaju Power limita na -10%. No u većini slučajeva su performanse nešto bolje, jer undervolting znači i nižu radnu temperaturu što pak donosi viši radni takt koji omogućuje veću brzinu.
Što s Nvidijinim karticama?
Kada govorimo o Nvidijinim grafičkim karticama, valja reći kako u tom slučaju
Usporedba performansi i potrošnje grafičke kartice prije i nakon provedenih optimizacija potrošnje energije
imate čak i veći dostupni prostor po pitanju optimizacije. Naime, limit potrošnje je moguće smanjiti sve do -50%, a krivulju radnog napona je moguće detaljno podešavati.
Za undervolting Nvidijinih kartica najbolje je koristiti aplikaciju Afterburner koja ima mogućnost podešavanja krivulje radnog napona. Nvidia, za razliku od AMD-a, unutar svojih upravljačkih programa ne nudi mogućnost detaljne optimizacije svojih kartica, tako da ste prisiljeni koristiti neku drugu aplikaciju za tu namjenu. U osnovi je princip isti kao kod AMD-ovih kartica, samo morate koristiti zasebnu aplikaciju. Međutim, kod Nvidijinih kartica možete limit potrošnje smanjiti za -70% i potom probati povećati radni takt kako biste efektivno dobili istovjetne performanse kao pri nazivnim postavkama, ali uz osjetno manju potrošnju.
Posve je jasno kako se itekako isplati optimizirati potrošnju energije grafičke kartice. Vrlo jednostavnim smanjenjem limita potrošnje nećete puno izgubiti što se tiče performansi, a potrošnja će biti manja. S druge strane, undervolting vam može u nekim slučajevima omogućiti i bolje performanse s obzirom na niže temperature grafičkog procesora. Manja potrošnja znači i hladniji grafički čip, te posljedično tiši rad grafičke kartice.
Raptor Lake - rastrošna zvjerka.
Gotovo identični principi optimizacije potrošnje energije kakve smo primijenili kod grafičkog procesora vrijede i kod glavnih procesora. Ovdje imamo AMD-ove i Intelove procesore koji se danas dosta razlikuju po arhitekturi, pa s te strane postoje neke razlike u optimizaciji ovih procesora.
Kod optimizacije glavnih procesora možete birati hoćete li koristiti softverske alate za optimizaciju unutar Windowsa, ili ćete sve obaviti direktno u BIOS-u matične ploče. Razlika je u tome kako će sve promjene koje ste napravili putem softvera u pravilu prilikom ponovnog pokretanja računala biti vraćene na nazivne postavke. Ukoliko nešto pak promijenite u BIOS-u, to je stalna promjena, barem dok ponovno ne napravite odgovarajuću novu prilagodbu u BIOS-u.
Proizvođači matičnih ploča imaju razne vlastite softverske alate za overclocking unutar Windowsa, ali njih vam ne bismo preporučili. Jedina dva softverska alata koja preporučujemo koristiti su Intelov Extreme Tuning Utility i AMD-ov Ryzen Master. Ovisno o procesoru koji imate u računalu, koristit ćete jedan ili drugi.
Moramo priznati kako nam se više dopao Intelov XTU koji je pregledniji i jednostavniji za korištenje, a ima podosta naprednih opcija. Ryzen Master također nudi sve potrebno za optimizaciju, ali ako ga nikada ranije niste koristili, u početku djeluje jako zbunjujuće.
Mi smo ovoga puta koristili računalo s Intelovim procesorom Core i7 13700K, tako da smo koristili Intelov alat, kao i odgovarajuće postavke u BIOS-u. Procesor je svakako specifičan s obzirom na hibridnu arhitekturu koja uključuje moćnije P jezgre i energetski učinkovitije E jezgre. Ovako kompleksna arhitektura dosta otežava optimizaciju i overclocking jer morate praktički voditi računa o dvije vrste jezgri koje teoretski možete optimizirati zasebno. Međutim, mi smo ovdje ipak primijenili jednostavniji pristup optimizacije svih jezgri procesora.
Prva opcija je vezana za limit potrošnje. Kod Intelovih procesora najnovijih generacija imamo dva glavna limita - PL1 i PL2. Prvi određuje koliko će energije procesor moći potrošiti u kratkom vremenu, a drugi koliko tijekom dužeg vremenskog perioda, odnosno tijekom opterećenja svih jezgri.
Zauzdajmo potrošnju.
U biti je Intel kod najnovijih Raptor Lake procesora izjednačio ove limite, pa procesor može beskonačno dugo koristiti viši limit ukoliko je pod punim opterećenjem, a temperatura procesora je ispod određene granice. Nazivni limiti kod 13700K procesora iznose 253 W. Mi smo smanjili ove limite kako bismo vidjeli kako to utječe na potrošnju i performanse unutar dvije
Ukoliko koristite: prijenosno računalo, dostupan vam je veliki broj opcija za optimizaciju potrošnje i produljenje trajanja baterije
Pomoću optimizacije potrošnje, prije svega grafičke kartice i procesora, uspjeli smo osjetno smanjiti ukupnu potrošnju računala u igrama
aplikacije koje maksimalno opterećuju procesor.
Moramo napomenuti kako je na nazivnim postavkama Intelov 13700K vrlo rastrošan procesor koji se pritom dosta zagrijava. Kako sve to izgleda kada mu se smanje dostupni limiti potrošnje, možete vidjeti u tablici koja prati ovaj tekst. Isprobali smo više vrijednosti sve do 125 W.
Sve do limita od 185 W, pad performansi je vrlo malen, gotovo neprimjetan. Pritom je
potrošnja osjetno manja, i do 70 W u nekim slučajevima, a temperatura procesora je niža gotovo 14°C pod punim opterećenjem. Nakon toga manji limiti nešto osjetnije utječu na performanse, međutim, i dalje ništa toliko dramatično. Primjerice, s limitom od 125 W je 13700K vrlo štedljiv procesor s malim zagrijavanjem koji i dalje nudi izvrsne performanse. U tom slučaju ga bez problema možete ohladiti kvalitetnijim zračnim hladnjakom.
Nadalje, probali smo i klasičan undervolting, pri čemu se ovaj procesor pokazao dosta dobrim primjerkom. Naime, može stabilno raditi uz smanjenje napona za 100 mV, što je odličan rezultat. Ovakva optimizacija donosi za 50-ak W manju potrošnju uz istovjetne performanse kao kod nazivnih postavki, ali i 5°C nižu temperaturu pod opterećenjem. Nije loše!
Kada govorimo o AMD-ovim procesorima, preporuka je isključivo koristiti opciju Precision Boost Overdrive unutar BIOS-a matične ploče. Odnosno, naprednu opciju pod nazivom Curve Optimizer. Ova opcija omogućuje detaljno podešavanje krivulje radnog napona AMD-ovih procesora, čak i zasebno za pojedine jezgre, odnosno za svaki CCD kompleks jezgri.
I kod AMD-ovih procesora vam je na raspolaganju mogućnost smanjenja maksimalnog limita potrošnje. No s obzirom da su AMD-ovi procesori u principu nešto štedljiviji od Intelovih, korištenje Curve Optimizera je svakako najbolje rješenje. U pravilu donosi manju potrošnju i bolje performanse.
Konačno, kada govorimo o optimizaciji procesora, kod oba proizvođača vam je na raspolaganju klasična metoda ručnog
Posjedujete li prijenosno računalo, neki od softverskih alata pojedinih proizvođača omogućuju vam da detaljno podesite limite potrošnje za glavni i grafički procesor
podešavanja radnog takta i radnog napona. Ipak, zbog kompleksnosti najnovijih procesora ovo nije osobito isplativa metoda. Ukoliko imate strpljenja, dakako da možete probati pronaći onaj idealni omjer radne frekvencije i radnog napona, međutim, pitanje je koliko će sve skupa biti stabilno za svakodnevni rad. Nekakav lagani undervolting čini se kao znatno sigurnija i brža opcija.
Uštedite čak do 150 W!
Nakon što smo detaljno opisali na koji način pojedinačno možete optimizirati potrošnju grafičke kartice i procesora, vrijeme je da vidimo kako će se sve odraziti na ukupnu potrošnju računala. Odnosno, koliko možemo uštedjeti kada su i grafička kartica i procesor podešeni da rade osjetno energetski učinkovitije.
Što se tiče samog procesora, odlučili smo se za već spomenuti undervolting od -100 mV s obzirom na solidnu uštedu i na činjenicu kako performanse nisu ništa slabije. Grafička je ipak još veći potrošač, pa smo se ovdje odlučili na nešto manji limit potrošnje za 10%, ali smo usput smanjili i maksimalni dostupni boost radni takt, koji je sada postavljen na 2.300 MHz.
Ovakva optimizacija pokazala se kao dobitna kombinacija. Rezultati govore sami za sebe. U nekim slučajevima, kada su u potpunosti opterećeni procesor i grafička kartica, uspjeli smo smanjiti potrošnju za ogromnih 150 W! U igrama smo pak zabilježili manju potrošnju, u
nekim slučajevima i do 120 W. Pritom su performanse u igrama tek malo slabije od performansi pri nazivnim postavkama kada računalo koristi mnogo više energije. U pravilu je maksimalna razlika bila 5-7%. Dakako, sve skupa znači i niže temperature grafičkog i glavnog procesora, te tiši rad. Naglasimo kako su performanse procesora prilikom renderinga ili drugih aplikacija istovjetne ili čak nešto bolje nego kod nazivnih postavki potrošnje energije.
Mora se priznati kako ove vrijednosti nisu zanemarive, te kako tijekom višemjesečnog korištenja računala itekako mogu značiti i osjetno manje račune za električnu energiju.
Eco high end - san ili java?
Postavlja se logično pitanje: zbog čega sami proizvođači ne podese ovako svoje čipove? Jasno, već smo rekli kako nijedan
Napajanje odgovarajuće snage i energetske učinkovitosti ključno je za stabilan rad modernog gaming računala visoke klase.
grafički ili glavni procesor nije isti, te da zasebno testiranje svakog nije ekonomski isplativo. Ovo ćete kao korisnik morati napraviti sami, što zahtijeva određeno predznanje i vrijeme.
Međutim, ako slijedite naše upute, relativno brzo možete optimizirati potrošnju. Nadalje, svi proizvođači „masno“ naplaćuju svoje high end proizvode, pa samim time moraju zadržati najbolje moguće performanse u svim testovima u odnosu na konkurenciju. Također je mnogo lakše povećati dostupni limit potrošnje i sve ostale troškove (hlađenje, skupo napajanje) prebaciti na krajnjeg korisnika.
Ipak, treba biti realan i iskren. Ukoliko računalo koristite isključivo u profesionalne svrhe, stabilnost će vam uvijek i u svakom trenutku biti najvažnija, a nju vam mogu jamčiti isključivo nazivne postavke. Ukoliko optimizirate računalo, svakako ga valja temeljito testirati u svim aplikacijama koje koristite kako ne bi bilo neželjenih problema.
Naravno, ovo vrijedi i za sve ostale korisnike. Primijetite li da računalo nije posve stabilno, vratite sve postavke na nazivne vrijednosti, te pokušajte ponovno optimizirati s nešto umjerenijim postavkama.
No nema sumnje kako se itekako isplati optimizirati potrošnju, posebno ako govorimo o high end računalima. Potencijal je dosta velik, tako da možete osjetno smanjiti potrošnju energije, a da pritom ne gubite gotovo ništa po pitanju brzine rada. Nekakve osnovne optimizacije su pritom dosta jednostavne i brze, pa ih možete provesti vrlo lako. Čak i ako nešto pođe po zlu, jednostavno ponovno pokretanje računala ili vraćanje na nazivne postavke će brzo otkloniti problem. Treba voditi računa i o ekološkoj pozadini cijele priče. Svi mi volimo brze grafičke i procesore, no nemojmo se razbacivati dostupnim resursima. Ukoliko postoji mogućnost da nešto radi štedljivije, iskoristimo ju!
Kako smo testirali - Vatmetar i metoda pokušaja i pogreške
Za potrebe ove teme koristili smo vrlo moćno i skupo gaming računalo pod nazivom Elite GamerPC koje nam je ustupila tvrtka Futura IT. Ovo računalo se sastojalo od Intelovog procesora Core i7 13700K, 32 GB radne memorije, grafičke kartice Radeon RX 6950 XT, kao i napajanja snage 850 W. Na računalo smo instalirali Windows 11 Pro 22 H2.
Vrlo važan alat prilikom testiranja i optimizacije testnog računala svakako je bio naš pouzdani redakcijski mjerač ukupne potrošnje energije, popularni vatmetar. Ova mala spravica pokazuje trenutnu potrošnju energije nakon što je priključite na strujnu utičnicu, te nam je poslužila za očitanje potrošnje računala prije i nakon optimizacija.
Što se tiče softverske strane, koristili smo nekoliko zahtjevnijih igara poput Far Cryja 6 i Cyberpunka 2077 za mjerenje performansi i potrošnje u igrama. Za testiranje performansi i potrošnje procesora koristili smo dva popularna testa koja u potpunosti opterećuju sve jezgre, Cinebench R23 i Corona benchmark.
