Vidi 338 - Uvodnik

Vidi 338 - Uvodnik

Sjećanje u boci

Jedna od najuzbudljivijih želja, „mokri“ san svake korporacije željne debelog profita je da osmisli proizvod koji ćete kao njihov korisnik plaćati redovno i (dobro)voljno, a da ne mora potrošiti previše novca da ga konzumirate.

Tomislav
Znanstvenici već mogu manipulirati našim sjećanjima i ubrzo će neuroimplantat mnogima biti poželjna stvarčica...

Zašto bi se morali truditi posaditi neko sjeme u neko polje u dalekom Brazilu koje su netom ilegalno oslobodili šume da bi čekali da sjeme proklija u stabljiku s plodovima, pa da njima nahrane goveda koja će nakon pola godine morati osloboditi života i u komadima smjestiti u hladnjače te dopremiti u vašu najbližu omiljenu trgovinu, gdje ćete ushićeno na akciji po 0,99 EUR kupovati svoje roštiljske odreske za vikend druženje sa svojim prijateljima i voljenom rodbinom? Sve je to tako komplicirano i, naravno, skupo. Nije lako više ni stablo srušiti u Brazilu, a niti podvaliti smrznutu amazonsku šniclu pod domaće bez da se netko ne pobuni.

Puno je lakše od ove beskonačno naporne operacije osmisliti jako zabavnu priču o tome kako uživate u roštilju i ugraditi vam je u mozak, a vama će se samo s računa skinuti jedan euro kredita iz godišnje pretplate koju ste ugovorili u sklopu telekom akcijskog „18-u-jedan“ paketa u kojem ste dobili i „sjećanje-on-demand“ među svim drugim željenim i neželjenim uslugama.

Neuroznanost. Ozbiljna znanstvena disciplina u velikom usponu na koju se već klade oni kojima bi klađenje trebalo biti zabranjeno, ali to ionako ne možete zaustaviti. Stvara se golema industrija koja tek treba biti regulirana.

AI je samo šibica, a naš mozak slama koju će uskoro zapaliti veliki korporativni igrači kako bi nam za malo para suptilno prodali užitke koje si inače ne možemo priuštiti, ali ih baš želimo platiti jer nam pružaju emociju koju želimo ponovno doživjeti. Pa tko ne bi poželio razgovarati sa svojom preminulom bakom ili rođakom, možda preminulom ljubavi ili prijateljem s kojim ste često znali pričati o zajedničkim uspomenama ili otputovati na mjesta na kojima ste ljetovali kao dijete sa svim onim smiješnim retro stvarčicama koje vas vraćaju na početak vaše vremenske crte koju trošite. Sve to se već radi.

Znanstvenici već mogu manipulirati našim sjećanjima i ubrzo će neuroimplantat mnogima biti poželjna stvarčica jer će nuditi beskontaktne, ali „besplatne“ usluge, a možda će u nekim zemljama njihova ugradnja biti i obavezna higijena stanovništva kako bi vlasti mogle ugrađivati „ugodne misli i sjećanja“, a njihovi građani mogli bez žiga, potpisa i biljega ponuditi svoje prave misli na reviziju i doradu svojim vlastima.

Uređaji za ugodne snove, iniciranje doživljaja različitih iskustava, ubrzavanje procesiranja misli, pohranu naših misli i nakon naše smrti, uklanjanje sljepoće, gluhoće, psihičkih trauma - sve ćemo dobiti u tren na recept kao neki lijek iz boce.

U svakom slučaju, pokušat ćemo si, i uz sve dobro od ovih izuma, opet svjesno nauditi - ali s dobrom namjerom napretka čovječanstva i velike uštede CO2. Koliko je samo manje moguće potrošiti CO2 kad si ugradiš sjećanje naspram onog kojeg moraš zaista i proživjeti koristeći avione, kamione i prave ljude za interakciju, kupujući im cugu i klopu. Skoro džabe, a ne moraš se niti dignuti iz kreveta. Naravno, i PDV ide na tu uslugu, pa su svi sretni.

Nemojte misliti da mi je netko ugradio ovu maštariju u moj um jer sam ju, naravno, samostalno generirao, ali na temelju stvari koje se upravo istražuju u najboljim svjetskim centrima za neuroznanost. Zato sami pogledajte što o tome govore poznati svjetski neuroznanstvenici poput američkog neuroznanstvenika Morana Cerfa kojeg sam imao prilike poslušati uživo, kao i stotine drugih ljudskih duša koje su ostale zatečene sadržajem eksperimenata koji se već provode na resus majmunima i drugim živim bićima. Pobude za ovakva istraživanja bile su plemenite, da se ljudima koji imaju noćne more uslijed PTSP-a ili teške napade anksioznosti pomogne ugrađivanjem „ugodnih misli“ ili kako da oni koji su oslijepili ponovno progledaju ili da gluhi ponovno čuju, no duh iz boce je pušten, a oni drugi su već nanjušili kako na tome zaraditi ili se bar time okoristiti.

AI će i u ovom području puno pomoći, kao i u mnogim područjima koje ljudi već obilato koriste kako bi svoj rad učinili lakšim i efikasnijim. Zato smo se ovaj mjesec posvetili odabiru trenutno najpopularnijih AI alata u 11 različitih područja u kojima smo pitali i eksperte iz tih područja da nam predlože svoje alternative koje i sami rado koriste. Budite svjesni da svaka spoznaja koju čujete o AI-ju zastarijeva čim je taj sadržaj objavljen, ali neka vam ova tema bude kvalitetan smjerokaz za istraživanje i osobni razvoj, a možda i za vlastitu kreaciju nekog fora AI alata o kojemu ćemo pričati u budućnosti.

Na kraju ću se ovaj put pohvaliti da mi je na urednički stol sletjela gotova knjiga „Inside AI“ koju je napisao američki znanstvenik i istraživač Akli Adjaoute u izdanju poznate svjetske tech izdavačke kuće, a koji to područje proučava dugi niz godina. Za mene je velika čast bila da sam i ja kao vaš urednik bio u odabranom međunarodnom timu koji je pomogao ovom sjajnom autoru u stvaranju ove knjige, pa vam, naravno, preporučam da je nabavite u „najbližoj“ online trgovini jer ćete s njom na pitak, ali vrlo argumentiran način shvatiti bazične koncepte AI-ja i kako je došlo do ovog rusvaja gdje smo danas.

Još jedan VIDI je spreman da vas zabavi i transformira u dobro informiranog geeka, pa krenite odmah u istraživanje pomno osmišljenog sadržaja koji smo za vas pripremili i ovaj mjesec. VIDImo se.

Sadržaj časopisa VIDI broj 338 pročitajte na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.