Cijela kultura podcasta već puno godina egzistira, pogotovo u Sjevernoj Americi gdje su audio podcasti format koji ljudi slušaju tijekom dugih vožnji na posao, ali i u svoje slobodno vrijeme. Sam format je prilično slobodan i uključuje barem jednog govornika koji o nekoj temi iznosi svoja razmišljanja. Nadogradnja na ovaj monološki pristup je uobičajeniji podcast format s dvoje ili više sudionika u kojemu je voditelj ujedno i ravnopravan sugovornik u raspravi.
Audio podcasti su i dalje vrlo popularna forma, no u međuvremenu su u podcast studio dodane kamere, pa se neki od najpopularnijih podcasta sada streamaju preko YouTubea i drugih platformi. Joe Rogan, jedan od najjačih igrača na tržištu, od Spotifya je dobio 100 milijuna dolara kako bi baš ta platforma imala vrijedan sadržaj.
Sadržaji podcasta doslovno dotiču sva područja ljudskog djelovanja: kulturu, gaming, glazbu, tehnologiju, zabavu, politiku.
U našem se članku nećemo baviti sadržajem koji bi se vrtio oko informacijskih tehnologija, nego ćemo se fokusirati na tehničke preduvjete i slaganje svih potrebnih dijelova za video podcast studio.
I dok na američkom tržištu ima mnoštvo jakih igrača, u Hrvatskoj se isprofilirao projekt Podcast inkubator, pa smo u pripremi našeg studija razmijenili iskustva sa Sinišom Pašićem koji je idejni začetnik popularne platforme.
Prva faza: prostor
Ovisno o formatu podcasta, za snimanje će vam trebati različiti prostori. Audio podcast s kvalitetnim mikrofonima ne zahtijeva prevelika ulaganja i može se brzo doći do rezultata. Naš put prema video podcastu kojeg bismo snimali s više kamera tražio je drugačiji pristup, pa smo za potrebe ove teme i slaganja podcast studija iselili tajnicu redakcije, Gogu, s njenog radnog mjesta jer smo detektirali da baš taj prostor ima „ono nešto“.
U studiju mora biti dovoljno mjesta za namještaj na kojemu će sjediti voditelj i gost ili gosti, a ostatak je na vama da uredite kako mislite da će biti privlačno gledateljima. Pristup Podcast inkubatora (kako nam je prepričao Siniša) je takav da ima puno detalja koji se konstantno nadograđuju kako bi scena bila topla i zanimljiva.
S obzirom na to da je hardverski guru naše redakcije, Mario, lud za LED rasvjetom, u naš prostor koji u pozadini ima kameni zid iza namještaja složili smo custom made RGB LED rasvjetu koja je davala dodatnu zanimljivost prostoru. Iskoristili smo i staru metalnu konstrukciju i okvire za reflektore koji su nam zapravo bili kulisa. Nismo pretjerivali u detaljima, pa se na stoliću našao mali globus i šešir, a na zidu logo Vidija.
Namještaj smo odabrali u Emmezeti; odlučili smo se za šarenu fotelju i sivi trosjed na kojemu možemo ugostiti jednog ili dva sugovornika.
Faza druga: oprema
Za podcast studio postoji velik izbor moguće opreme. Predstavit ćemo ono što smo mi odabrali, ali u posebnim okvirima dati i funkcionalne alternative.
Za naš podcast studio odlučili smo se za setup od dviju kamera, pri čemu jedna snima široki kadar (oba sugovornika), dok je druga za gosta u našem studiju. Naše su kamere u nižem srednjem cjenovnom razredu, što znači da možete izabrati jeftinije i znatno skuplje i profesionalnije modele. Odlučili smo se za dva zanimljiva fotoaparata namijenjena vlogerima. Za glavnu smo kameru postavili Sony ZV-1 koja ima vrlo zanimljive vlog opcije poput praćenja lica i očiju uz konstantan fokus te napredan (pritiskom jedne tipke) bokeh efekt. ZV-1 ima veliki Exmor RS CMOS 1.0 senzor i može snimati u 4K rezoluciji.
Druga je kamera bila Panasonic Lumix G100, hibridni fotić s izmjenjivim objektivima, sa sposobnošću snimanja u 4K rezoluciji i hibridnom 5-osnom stabilizacijom slike. Lumix G100 ima automatski fokus s detekcijom lica i praćenjem očiju.
Obje kamere imaju efektivnih 20 megapiksela i usmjerene mikrofone. Naravno, mikrofone smo ipak uzeli odvojeno, ali ako snimate low-budget vlog ili podcast, obje su solidna početna investicija s kojom rješavate više od jednog problema.
Zvuk je okosnica svakog podcasta. S obzirom na dizajn našeg studija, mogli smo se odlučiti za „pecaljke“ ili bubice, dok bi klasične studijske mikrofone (o kojima pišemo u posebnom okviru) bilo teško postaviti u prostoru; osim toga, kod micanja glavom gostiju imali bismo pad u kvaliteti i jasnoći govora. Stoga smo odabrali paket od dviju bubica i receivera Saramonic UwMic9 koje pružaju jako dobre performanse, dolaze s Lavalier mikrofonom i 96 kanala. Neki standard u ovom svijetu drži Sennheiser, a njihov model je otprilike 40 % skuplji od Saramonica.
Za dobre studijske uvjete potrebna je i kvalitetna rasvjeta. U ovom segmentu napravili smo custom-made tri LED reflektora. Utrošili smo par sati na lemljenje i postavljanje traka s ledicama na limenu podlogu za naše 30x30 cm reflektore. Jedan reflektor nam vuče 5,5 A pri punoj snazi od 12 V, a ugradili smo i PWM dimmer.
Kolege u Podcast inkubatoru su se odlučile za tri pince s lampama od 800 W, stalcima i softboxovima koje se naručuju s kineskog tržišta i pružaju odličnu rasvjetu, doduše s ograničenim vijekom trajanja.
„Na pinci imam softbox s dvostrukim platnom da dobijemo što mekšu rasvjetu, da nema oštrih sjena i da sve izgleda lijepo“, rekao nam je Siniša Pašić koji je pohvalno govorio i o LED rasvjeti, međutim, za istu snagu rasvjete, potrebna su puno veća inicijalna ulaganja. Benefit LED rasvjete je ušteda energije, a ispod LED reflektora nije vruće kao kod klasičnih sijalica.
Naša režija koja je spajala audio i video signal sastojala se od prijenosnog računala na kojemu je bila instalirana besplatna aplikacija za live streaming i recording OBD Studio. Uređaj preko kojeg je laptop dobivao signal je video mikser ATEM Mini Pro ISO na koji je moguće spojiti četiri HDMI ulaza slike i zvuka te dva dodatna audio izlaza. Ima sposobnost samostalnog slanja streama, dolazi s vlastitim kvalitetnim softverom i moguće je u njegovu biblioteku dodati jingleove koje možete po potrebi ubacivati u program. Ovaj Blackmagic proizvod cijeli stream može pretvoriti u zaokruženi DaVinci Resolve projekt. Maksimalna kvaliteta streama je 1080 p. Kod ATEM Mini Pro ISO uređaja postoji pet prijelaza, mogućnost grafike poput telopa i potpisa i čak live chroma key podrška s još par opcija.
Pro ISO uređaj je iz nešto više klase, a Blackmagic ima i gotovo dvostruko jeftiniji model koji će sa svojim funkcionalnostima omogućiti izradu podcasta.
Na koncu, potrebno je imati i prave kablove. To, naravno, ovisi o uređajima koje koristite. Za naše konkretne kamere trebali smo micro HDMI konverter na HDMI i dva nešto dulja HDMI kabela koji su kamere spajali s ATEM mini Pro ISO uređajem. Prijamnik od dva seta bubica s ATEM uređajem se povezuje putem 3,5 mm banana sučelja, dok se video mixer s laptopom povezuje putem USB-C kabela, tako da trebate imati noviji prijenosnik koji podržava ovaj ulaz.
Kamere
Sony ZV 1
Specijalizirana kamera za vlogere preuzima mnoštvo hardverskih specifikacija od hvaljene RX100 serije. Lako prenosiv ZV-1 ima napredne video opcije, ali i nešto slabiju autonomiju baterije. Ako snimate vanjski vlog, pazite na taj detalj, a za produkciju podcast studija bi bilo dobro da kamera bude priključena na izvor napajanja. Sony ZV-1 može snimati dugi 4K video i prenijeti ga bežično na računalo.
Kamera dolazi s bogatim setom podešenja ISO broja, otvora blende, profila boja i mnoštva drugih opcija. Trebat će vam dosta vremena da kroz duboke i ponekad misteriozne menije kamere dođete do svih postavki, no i out-of-the box kamera radi dobar posao. Ima automatsku tipku za zamućivanje pozadine.
Drugi prečac je namijenjen predstavljanju proizvoda, što znači da će automatski fokusirati uređaj koji vloger drži pred sobom u ruci. Upravo je brzi fokus i fokusirano praćenje očiju glavna prednost ove kamere. Iako dolazi s trostrukim usmjerenim mikrofonom, tu je i utor za vanjski mikrofon. Kamera ima mogućnost mijenjanja objektiva.
Panasonic Lumix G100
U prošlom ste broju mogli čitati opširnu recenziju ovog fotoaparata koji je, kao i Sony ZV-1, namijenjen vlogerima. Obje kamere popunjavaju rupe koje se nalaze između kvalitete koju može isporučiti mobitel i one koju nude profesionalne kamere.
Atem Mini Pro ISO
Blackmagic nudi najpristupačnije i zapravo jedine modele za video mixere. Najjeftiniji model je ATEM Mini koji nudi četiri HDMI ulaza, USB i HDMI izlaz, audio mikser, sliku u slici, tranzicijske efekte, chroma key i do 20 statičnih telopa za ubacivanje tijekom streama. Tu je i besplatni ATEM softver.
Mini Pro nudi dodatno direktno snimanje na USB disk u H.264 formatu, kao i direktni streaming preko Etherneta na YouTube. Tu je još pregled više kamera, predpregled, kao i statusi snimanja, streaminga i audia.
Mini Pro ISO je najskuplji uređaj koji donosi do 5 odvojenih H.264 video streama u realnom vremenu. Sve se to može koristiti dok se u isto vrijeme vrti program uživo. Sav program može se po završetku eksportirati u DaVinci Resolve projekt, gdje onda možete mijenjati kadrove, remixati audio i napraviti korekciju boja. USTUPIO: Aviteh
Zvuk
Temelj svakog podcasta je kvalitetan zvuk. Mi smo se odlučili za Saramonic UwMic9 sustav koji je imao odlične recenzije, a preporučio nam ga je i kolega iz Podcast inkubatora. Sličan gotovo dvostruko skupljoj Sennheiserovoj bubici, uređaj dolazi s metalnim kućištem, a sastoji se od odašiljača, prijamnika i Lavalier mikrofona. U konačnici, moguće je sam mikrofon bubice zamijeniti Sennhaiserovim, no (prema našem testiranju) to nije potrebno.
Ako se odlučite za drugačiji, više Roganovski stil studija, dobre alternative za mikrofon su Audio Technica 2005USB koji je ponajbolji pristupačni podcast mikrofon. Ima podršku za XLR i USB, utor za slušalice i moguće je pratiti razinu zvuka kod snimanja.
Nešto skuplja opcija je Electro-Voice RE20 koji je industrijski standard za radijske emisije, no cijena mu je pet puta veća.
Dobre studijske podcast alternative su još Blue Yeti koji radi preko USB-a ili USB/XLR opcija Samson Q2U.
Kod miksanja zvuka najbolje je svakog korisnika lagano odvojiti u stereo konfiguraciji. Jedan bi govornik pritom bio malo glasniji u lijevom, a drugi u desnom uhu, čime se pridonosi osjećaju prostornosti. USTUPIO: Aviteh
Računalo
Iako najjači ATEM video mikser ima sposobnost sam streamati sadržaj, preporučujemo (za pravi režijski ugođaj) i dodatne mogućnosti spajanja na računalo. Za sustav s više kamera svakako će vam trebati video mikser, dok jednu kameru možete direktno spojiti na računalo i streamati.
Računalo (ili laptop u našem slučaju) treba imati USB Type C sučelje, a od ostalih specifikacija nije potreban ultra jak stroj, iako bismo mi preporučili barem Intel i5 devete ili desete generacije ili AMD Ryzen 5, pri čemu kod mobilnog Ryzena neka bude 4xxx serija, a kod desktopa može i druga generacija. Računalo treba imati barem 8 GB radne memorije i barem 512 GB, ovisno o tome želite li snimati podcast na njegov hard disk.
Mi smo koristili mali, kompaktni Acer Swift 3 koji je bez problema vrtio softver, budući da glavninu posla ionako odrađuje ATEM Mini Pro ISO.
Rasvjeta
DIY LED reflektori
Kada pričamo o rasvjeti, cijena par lampi može vas lagano iznenaditi, no s malo DIY duha, možete proći iznimno jeftino, no morate biti spremni na sate i sate lemljenja žica. Prvo što vam treba su LED trake, a najpristupačnije ih je naručiti pute eBay-a, pa, ako imate vremena, možete proći iznimno povoljno. No, ovdje je vrlo bitno kupiti zadovoljavajuću verziju LED traka, uzimajući obzir njihovu CRI (Color Rendering Index) vrijednost i snagu od 12 V jer o tome uvelike ovisi i kvaliteta same svjetlosti, da toplo, bijelo svijetlo ne bi na kraju imalo recimo zelenkasti ton.
Primijetit ćete da s visinom CRI-ja brzo raste i cijena traka. Odaberite one koje odgovaraju vašem budžetu; potrebno je 10 do 15 metara, ako želite uračunati i eventualne greške kod slaganja. Mi smo uzeli trake s 5630 LED čipovima, 60 komada po metru trake, tople bijele boje. One će vam kao rezultat dati nekoliko 30 x 30 cm reflektora, a jednostavno ih režite svakih 30 cm preko za to određenog mjesta (većina ima i nacrtane škare).
Zatim ih je potrebno sve zalijepiti, a ovakva rasvjeta ipak proizvodi nešto topline pa smo naš sustav stavili na limenu ploču jer ih čvrsto drži, a istovremeno bolje hladi. Kada su sve polijepljene, slijedi lemljenje. Jednostavno, svaka traka mora imati pristup izvoru struje, to jest spojen plus i minus. Uzmete dvije žice, izrežete ih na komadiće i lemite sve minuse na jednu žicu, a pluseve na drugu te ih spojite na kraju s izvorom napajanja od 12 V. Bitno je imati na umu da naš kvadrat LED-ica od 30x30 cm vuče do 5,5 A pri punoj snazi.
U slučaju da želite kontrolirati jakost svjetla, između izvora struje i LED-ica jednostavno dodate PWM dimmer. Bitno je pri kupnji pripaziti na kojoj frekvenciji radi jer ako je previše spor, na snimkama bi se moglo pojaviti treperenje. Verzija s brzinom od 10 kHz košta oko 6 dolara. Punjač je na kraju i najveći trošak. Najbolje je sve spojiti na napajanje računala, no ako želite nešto prenosivo, imajte na umu da mora podržati 12 V, 6 A.
Slaganje studija
Prvo smo prostor očistili od stolova, fascikala i svih onih bitnih stavki koje je naša kolegica svaki dan koristila. Potom smo postavili ukrase i kulise u vidu željeznih konstrukcija, par detalja, našeg loga na zidu i trake s raznobojnom RGB rasvjetom kojom se može upravljati tako da budu razvučene po cijelom kadru.
Glavnu scenu čine zanimljiva raznobojna fotelja koju smo stavili s desne strane i udobni trosjed na kojem će se gosti moći razvezati o temama kao što su SSD u beskraju pohrane ili Ryzen, wanna-be grobar Intelovih prockasa. Na scenu je još smješten mali stolić za vodu. S obje strane smo stavili našu improviziranu LED rasvjetu. Kamere su smještene na stativima, pri čemu jedna drži široki kadar, dok je druga fokusirana na sugovornika.
Bubice se stavljaju kad sudionici stignu, a prijamnik se spaja s video mikserom kojeg smo postavili kraj prijenosnog računala u našoj maloj režiji. Na stol smo stavili Acerov laptop koji od ključnih mogućnosti ima USB C ulaz, ATEM Mini Pro ISO video mikser i maleni Liliput monitor kojeg smo imali otprije i nije ključan za setup, ali nama je zgodno služio kao kontrola.
Na što paziti
Jako je bitno da odaberete pravilne konektore. Primjerice, za izlaz iz fotoaparata potrebno je imati tanji profil micro HDMI to HDMI konvertera kako bi se fotoaparat mogao uključiti u struju (da ne budete ograničeni na trajanje baterije fotoaparata) jer baterija neće biti dovoljna za trajanje duljih podcasta. Ovu opciju podržava Sony ZV-1, no ne i Panasonic Lumix G100 koji bi pri punoj bateriji ipak trebao biti dostatan za trajanje jednog podcasta. Tu postoji još cijeli niz mogućih problema koji će, naravno, ovisiti o konačnom odabiru opreme.
Sa sadržajne strane, streamate li na YouTube ili neku drugu platformu, koristite samo vaš originalni sadržaj jer bi sav vaš trud mogao nestati ako vas netko prijavi radi korištenja neke pjesme ili drugog autorskog materijala.
Razgovor u podcastu mora biti prirodan, različit od televizijskog intervjua, pri čemu se nominalna funkcija voditelja treba pretvoriti u ravnopravnog sudionika u razgovoru o nekoj temi.
Ultra osnovna alternativa
Ne želite li ulagati puno u studio, video opremu, rasvjetu i drugo, preporučili bismo vam da krenete s podcastom uz pomoć običnog mobitela. Te današnje malene spravice sposobne su snimiti itekako kvalitetnu snimku. Čak i kada je riječ o zvuku, sjetite se da uz pomoć slušalica koje dobijete uz mobitel imate i mikrofon. No kako se nerijetko radi o osnovnoj varijanti mikrofona, možda je bolje potražiti alternativu u obliku ranije spominjanih bubica ili bilo kojeg drugog mikrofona.
Morat ćete samo prilagoditi kabel za spajanje tih mikrofona s vašim telefonom. Kako postoji više priključaka i standarda koji se koriste za povezivanje, ne možemo vam dati univerzalno rješenje za sve takve situacije. No sjetite se kako mobiteli mogu imati i bluetooth mikrofon te je moguće iskoristiti i te bežične mogućnosti povezivanja mikrofona. Vrlo je vjerojatno da će snimka mobitelom trebati nešto poliranja, a to ćete morati napraviti s nekim video editorom.
Ako ipak mislite da možete ići live i bez poliranja snimaka i zvuka, na linku https://vidilab.com/how-to/vidilab-doktor potražite članak „Mobitel kao web kamera“, pa nakon izvršene konfiguracije mobitel možete koristiti s ODB studio aplikacijom.
