Ljudski digitalni blizanci smanjivat će nesigurnost u simulacijama bilo čega u svakodnevnici, a briga o djeci potpomognuta AI-jem osigurava potencijalno olakšanje roditeljima

Znatiželja je ono što mene vodi kroz život. Kao da želim što više znatiželje ugurati u svoj mozak upravo da onog drugog bude što manje. Strah je ponekad i dobar, naravno, jer nas čini opreznima - ali kad strah prevlada, onda se zamrznemo i tada nas naša sjena vodi. Ali sjene ne pronalaze nove kontinente, ne inoviraju nove tehnologije niti imaju prijatelje. Sjene su samo sjene. Sve dok ih trebamo, bit će uz nas.

Želja da imamo nekoga uz sebe kao vlastitu sjenu da nam pomogne kroz svakodnevne i životne izazove sigurno postoji od postanka čovjeka. Sama ideja da AI ponudi upravo tu mogućnost da vas obgrli kao vaša sjena stvorila je i nekoliko strahova, od kojih je najveći da vam bude „prijatelj“. Virtualni prijatelji koji će „osjećati“ i biti s vama u suživotu, prepoznati vaše strahove i voditi vas kroz njih. Predlagat će vam promjenu karijere, partnera, društva u kojem boravite, hrane koju jedete, puta kojim se krećete, a znat će sve o vašim željama i strahovima.

Pametni satovi su uređaji koje smo poput svojih sjena fizički vezali uz sebe i osim što smo im dobrovoljno dali da prikupljaju podatke iz naše okoline, prostora u kojem se krećemo, dajemo im i naše osobne zdravstvene podatke i informacije o našim navikama kupnje ili podacima koje nam trebaju.

Sve znaju o nama već sada, no kad se upare s velikim bazama podataka i novim mogućnostima, dobit ćemo Aladinovog duha kojeg će biti teško vratiti u bocu.

Njihova korisnost je neupitna, no stvarna potreba je samonametnuta. Sami želimo imati svemoćni alat na rukama da nas tješi i daje nam daje privid da imamo „moć“ kakvu bez njega nemamo. Kad ga zaboravimo na punjaču, osjećamo prazninu na ruci i u samopouzdanju. Kao da imamo mali strah da nećemo tog dana bez pametnog sata na ruci moći biti dovoljno uspješni kao inače jer će nam nedostajati sve te prevažne informacije o vremenu, broju otkucaja srca, zasićenosti krvi kisikom, prijeđenim koracima, potrošenim kalorijama i stanju na našem bankovnom računu. Strah od informacija koje nećemo dobiti, gura nas u osjećaj nemoći.

Ericsson Consumer Lab, odjel za istraživanje trendova utjecaja tehnologije na društvo svima poznatog IT giganta, predviđa da bi nekoliko budućih trendova temeljenih na AI tehnologijama moglo bitno utjecati na način na koji živimo, kupujemo, družimo se. Osim straha od povezivanja više sustava umjetne inteligencije koji bi mogli raditi na „svojim“ ciljevima, osjećaja ovisnosti o čuvarima digitalnih ključeva bez kojih nećemo moći, podatkovnog nereda koji će biti pod kontrolerima podataka na koje ljudi možda neće imati stvarnog i efikasnog utjecaja te mogućnosti da vas preko noći otpuste i zamijene novom tehnologijom, dakle osim svega toga – trendovi ipak nude i neka pozitivnija očekivanja.

Umjetna inteligencija u javnom društvu može poboljšati kvalitetu usluga, no stalno natjecanje s korporativnim AI servisima moglo bi biti izazov. Ljudski digitalni blizanci smanjivat će nesigurnost u simulacijama bilo čega u svakodnevnici, a briga o djeci potpomognuta AI-jem osigurava potencijalno olakšanje roditeljima, kako ističe ovaj istraživački lab.

Roditeljska briga je važna i naravno, ne bi se trebala prepustiti umjetnoj inteligenciji u većoj mjeri, a poticanje mladih na kreativnost kako bi izašli iz zone komfora je presudno za čovječanstvo. Izlazak iz sjene u prostor znatiželje i novih izazova je ono radi čega smo pokrenuli naš uspješan projekt VIDI X prije 4 godine.

Upravo smo ovaj mjesec na zagrebačkom PMF-u u suradnji s FER-om sudjelovali u projektu Tvornica Znanosti koji je kroz genijalne STEM radove učenika iz cijele Hrvatske pokazao koliko je znatiželja bitna da se stvori kreacija koja će potaknuti još novih kreacija.

Pogledajte nagrađene VIDI X projekte i uživajte u novom broju. VIDImo se ;)

Sadržaj časopisa VIDI broj 348 pročitajte na ovom linku!