Moje doista staro računalo koje koristim u kuhinji počelo se resetirati. U razgovoru s kolegama kao rješenje problema odlučili smo očistiti ventilatore računala jer se možda na njih nakupila prašina. Kada sam otvorio stranicu kućišta imao sam što vidjeti. Posvuda masno! Imate li neki savjet kako da spasim računalo, a da ne završi u kanti za smeće? Žao mi ga je jer, iako je staro, do sada je služilo svrsi, a masnoća se nakupila jer se pored računala stalno kuha i prži te neće biti moguće radi potrebe za njima preseliti ga u prostoriju s manje masnoće u zraku koje nastaje od kuhanja.

Srdačan pozdrav,

Aleksandar

Pozdrav,

Već smo se imali prilike susresti s laptopom koji je služio za recepte, te je stajao u kuhinji pored štednjaka. S vremenom mu je otkazala pokoja tipka na tipkovnici. Kada smo ga otvorili, zamijetili smo da je konektor tipkovnice zamašćen kao da je u njega netko ulio mast. Vlasnica laptopa uvjeravala nas je da ništa nije prolila po njemu.

Konektor tipkovnice je vlasnica očistila štapićem za uši natopljenim u alkohol. Nakon sušenja i ponovnog spajanja tipkovnice, sve je radilo kao novo.

Sumnjam da se vama isplati računalo čistiti štapićima za uši i alkoholom. Tekući deterdžent za posuđe ili neki za to predviđeni namjenski odmaščivać odlično će poslužiti. No, nipošto nemojte koristiti deterdžente u prašku.

Prije uklanjanja masnoće destiliranom vodom MORATE ISKLJUČITI UREĐAJ IZ BILO KOJEG IZVORA NAPAJANJA (!!!) te ovo naravno možete raditi samo ako više nemate pravo na jamstvo jer ćete ga ovim postupkom potencijalno ugroziti. Iako ćete komponente maknuti za matične ploče, poželjno je isprazniti struju i iz svih kondenzatora računala. To ćete napraviti tako da isključite naponski kabel iz utičnice te pritisnete gumb za paljenje računala kao da ga želite upaliti. Potrebno je odspojiti i bateriju s matične ploče koja služi kako bi računalo znalo koliko je sati i kako bi postavke BIOS-a ostale zapamćene.

Savjetujemo da procesor i hladnjak pri toj operaciji ostane montiran na matičnu ploču kako bi smanjili mogućnost oštećenja procesorskog socketa, a i socket će se puno duže sušiti ukoliko ga namočite.

Nakon pažljivog pranja tekućim deterdžentom i destiliranom vodom dobro isperite komponente isključivo destiliranom vodom te dobro osušite komponenete. Ostane li vam nekakava malena kapljica vode na nekom ključnom kontaktu, računalo je izgubljeno zauvijek. Predlažemo da osuštite komponenete tako da ih uronite u kutiju s rižom na nekoliko dana koja će pomoći u izvlačenju vlage. Eventualno prije uranjanja u rižu, ispušite vodu iz utora za RAM i sl. jer bi se tamo voda mogla duže zadržati. Provjerite i mekanim papirom ili ubrusima, ima li još vode po raznim utorima.

Davnih dana na opisani način smo očistili Amiga 500 računalo koje je pretrpjelo obilno zatrpavanje Coca-Colom i čipsom te moguće i drugim slatkišima. Tada nismo koristili HDD pa je Floppy Disk ostao jedini koji nismo prali deterdžentom i vodom. Računalo je radilo još godinama nakon opisane operacije.

Lakši put rješavanja masnoće je zamijeniti komponente drugima. S obzirom na to da računalo još radi dovoljno je zamijeniti napajanje računala te hladnjak i ventilator procesora. Kad već mijenjate hladnjak, potrebno je promijeniti i termalnu pastu između procesora i hladnjaka. Opcionalno zamijenite i kućište računala, te kablove koji povezuju komponente. U principu, od masnih komponenti bi onda stavili matičnu ploču, procesor, RAM i diskove jer njima masnoća ne smeta za rad s obzirom na to da nemaju pokretnih komponenti.

Tada je bitno pripaziti da RAM ne skidate s matične ploče kako se u njegov utor ne bi iscijedila masnoća i time blokirala kontakt između matične ploče i keksa memorije. Ulje, odnosno masnoća ne provodi struju pa bi to lako mogao biti uzrok kvara ukoliko se računalo ne pokrene pri paljenju nakon operacije.

Odlučite li se iz bilo kojeg razloga za kupnju novog računala valja razmisliti o barebone računalima s pasivnim hlađenjem jer će takvo računalo znatno duže preživjeti u „zamašćenim“ uvjetima rada. Imate li ipak potrebu za nekim rješenjem koje koristi ventilatore, bilo bi najbezbolnije računalo staviti u ormarić koji bi otvore imao dobro zatvorene kako masna para ne bi mogla doći do računala. To se može postići postavljanjem filc papira na eventualne otvore ormarića koje mora imati radi kablova. No, radi dovoljne količine zraka za hlađenje možda bi bilo poželjno probušiti stranice ormarića te zaštititi filc papirom kroz koji ipak prolazi minimalna količina zraka.