No ipak Silicijska dolina nije nešto što je nastalo slučajno samo zato što su propali studenti sa Stanforda otkrili kako na brzinu dignuti lovu neukim investitorima za svoje nove tehnološke umotvorine povezane s Internetom.
Dolina se počela razvijati puno prije u smjeru svjetske tehnološke prevlasti i inovacija još kada je početkom dvadesetog stoljeća u njoj bio baziran US Navy Research and Technology centar pored Mountain Viewa. Posebno je bilo bitno područje razvoja zrakoplovne baze Moffett Field gdje je mornarica pokušavala razvijati zračne sustave, kod nas poznate kao Zeppelini, velike lebdeće „napuhance“ punjene helijem koji su služili za opservaciju velikih morskih površina Pacifika s većih visina. Zato su već tada mnoge tehnološke tvrtke okruživale tu bazu isporučujući ideje i nove koncepte sve dok mornarica područje nije prepustila agenciji National Advisory Committee for Aeronautics (NACA) koja će, pogađate, prerasti u NASA-u i tamo ubrzo pokrenuti istraživanja vezana za svemirske letove koji će dovesti i tvrtke kao što je Lockheed.
Ubrzo su se i okolna mjesta u ljepuškastoj dolini poput Palo Alta, Sunnyvalea, San Josea, Cupertina probudila i više nisu bila mala uspavana mjestašca već prava košnica malih tvrtki željnih dokazivanja. Osim tada izuzetno naprednog sveučilišta Stanforda kao drugog bitnog sastojka ove paklene formule uspjeha koja će uslijediti, treba reći da je prepoznatljivom nazivu doline pomogla činjenica što je krajem 40-ih godina prošlog stoljeća izumljen tranzistor i Amerika je polagala velike nade u razvoj te tehnologije radi razvoja prvih računala za potrebe svoje vojske koja će štititi interese zemlje na svim oceanima svijeta. Baš u tom času povijesnog vrtuljka dolazimo do važne točke preokreta za tu sunčanu, ali ipak do tada ne osobito razvijenu dolinu na kalifornijskom sjeveru.
William Shockley bio je osoba prgave naravi i u trenutku kad je izumljen tranzistor on napušta poznati Bell laboratorij kako bi osnovao svoj Shockley Semiconductor Laboratory. Želio je eksperimentirati s novim materijalom s čijom je upotrebom uočio bitno bolja svojstva u proizvodnji tranzistora umjesto materijala germaniuma koji se do tada obilato koristio. Vjerovao je da je taj materijal upravo silicij. Srećom, bio je u pravu. Ubrzo su ga zbog njegove ćudljive naravi napustili njegovi najbliži inženjeri, ali nisu napustili njegove ideje pa su osnovali Fairchild - najvećeg proizvođača silicijskih tranzistora na svijetu. Dvojica inženjera, Noyce i Moore vrlo su brzo potom osnovali novu malu tvrtkicu imena Intel i sve je ostalo povijest.
Dolina je dobila svoje novo neslužbeno ime po novom materijalu koji je svima donio ogromnu slavu i korist. No svi se pitaju koja je dolina u svijetu sljedeća da postane Silicijska. Srećom po nas, možda je to baš ona do vašeg sela ili grada. Tisuće gradova u svijetu danas investira vlastiti novac u razvoj startup ekosustava pa je tako samo Seul investirao preko 1,6 milijardi USD u svoju startup zajednicu, a kineski Peking ima preko 1000 tvrtki povezanih s razvojem umjetne inteligencije.
Kada smo ovog vrelog srpnja posjetili hrvatski startup Orqa u osječkom Biosu doživjeli smo sličnu energiju koju smo osjetili i kod Rimca kad je baš započinjao svoju avanturu. Osjetili smo da ljude u tvrtki povezuje ideja i snažno uvjerenje da će baš oni uspjeti u nečemu u čemu nisu puno moćniji i veći igrači od njih i da ih ništa neće zaustaviti na tom putu. Vjeruju da će se oko njih stvoriti mnoge druge tvrtke nalik njihovima s kojima će razmjenjivati znanje u kreiranju sasvim novih hi-tech proizvoda.
Ovaj mjesec u Hrvatsku je došao i Fil Rouge Capital, fond s nevjerojatno velikom količinom novaca, a zapravo „goriva“ koje će ubrizgati u tisuće novih tvrtki. Sve sastojke da Hrvatska bude važan dio svjetskog fenomena „startup-u-svakoj-dolini“ dakle imamo. Vjerujem da je neki novi William Shockley već dio nas i da je naša silicijska revolucija, koju će VIDI imati sreću i zadovoljstvo pratiti, već počela. Naš veliki poster ZG tehnološkog inkubatora kojeg vam poklanjamo to već pomalo dokazuje.
U ovom smo vam broju pored mnoštva zanimljivih tema, prezentirali 33 vrhunska komada hardvera od kojih svaki u svojoj kategoriji predstavlja svojevrsni vrh, tim više što smo većinu njih i sami testirali u VIDILAB-u i uvjerili se u iznimnu vrijednost tih hardvera koje vam toplo preporučujemo. Do idućeg jubilarnog broja, želim vam svima lijepo, ugodno i bezbrižno ljeto. VIDImo se!

Sadržaj časipisa Vidi 281 potražite na ovom linku!