„Ako želiš dobru i jeftinu uslugu, neće biti brzo, ako želiš brzu i dobru uslugu, neće biti jeftino, no ako želiš jeftinu i brzu uslugu, neće biti dobro.”

Ova se formula može primijeniti na baš sve… ili skoro sve što želimo u svijetu kakvog smo donedavno poznavali. Sve do pojave Fintecha i svih njegovih izvedenica koji iz tog pojma polako, ali sigurno gmižu ne bi li vas financijski podarili, ugrizli ili udavili.

NFT je možda najnoviji fenomen koji me zadivio svojom brzom i jeftinom uslugom, a razvija se u nešto što postaje svakodnevna razbibriga za priču na jutarnjoj kavici ili večernjoj pivici. Umjesto priče o tome kako si proveo vikend na nekoj plaži, šumi ili roštilju, bit će bitno reći u koji si NFT uložio.

Naime, dok sam bio klinac mahnito sam skupljao sličice sada već zaboravljenih nogometnih nada, Marvelovih junaka ili sportskih automobila za koje nisam niti znao da postoje. Nije bilo niti bitno što se skuplja. Bitno je bilo da imaš baš tu jednu posebnu sličicu koju svi žele. Problem je bio što do rijetkih sličica nisi mogao lako doći i brzo se razvio mit da ih tete na kioscima znaju uočiti na samo njima znan način i staviti sa strane kako bi baš svojem omiljenom klincu iz kvarta prodale taj posebno traženi dragulj.

Fenomen skupljanja nepotrebnoga, ali rijetkog postoji od kad je ljudi i sada se preselio u digitalni svijet, baš u trenutku kada u istom tom svijetu postoji gomila virtualnog novca koji neumorno „kuju“ grafičke kartice u nekoj velikoj udaljenoj farmi računala negdje u hladnom Sibiru.
Sintetičkog novca ima na bacanje, valute svih boja i namjena svaki dan izviru i ljudi ih kupuju kao bombone, vjerujući da će se obogatiti. Bitcoin je sada već stara ofucana dama prema novim prilikama koje plijene pozornost kockara kakvi čuče u svakom bar malo u duhu izgubljenom ljudskom biću.

No ono što je čitavo to vrijeme nedostajalo za „veću igru“ usluge su koje će se tim „novcem“ kupovati. Osim usluga izvan zakona, kriptovalute su omogućile anonimnu kupnju odmah dostupne digitalne imovine, primjerice dodataka, vještina, oružja, virtualnih života, partnera i sličnog u video igrama. No ulaganje u NFT omogućilo je kupovinu digitalnih prava.

Da imate ono što nitko drugi ne može imati. Prvo je umjetnički svijet prepoznao NFT (skraćenica za Non-Fungible-Token, odnosno neotuđiv token), vrlo brzo uočivši da umjetnici njime mogu zapečatiti prava na digitalne uratke.

NFT je zapravo kriptografska imovina koja predstavlja vlasništvo nekoga jedinstvenog uratka, crteža, zvučnog zapisa ili videa bilo kojega intelektualnog kakvog-već-uratka. Većina NFT-a kreirana je na Ethereum blockchainu i predstavlja ERC-721, novouspostavljeni standard za tzv. neotuđive tokene na Ethereum mreži.

Četiri godine nitko nije znao što bi osobito mogao s NFT-om raditi, dok je on u tišini metiljao i tražio svoje mjesto pod suncem. Barem dok se dva Kanađana Matt Hall i John Watkinson nisu sjetili napraviti eksperiment inspiriran londonskom punk scenom te s američkim studijem LarvaLabsom počeli kreirati pikselizirane šarene glavice pankera prozvanih CryptoPunks.

Njih 10.000 nalazi se na raspolaganju kupcima, a svaka je jedinstvena, odnosno niti jedna se ne ponavlja, stoga nije ni čudo da su tražene upravo one s nečim posebnim na sebi. Dakle, radi se o 10.000 virtualnih sličica za koje su ljudi spremni dati novce samo kako bi mogli reći da ih posjeduju. Ljudi ulažu u virtualnu imovinu radi statusa, ulaganja, dosade ili jednostavno zato što mogu. Koliko novaca su spremni dati? Jaaako puno. Nakon uspjeha RAREPEPE kolekcije od 300 NFT digitalnih sličica, ovoga ljeta je poznata aukcijska kuća Christie's, koja inače prodaje rijetka umjetnička djela od drevnih civilizacija do Picassa, prodala prvih devet šarenih pikseliziranih digitalnih glavica za nevjerojatnih 16,9 milijuna zelenih američkih dolara.

Vlasnici su dobili fizičku papirnatu omotnicu zapečaćenu voskom s jedinstvenim pristupnim kodom koji potvrđuje da su šarene glavice samo njihove i da nitko drugi nema tu istu pikseliziranu sliku. Vjerojatno vam već sada dok čitate ove retke ruka pomalo trza kako bi nešto počela sama po ekranu skicirati kako bi čim pročitate moj uvodnik kreirali svoj uradak koji ćete prodati kao NFT.

Eto zato ideje za blagdanski poklon. Kada vas netko od umjetnički nadarenih prijatelja pita što biste pod svoj bor za ove blagdane, budite skromni. Možete mu slobodno reći da vam nacrta nešto zgodno, šareno i pikselizirano, a vi ćete to već za par dana trejdati za novu konzolu, telku, skupocjeni laptop ili samo dobru knjigu. Do tada uživajte u našem tiskanom kreativnom uratku. VIDImo se uskoro s novogodišnjim izdanjem punim ideja za 2022. godinu. Sretna vam bila godina nova.

Sadržaj časopisa VIDI broj 309 pročitajte na ovom linku!