Scenaristi se pri tome svojski trude opisati svaki detalj kaosa koji bi pri tom nastao. Nedostatak lijekova, hrane, pitke vode, struje… i zabave.
Karantene su sastavni dio tog kaosa. Izolacija ljudi na područjima na kojima su se zatekli u nezgodnom trenutku sigurno izaziva strah ili bar duboku nelagodu. Na sreću, za sada ne znam iz osobnog iskustva što ljudi rade kada su izolirani u kućama u karanteni dok nemaju simptome bolesti, no znam da je krug aktivnosti u karanteni sveden na vrlo malo dobrih stvari koje vas mogu oraspoložiti, a ono što sigurno treba je naći način da se u takvoj situaciji ne klone duhom.
Industrija zabave i posebno video igara sigurno će igrati ključnu ulogu da ljudi u takvim situacijama zadrže optimizam. Ne zato što će proizvođači igara baš ciljano to htjeti, nego zato što će to biti jedna od glavnih opcija zabavnog druženja i komuniciranja izvan kućne zone izolacije, naravno ako se održi infrastruktura interneta.
U zadnjih samo 5 godina udvostručili su se prihodi u industriji proizvodnje video igara i sada iznose 150 milijardi USD, s time da je već do 2022. predviđen skok na nevjerojatnih 200 milijardi USD. Ova industrija ne pokazuje umor i uglavnom ne ovisi o trgovinskim ratovima velikih sila ili cenzurama vlasti sve dok Internet i protok novca funkcioniraju. Dakle, čini se da su video igre naša posljednja crta obrane tehnoloških civilizacijskih tekovina u slučaju najcrnjih scenarija sve dok je struje u našim mobitelima, računalima i konzolama.
Zanimljivo je da skoro 86 posto korisnika Interneta kažu da su bar jednom u posljednjih mjesec dana koristili svoj uređaj za igru. Streaming igranje i eSports dvije su stvari koje će razoriti postojeće obrasce ponašanja korisnika, a igre se sve više shvaćaju kao tzv. gaas (gaming-as-a-service) čime će developeri dobiti mogućnost trajnije vezati svoje korisnike-igrače za sebe neprestano nadograđujući servise i prilagođavajući ih pojedinim grupama ili čak individualnim navikama igrača.
Tvrtke za razvoj igara niču kao gljive poslije kiše, no dobra je stvar što to prate i investitori s gomilom novca, pa je u posljednjih 18 mjeseci uloženo u takve tvrtke u cijelom svijetu kao ukupno u posljednjih 5 godina.
Neću vam sakriti oduševljenje koje imam svaki puta kad idem u neki zanimljivi start-up ili hi-tech tvornicu, ili općenito u mjesto gdje se okupljaju oni koji kreiraju nešto što ima veze s visokim i uzbudljivim novim tehnologijama, a sve kako bi napravili dobru priču za VIDI. Ovaj mjesec otisnuli smo se autocestom prema ravnicama istočno od grada, tek manje od sat vremena vožnje od Zagreba i došli u grad koji je meni bio nekad tek pojam za grad na prvoj ratnoj crti ranih devedesetih. Tadašnje razaranje grada bilo mu je dovoljan razlog da mu oduzme sve perspektive za bilo koju skoru svjetliju budućnost jer industrija koja je tada hranila njegove stanovnike bila je potpuno devastirana. Novska je grad koji, srećom, u svom imenu ima dobru poveznicu s inovacijama, bar u svoja prva tri slova.
No srećom po taj grad, osim imena, Novska je imala ljude s idejama da zamisle nemoguće i niz sretnih okolnosti koje su se poklopile po riječima samih aktera ove priče. Novska je ničim izazvana, osim vlastitim pozitivno suludim ambicijama i dobrom energijom, poželjela biti važna u niši koja ima jako svijetlu budućnost, a to je, naravno - industrija računalnih video igara. Nazvali su nekoliko tvrtki u Zagrebu koje se bave game developmentom i zahvaljujući razrađenoj ideji uspjeli kreirati hub sa više od 30 tvrtki i 400 ljudi na listi koji čekaju da dođu u Novsku na edukaciju jer mjesta jednostavno više nema.
Nadamo se da ideja za ogromni kampus koji bi se trebao graditi za godinu dana u Novskoj i u njemu okupiti najveće svjetske proizvođače video igara neće ostati tek samo dobar rendering i fascinantna vizualizacija. Držimo im fige da uspiju i da to pokrene mali val doseljavanja u taj sada pomalo uspavani gradić.
Kako 45 % cjelokupnog igranja otpada na mobitele, napravili smo prigodni test mobitela do 2500 kn da uočite koji su igrači na tržištu u posljednjih godinu dana iskočili ponudom svojih mogućnosti, a kojih više uopće nema. Testirali smo opće performanse, ali i mogućnosti njihovih kamera što je postao jedan od bitnih uvjeta svih kupaca kada biraju novi mobilni uređaj. Smart home prilog, cool tech priča o ekipi iz zagrebačkog predgrađa koja radi svjetske animacije, nove VIDI X radionice samo su neke od tema koje preporučujem da ih pročitate. Uživajte u broju i VIDImo se na proljeće!

Sadržaj časipisa Vidi 288 potražite na ovom linku!