To mi je djelovalo pomalo smiješno na njegovoj golemoj ruci. Tada smo već svi imali pametne telefone i to mi se više činilo kao prolazan trend, tek modni dodatak koji će ubrzo nestati kako je i došao.
Čemu imati oko ruke nešto što te žulja kad ionako u full coloru i na velikom ekranu možeš puno bolje vidjeti sve što te zanima? Izvučeš iz unutarnjeg džepa veeeliki smartfon, na njegovu ekranu pogledaš bilo što ili ga čak jednostavno zalijepiš na nadlakticu ruke. Srećom za tada primitivne fitness narukvice, vrijeme njihove dominacije među omiljenim gadgetima tek je bilo pred njima.
Nove ideje oko neke nove tehnologije pojavljuju se, kažu pametni ljudi, vrlo sporadično i čini se kao da neka nova tehnologija tek postepeno i vrlo polako napreduje u svom razvoju dok se odjednom sve kockice ne poslože u cjelinu pa promjena bude iznenadna i gotovo epskih razmjera te promijeni sve što smo o nečemu dotad razmišljali. Baš kako je preko noći u našim domovima nestao telefon sa žicom i u naše džepove došao pametni plosnati ljubimac tako su na rukama ljudi počeli „nicati“ satovi novog doba. Pametni satovi.
Kada se mislilo da je uređaj poput sata na ruci tek modni detalj koji će ostati u prošlosti, satovi su (ali ovaj put pametni) postali predmet želje svakog čovjeka koji želi biti stvarno povezan sa stvarima oko sebe.
Traže se sve tanja i manja kućišta koja u prostoru od svega 10 mikrometara trebaju ugurati sve bitne elektroničke komponente kako bi bile u stanju odraditi što više mogućnosti mjerenja osobnih zdravstvenih informacija. Od pulsa ili kontrole živčanog i lokomotornog sustava do mjerenja temperature tijela ili analiziranje lučenja znoja kako bi se dala što točnija informacija o zdravstvenom stanju vlasnika. Osim tih informacija, mnogi već primaju SIM kartice i postaju uređaji za sebe povezani s bilo čime. Danas tržište pametnih satova vrijedi 10 milijardi dolara, no očekuje se da će se u svega nekoliko godina tržište utrostručiti jer se dolaskom 5G i povezanih uređaja stvar dodatno pozitivno komplicira. Smartphone neće nestati, ali će možda preuzeti ulogu gubitnika, onog telefona sa žicom kojeg je pregazilo vrijeme i koji mora ustupiti svoje mjesto novom kralju gadgeta – pametnom satu.
Danas s pametnim satom, kojeg gotovo ni ne osjetite na ruci, možete biti povezani sa svojim tosterom, frižiderom, tenisicama, torbom, alatom, bankom, prijateljima, biciklom…
E da, u svega nekoliko posljednjih godina baš je bicikl uz pametni sat doživio nevjerojatnu preobrazbu. Za oboje se prije 10 godina nije vidjela neka svijetla budućnost. Mate Rimac je sredinom ožujka, ubrzo nakon premijere novog C_Two u Ženevi, cijelom svijetu pokazao sasvim nov koncept bicikla. Spojio je sve u jedan pametni uređaj, connected bike – povezani bicikl. Bili smo na svjetskoj premijeri u Zagrebu i, naravno, bit ćemo među prvim svjetskim redakcijama koje će ga samostalno testirati u vlastitoj redakciji :)
Greyp G6, kako sam i rekao, nije običan električni bicikl. To je punokrvan gadget u pravom smislu te riječi. Na njemu je sve što se moglo proizvesti proizvedeno u Svetoj Nedelji pored Zagreba. Svaka „štampana“ pločica dizajnirala se i lemila s komponentama baš za tu potrebu. Greyp G6 ima svoju 36-voltnu litij-ionsku bateriju snage 700 Wh koja mu omogućuje 100 kilometara vožnje s jednim punjenjem. Razina asistencije mijenja se prema želji ili prema otkucajima srca korisnika, a Central Intelligence Module omogućuje praćenje i upravljanje svim funkcijama bicikla. Bicikl je opremljen dvjema kamerama, tako da snimke i fotografije može podijeliti u realnom vremenu. Potpuno je jasno da je ovaj gadget-bicikl postao računalo na kotačima i da će se na njega u budućnosti moći stavljati neki novi senzori koji će u realnom vremenu u neku buduću društvenu mrežu Greyp-net slati podatke o vremenskim uvjetima, kvaliteti zraka, okolišu. Mogućnosti međusobnog križanja poveznih uređaja s dolaskom 5G usmjerit će svjetsku ekonomiju prema nevjerojatnim mogućnostima kreiranja novih usluga i tehnoloških inovacija.
Južna Koreja dodijelit će u iduće 4 godine čak 350 milijuna dolara za 300 najinovativnijih malih tehnoloških tvrtki za koje vjeruju da bi mogle razvijati inovativne Internet of things (IoT) ekosustave. Naši susjedi Mađari grade cijeli mali pokusni grad vrijedan par stotina milijuna eura u kojemu će testirati IoT tehnologije. Mi u Hrvatskoj, čini se, nemamo puno aduta, ali za sada barem imamo tvrtke poput Rimca, Nanobita, Gideona i drugih koje bude nadu da će VIDI biti još na mnogim svjetskim premijerama, i to u Hrvatskoj. VIDImo se!

Sadržaj časipisa Vidi 277 potražite na ovom linku!