Na kraju je samo filozofsko pitanje je li to virtualno zveckanje zvuk dugoočekivane financijske slobode?

Resko i melodično visokotonsko zveckanje metalnih predmeta i najmlađe generacije danas podsjeti isključivo na novac. Onaj sjajni okrugli predmet sa nazubljenim rubom kojeg vide bar jednom u životu kad za maškare idu po susjedovim kućama. Kad im uz šaku bombona poleti u vreću i pokoji medo, ptica ili riba iskovana na okrugloj sjajnoj metalnoj kovanici. Kako sam se moćno osjećao kao klinac što su mi susjedi u zgradi, onako zakrabuljenome u fašnički kostim, davali novac s kojim sam osjećao slobodu, osjećao sam da mogu slobodno i bez objašnjavanja svojoj mami, sasvim samostalno i bez grižnje savjesti kupiti sutradan što god poželim. Torticu, žvakaću-dvije, čak i sladoled. Bio je to zveket slobode.

Zveckanje kovanica svima ostavlja dobar osjećaj, baš kao kad osjetimo miris kave, čokolade ili bakinih kolača iz djetinjstva. Kad sam odrastao, shvatio sam da papirnate novčanice ipak imaju veću vrijednost od kovanica koje sam tada dobivao, ali nikada taj „frit-frit“ zvuk nije nadomjestio pompozni zvuk zveckanja s početka moje financijske naobrazbe, koju sam proveo prigodno u fašničkoj noći - iza maske.

Kako sam odrastao, došao je svečan dan kada sam ušetao u lokalnu banku sa svojom dječjom štednom knjižicom… brojke su bile velike, ali vrijednost je bila neznatna, jer je nažalost nastupila hiperinflacija.

Čekao sam dugo, možda mjesec dana – predugo, i moja štednja nije vrijedila više ništa. Maskota koju je banka ponudila kao utjehu mladoj dječjoj duši u obliku tada popularne Pčelice Maje i dalje se radosno smiješila s moje plave štedne knjižice. Shvatio sam tada svu surovost prevrtljivosti vrijednosti novca kojeg su mi ostavili moji preci. Nije više vrijedio ništa. Netko je tako odlučio. Negdje u svijetu. Ja nisam mogao upravljati time. Rekli su mi samo, tako ti je to, mali. Sloboda je bila na godišnjem... duuugom godišnjem odmoru.

Srećom, nakon par desetljeća beznađa, došlo je digitalno doba i novac je postao virtualan. U svakom smislu te riječi. Novac kao zamjenska vrijednost sada se pretvorio u samo nule (i ostale znamenke, naravno) koje ste prebacivali, zaprimali i slali dalje bez ograničenja ako ste taj novac imali. Vaša plaća je sada postala samo skup znamenki koje se gube i skakuću u bespućima naloga za plaćanje, sve do nule na kraju mjeseca, pa onda opet ispočetka. Prvotno su takve virtualne usluge bile besplatne i činilo se to logičnim jer je odlazak na šalter u neku poslovnicu bio trošak za obje strane. Vama vrijeme, a njima prostor. Dogodilo se savijanje prostor-vremena i dobili smo virtualnu poslovnicu. Sve je postalo relativno. Opet je plaćanje preko virtualnih usluga postalo skuplje negoli odlazak u poslovnicu. Ali kako?

No baš kada ste pomislili da je to krug iz kojeg nema spasa, dogodio se fintech. Tamo gdje tehnologija ljubi financije. Točka neslućenih mogućnosti da opet osjetimo dašak slobode. Virtualno zveckanje. N26, Revolut, Curve, Aircash... daj mi sve. Daj da mogu iz kafića, iz kreveta na vrhu svog voćnjaka prebaciti nekom novce ili primiti ih, a da ne moram ispunjavati gomile praznih kućica i poziva na brojeve, IBAN-ove i smišljati modele... Iako se, toga morate biti svjesni, nikad veliki igrači neće odreći kontrole nad tijekom novca kako bi ga mogli cijediti, prevrtati i dati vama dio kojeg ste im poslali na obradu, ipak uvijek postoji razdoblje kada se stvara nešto novo što se još nije stiglo potpuno pokvariti i orobiti. To je vrijeme kada još stignemo uživati u blagodatima inovacija. Vrijeme kada umiru dinosauri, a druge zvijeri još nisu ovladale ravnicama. Ovo je upravo takvo vrijeme. Čak i banke moraju spustiti gard i prihvatiti borbu koja im je nametnuta, poput malih dosjetljivih startupova koje u obrani nemilice kupuju. Ili će biti dio toga ili će nestati.

Blockchain tehnologija koja je proslavila kockanje s kriptovalutama odigrat će veliku ulogu. Omogućit će jeftinije transakcije, ali i peer-to-peer posuđivanje novca, primjerice. Svatko će svakome, uključujući čak i skupine ljudi koji se nisu uopće međusobno upoznali, moći nekome na drugom svijetu vrlo precizno i dokumentirano posuditi novac, legalno naplatiti kamate i uknjižiti sebi prihod na tu pozajmicu. Već sada skoro svaki stanovnik planete ima mobilni telefon. Sada ih je oko 7,7 milijardi, a i preostali će morati nabaviti neki uređaj jer neće više biti opipljivog novca kojim će moći išta smislenije kupovati. Nećete moći postojati ako nemate neki digitalni ID kojim ćete živjeti svoj stvarni život. Pomalo zastrašujuće, ali i očaravajuće. Sve će vam biti na dlanu. Odluka da kupite, prodate ili ne činite ništa.

Već sada možete dati da vas dobrovoljno prate kroz mobilnu aplikaciju kako vozite, trčite, jedete, spavate i da osvajate bodove. Bodove koje možete mijenjati za popust ili besplatnu pizzu ili lovu. Već sada ste dio financijskog imperija kojim će upravljati 8 milijardi duša koje nisu imune na zveckanje. No na kraju je samo filozofsko pitanje je li to virtualno zveckanje zvuk dugoočekivane financijske slobode ili konačnog sveropstva.

Živimo u zaista uzbudljivim vremenima. Kad smo već kod uzbuđenja, čeka nas najvažnija stvar na svijetu koja nam obično posluži kao opravdanje da šutnemo svoj stari televizor koji se bezobrazno smanjio, a sebe počastimo novom velikom daskom za surfanje po te-ve sadržajima. Na tržištu smo odabrali one najpopularnije i među njima istaknuli one koji se sviđaju nama. Veličina je ipak bitna, osim ako vam cijena nije bitnija :) VIDImo se.