Lijenost i potreba za komforom tamo gdje ga nije bilo je ono što pokreće glad za tehnološkim novotarijama
Bila mi je već dovoljno fascinantna činjenica da mogu još malo odrijemati u utrobi bučnog limenog stvora, dok se mama mučila goniti tu veliku željeznu crvenu bubu ulicama punim rupa do mjesta gdje ću se konačno poigrati sa svojim petogodišnjim istomišljenicima.
VW „buba“ je bila tehnološki prilično skroman proizvod kao i svi drugi automobili za narodne mase tog vremena. Osim male baterije ispod stražnje klupe koja je davala struju, sve drugo u tom automobilu je bila bazična mehanika, tehnologija poznata već cijelo stoljeće, osim što su umjesto vruće pare klipove u kontinuiranom i prepoznatljivo bučnom ritmu pokretale mini eksplozije benzinskih para u malenim cilindrima. No, pouzdanost je bila ono što je opisivalo taj automobil, kojeg možete još danas naći u voznom stanju na našim cestama. Upravo je veliki VW, kreator legendarnog bubolikog limenka, odnosno njihov odjel za softver, CARIAD, ovih dana objavio da će sam dizajnirati vlastiti procesor visokih performansi za autonomne automobile. Kreirat će vlastiti čip kako bi ovladao tehnologijama za koje smatra da će biti ključne u razvoju prometala budućnosti. Pa zašto nam sada trebaju čipovi u automobilima koje smo nekada toliko jednostavno vozili sami?
Pa iz iste potrebe koju imaju petogodišnjaci, da ležimo na stražnjoj klupi na putu za posao, no da nas ovaj puta vozi netko koga nećemo niti upoznati. Lijenost i potreba za komforom tamo gdje ga nije bilo je ono što pokreće glad za tehnološkim novotarijama.
Današnje robotske kosilice čine se tehnološki naprednijima od tadašnjih automobila, a samo i dalje kose travu kao i prije 50 godina i ništa više od toga. Osim što to rade, same i komuniciraju u oblaku s nekim drugim uređajima. Machine to machine. Vrlo intimno. Uskoro bez potrebe da nas stvoritelje uopće konzultiraju oko visine trave koju želimo otkositi. One će to znati bolje od nas.
Now you do what they told ya pjevali su Rage against the machine devedesetih. Mislim da su to bili vizionarski stihovi, iako tada upućeni drugim „strojevima“.
Naravno, ima tu još razloga koji su bitni zašto se strojevi poput kakvih životinja masovno okupljaju na izvoru. Broj ljudi, recimo, na planeti koje treba prevesti nekuda od nikuda i broj ljudi koji istovremeno žele nešto beskorisno ili naoko korisno raditi u isto vrijeme eksponencijalno raste i ljudski um ne može bez štetnih posljedica toliko informacija obraditi u malom trenutku vremena.
Sve to moguće je samo tako da pustimo umjetnoj inteligenciji da upravlja ogromnom količinom podataka koja će, primjerice, istovremeno optimizirati isporučenu količinu struje iz baterije u jednoj milisekundi, a koja će biti potrebna vašem vozilu na uzbrdici ili će potom naglo smanjiti brzinu kako bi izbjegla neugodno proklizavanje na ledenoj cesti, što će joj dojaviti automobil koji je prošao minutu prije vas istom dionicom ceste. Nesreća će biti manje, a robota sve više.
Čeka nas velika i spokojna samohodna budućnost. Sve će samo od sebe znati kuda ide, što mu je svrha i s kime u oblaku komunicira. Utopijska fantazija ili stvarnost? Možda oboje.
Čemu ipak sva ta gungula oko povezivanja svakog sa svakim kao da se sprema veliki miting strojeva negdje u oblaku 6G mreže? Optimizacija. Sve to radimo da bismo mi ljudi imali više vremena. Novog vremena da odmaramo i da, naravno, smišljamo nove inovacije.
Uzeli smo zato u VIDILAB ovaj mjesec 5 zanimljivih i moćnih automobila koji u sebi imaju već ugrađene napredne sustave upravljanja pogonom, sigurnošću, komforom pa na kraju i samom vožnjom. Porsche, Mercedes, Subaru, Seat i VW ustupili su nam svoje najbolje primjerke koje smo testirali najbolje što čovjek može, a da nije stroj. Ganjali smo ih do točke reseta, ali nisu se dali.
To su zaista high tech strojevi koji nagovještavaju velike stvari. Onaj trenutak kada ćemo mi biti samo putnici u njima. Ponekad će vam, kao dodatnu opciju koje ćete morati nadoplatiti, dati mogućnost i osjećaj da upravljate sami, ali sve drugo bit će njihovo. Algoritmi su već napisani i spremni, samo je pitanje tko će prvi pokrenuti naredbu - deploy.
VIDImo se.:-)
Sadržaj časipisa Vidi 303 potražite na ovom linku!