Proces inoviranja, u kojem se kaotični bljeskovi ideja u glavama kreatora poput slobodnog strujanja zraka polagano slažu u solidnu strukturu koja na kraju postaje novi proizvod nepredvidiv je poput oluje. To se čini baš kao autentična i iskrena umjetnost. Ne postoji unaprijed ucrtani put kojim netko dolazi do tog cilja, već svaki kreator u svojoj glavi slaže svoju kompoziciju, baš kao skladatelj ili kipar. Theo Jansen je, primjerice, nizozemski umjetnik koji stvara strukture koje se same kreću pješčanim plažama pogonjene snagom vjetra i pri svakom pomaku stvaraju novi oblik. Fascinantno - dio procesa nastanka svojih skulptura prepustio je prirodi i promatraču. Svaki oblik je jedinstven za svakog promatrača koji tu skulpturu gleda. Tako je i kad inovator razmišlja o svojoj ideji. Uvijek je pogled na ideju samo u očima inovatora jedinstven i zato je njegov pogled uvijek izvan kutije. To razmišljanje izvan okvira ili kutije imao je osobito zanimljiv znanstvenik novog doba, Andre Geim, inače najpoznatiji dobitnik Ig Nobela, nagrade koja se dodjeljuje za najbesmislenija znanstvena istraživanja te služi za podsmjeh i često za izrugivanje cijele znanstvene zajednice. On ju je, zamislite samo, dobio za eksperiment levitiranja žive žabe na magnetima, što je naravno izazvalo salve smijeha u znanstvenim krugovima, koji nisu imali razumijevanja za još jednog lucidnog profesora koji troši nečije novce za besmislena istraživanja. 

No, samo 10 godina kasnije, taj isti znanstvenik rusko-njemačkog porijekla s adresom rada na britanskom sveučilištu u Manchesteru dobio je i pravu Nobelovu nagradu, za izoliranje grafena.
Poznato je, naime, da je do tog otkrića navodno došao radeći uglavnom petkom navečer kada labosi prešutno dozvoljavaju da se istraživači ispucavaju s eksperimentima koji će vjerojatno biti promašeni u svom rezultatu. Igranje pred vikend malo će smanjiti frustracije kod istraživača, uoči još jednog radnog tjedna koji neće donijeti neke nove bitne spoznaje kojima će razveseliti voditelja istraživanja ili svoje donatore.
Na sveučilištu u Michiganu su kroz jednu studiju spoznali da postoji neproporcionalno velik broj nobelovaca u znanostima, koji imaju i umjetnička zanimanja ili interese kojima se usporedo bave. Nije li to neobično? Zapravo nije. Umjetnost postoji u svemu. To je način razmišljanja, te vjerujem da nas to odvaja od drugih živih vrsta na planeti. Umjetnost po svojoj biti dopušta da je sve moguće. Ako ostaviš u svom umu prostor za imaginaciju i stvaranje, stvorit će se u tom misaonom prostoru ideja koju nitko nema.
Nova Motorola Razr 5G , Playstation 5, Rimac C_Two, čak i SpaceX imaju u procesu svog nastanka tu posebnu iskru koja je stvorila kreaciju, za što je potrebno razmišljanje izvan okvira. To je umjetnost. Ali gdje se to uči? Nema te škole koja te može naučiti da budeš poseban i da svijetu ispaljuješ ideje, ali ipak postoje i škole koje kažu da možeš postojati i izvan zadanih okvira te da se to od tebe i očekuje. Takve škole srećom već postoje i u Hrvatskoj.
Preko 2.000 nadobudnih i zaista entuzijastičnih učitelja i profesora ove je godine na Carnetovoj godišnjoj konferenciji pratilo ovog studenog na desetke predavanja, ali najzanimljivija su bila upravo ona o upotrebi UI-a, umjetne inteligencije u obrazovanju. Nekoliko hrvatskih profesora se odvažilo i poslalo svoje prve školske projekte koje u svom radu s učenicima koriste neke elemente strojnog učenja. Glavni strah da će umjetna inteligencija uzeti posao upravo učiteljima očito nije našla plodno tlo, jer su profesori prilično dobro informirani da bi im (UI) umjetna inteligencija mogla zapravo biti odličan pomagač u prijenosu znanja. U nečemu UI može već sada biti efikasniji od trenutnih metoda učenja, pa se tako otkrilo da 34 sata korištenja popularne aplikacije DuoLingo za učenje stranog jezika navodno nadomješta jedan cijeli semestar učenja stranog jezika na fakultetu do određene razine znanja. Umjetna inteligencija može pomoći na više razina, a ono što je najbitnije, može neposredno pratiti proces usvajanja znanja i prilagođavati dinamiku svakom učeniku zasebno. To ostavlja učiteljima puno prostora za socijalnu interakciju sa samim učenicima i studentima kako bi im se omogućilo da s učenicima rade na njihovoj kreativnosti u bilo kojem području koje ih zanima. Umjetna inteligencija će omogućiti učenicima da imaju taj prostor za imaginaciju. EdTech postaje pojam oko kojeg će nastati novi tehnološki giganti poput kineskog Squirrel AI-a, ALO7 ili švedskog Sana Labsa.
Ovaj mjesec, unatoč izazovima rada od kuće, uspjeli smo napraviti odličan predblagdanski broj i dobrim sadržajem unijeti optimizam u kraj godine, testirajući puno zanimljivog novog hardvera, od nove generacije grafičkih kartica, do novih AMD procesora koji nikoga neće ostaviti ravnodušnima. Uživajte i VIDImo se još jednom pred sam kraj ove posebne godine.

Sadržaj časipisa Vidi 297 potražite na ovom linku!