U prošlom broju mogli ste pročitati našu detaljnu i ekskluzivnu usporedbu najnovijih grafičkih kartica visokih performansi, u kojoj su snage odmjerili najnoviji AMD-ovi Radeoni RX 7900 i Nvidijina RTX 4080. Najnovije tehnološke novotarije imaju svoju draž i zanimljivo ih je vidjeti na djelu, odnosno svjedočiti na koji način najmoderniji grafički procesori današnjice pomiču granice po pitanju performansi i kvalitete 3D prikaza.
Međutim, poprilično smo sigurni kako ogromna većina korisnika računala, pa čak i onih koje možemo ubrojiti u skupinu okorjelih entuzijasta, nije u mogućnosti, niti želi, izdvojiti više od 1.000 eura za grafičku karticu. Barem ne ako će ju primarno koristiti za relaksaciju i razonodu, odnosno igranje najnovijih igara, a ne u nekakve profesionalne svrhe.
Mainstream budžetni trojac
Budimo iskreni. Prosječnom gameru ne treba RTX 4080 ili Radeon RX 7900 XTX za lagodno i ugodno igranje najnovijih popularnih igara. Uključujući i one zahtjevnije po pitanju 3D grafičkog prikaza. Za takvo što bit će vam dostatna i osjetno jeftinija kartica.
Zbog toga smo se odlučili istražiti što se trenutno na tržištu nudi u, vjerujemo, najpopularnijoj kategoriji grafičkih kartica po cijeni od oko 300 eura. Rekli bismo, konačno.
Prisjetit ćemo se kako u posljednjih nekoliko godina nije bilo nimalo jednostavno pronaći novije grafičke kartice po toj cijeni. Srećom, situacija je sada osjetno povoljnija, a i ponuda je bogatija za neke nove igrače na tržištu.
Po prvi puta nakon mnogo godina na tržištu grafičkih kartica, uz uobičajeni dvojac AMD-a i Nvidije, pojavio se i treći igrač - Intel! Stoga smo se našli u jedinstvenoj prilici da u direktnom troboju usporedimo najbolje i najisplativije grafičke kartice za otprilike 300 eura od AMD-a, Nvidije i Intela. Crveni protiv zelenih protiv plavih. U bespoštednoj bitci za prevlast u najpopularnijoj cjenovnoj kategoriji.
Konkretno, govorimo o karticama temeljenima na AMD-ovom grafičkom procesoru Radeon RX 6600, Nvidijinom RTX 3050, te konačno Intelovom ARC 750. Radeon RX 6600 je trenutno najisplativiji AMD-ov grafički čip baziran na RDNA2 arhitekturi, RTX 3050 je najjeftiniji Nvidijin GPU s podrškom za Ray Tracing, a Intelov ARC donosi podršku za najnovije tehnologije (DX12 Ultimate) i napredne multimedijalne mogućnosti.
Konačno dolazimo do glavne dvojbe - koje su ključne tehnološke osobine moderne grafičke kartice početkom 2023. godine? Odnosno, koji su minimalni tehnološki zahtjevi za pokretanje i ugodno igranje najnovijih igara.
DX12 Ultimate - DNA modernih grafičkih procesora
Od pamtivijeka, odnosno preciznije rečeno, od trenutka kada je Microsoft ognjem i mačem progurao svoj API kao svojevrsni standard u svijetu 3D prikaza kod modernih igara, ključna tehnološka osobina svake grafičke kartice odnosno grafičkog procesora na kojem se temelji, je podrška za Direct X.
Trenutno najaktualnija verzija Microsoftovog API-ja je famozni DX12 Ultimate (12_2). Kako bi najnovije igre ispravno radile, podrška za DX12 Ultimate je jednostavno neizbježan prvi preduvjet. Dakle, ako danas kupujete novu grafičku karticu, mora podržavati DX12 Ultimate. Primjerice, i najnovije igraće konzole u svojoj osnovi podržavaju u velikoj mjeri mogućnosti definirane DX12 Ultimate specifikacijom.
DX12 Ultimate donosi podršku za neke poprilično napredne tehnologije u svijetu 3D grafičkog prikaza, a sigurno najpoznatija i najrazvikanija je podrška za Ray Tracing. Nadalje, DX12 Ultimate donosi podršku za još neke tehnologije poput VRS-a (Variable Rate Shading), Mesh Shadera i Sampler Feedbacka.
Ovdje nemamo dovoljno prostora kako bismo detaljnije objasnili utjecaj i značaj ovih tehnologija na razvoj modernih igara, no kasnije ćemo se malo detaljnije pozabaviti Ray Tracingom.
Na kraju, svojevrsno upozorenje. Vrlo je važno obratiti pažnju na ovaj dodatak Ultimate. Naime, DX12 u svojoj osnovi podržava i neke starije kartice s obzirom da DX12 specifikacija uključuje više razina podrške za najnovije tehnologije, od kojih DX12 Ultimate predstavlja najnapredniju varijantu i razinu podrške koju očekujemo od svih modernih grafičkih kartica 2023. godine.
Što odlikuje moderan GPU 2023. godine?
Nadalje, rekli bismo kako je jedna od ključnih značajki na koju danas treba obratiti pozornost količina dostupne video memorije. Ray Tracing, visoke rezolucije prikaza, odnosno veliki broj piksela i teksture te materijali visoke razlučivosti zahtijevaju odgovarajuću količinu video memorije.
Danas je 8 GB video memorije donja granica za modernu jeftiniju grafičku karticu. Ispod ove granice jednostavno nemojte ići, jer ćete se u suprotnom susresti s velikim problemima po pitanju performansi, a nećete moći iskoristiti sve tehnološke mogućnosti modernih grafičkih kartica. Što se tiče same brzine memorije, tu ne trebate previše brinuti, s obzirom da gotovo sve moderne grafičke kartice koriste brzu GDDR6 video memoriju.
Sučelje koje povezuje moderne grafičke kartice s procesorom i drugim dijelovima računala je danas PCI Express 4.0. Dakle, sve moderne kartice koriste PCIe 4.0 sabirnicu za prijenos podataka. Zbog toga je za maksimalne performanse uputno ove kartice koristiti na računalu s matičnom pločom koja posjeduje PCIe 4.0 utor za karticu brzine x16.
Neke od jeftinijih kartica nominalno koriste PCIe 4.0 sabirnicu maksimalne brzine 8x, što u velikoj većini slučajeva nije problem, osim ukoliko ove kartice pokušate koristiti na nešto starijim pločama koje podržavaju isključivo PCIe 3.0.
Konačno, jedna od ključnih funkcija grafičke kartice je da prikazuje slike na monitoru, pa shodno tome moderna grafička kartica mora posjedovati odgovarajuće video izlaze i podržavati tehnologije za usklađivanje broja sličica u sekundi u pojedinoj igri s frekvencijom osvježavanja monitora (VRR, G-Sync, Adaptive Sync).
Najnoviji standardi za prikaz slike uključuju podršku za HDMI 2.1, Display Port 1.4 s DSC kompresijom ili DisplayPort 2.1 (2.0). Video izlazi s podrškom za ove tehnologije omogućuju prikaz visokih rezolucija (8k) i kombinaciju visoke rezolucije uz veliku frekvenciju osvježavanja slike na monitoru (4k na 120 Hz ili više).
Jasno, ovdje bismo mogli navesti još neke druge značajke koje očekujemo od modernih grafičkih kartica, no u svojoj osnovi za gamere je najvažnija podrška za DX12 Ultimate i dovoljna količina video memorije.
Grafičke kartice koje smo mi uvrstili u ovu usporedbu zadovoljavaju većinu ovih kriterija. I samim time smatramo kako je upravo oko 300 eura nekakva donja cjenovna granica kako biste pribavili modernu karticu koja neće biti zastarjela već za koju godinu.
Navi 23 - RDNA2 u mini izdanju
Prije samog testiranja i usporedbe kartica, nametnula nam se sama po sebi nekolicina ključnih pitanja. Primjerice, mogu li nam grafičke za 300 eura ponuditi odgovarajuće performanse u svim novijim igrama s dovoljno visokom razinom detalja?
Nadalje, je li moguće koristiti napredne tehnologije prikaza poput Ray Tracinga uz prihvatljiv broj sličica u sekundi? Konačno, jesu li ove kartice osuđene na 1.080p rezoluciju ili je igranje moguće i na nešto višim rezolucijama?
Prije nego što vam pokušamo ponuditi odgovore na ova pitanja koji su rezultat spoznaja skupljenih tijekom i nakon testiranja, proći ćemo kroz tehnološke osobine sva tri grafička procesora koji čine temelj testiranih kartica.
Radeon RX 6600 temelji se na AMD-ovom mainstream grafičkom procesoru Navi 23 u XL verziji. Ovaj je grafički procesor predstavljen još krajem 2021. godine i u mainstream kategoriju je donio sve prednosti RDNA2 arhitekture. Prije svega, punu podršku za DX12 Ultimate i Ray Tracing. Navi 23 je manji grafički čip koji se sastoji od oko 11 milijardi tranzistora, a izrađen je u 7nm proizvodnom procesu.
Navi 23 XL verzija ovog čipa koja se koristi kod Radeona RX 6600 posjeduje 1.792 shaderska procesora, 64 ROP jedinice, 112 teksturnih jedinica i 28 Ray Tracing jedinice (Ray Accelerator).
Memorijska sabirnica je 128-bitna, što uz korištenje 14 Gbps GDDR5 video memorije donosi maksimalnu memorijsku propusnost od 224 GB/s. Navi 23 je poprilično energetski učinkovit grafički procesor, uz maksimalnu potrošnju energije od 132 W. Napomenimo kako RX 6600 kartice u pravilu posjeduju jedan 8-pinski PCIe priključak za napajanje, te koriste PCIe 4.0 sabirnicu brzine x8.
RTX 3050 - Ray Tracing za mase!
Nvidijina ponuda kartica u kategoriji od oko 300 eura je prilično skromna i svodi se na RTX 3050. Ova se kartica temelji na najmanjem grafičkom procesoru Ampere generacije GA106. Ovaj je grafički procesor predstavljen početkom prošle godine. Odlikuje ga podrška za DX12 Ultimate i sve druge tehnologije koje podržava Nvidijina RTX 3000 serija kartica poput DLSS-a.
Grafički procesor GA106 izrađen je u 8nm Samsungovom proizvodnom procesu i ukupno posjeduje 12 milijardi tranzistora uz površinu jezgre od 276 mm².
Posjeduje 2.560 shaderska procesora (CUDA cores), 32 ROP jedinica, 80 teksturnih jedinica, 80 Tensor jezgri i 20 Ray Tracing jezgri druge generacije. Dolazi s ukupno 8 GB GDDR5 video memorije uz standardnu 128-bitnu memorijsku sabirnicu. Maksimalna potrošnja energije iznosi 130 W.
Ukupno gledano, RTX 3050 na papiru djeluje prilično skromno, čak i za nekakav mainstream grafički čip donje kategorije u 2023. godini.
Intelova premijera - Alchemist izaziva AMD i Nvidiju
Za razliku od AMD-ovog RX 6600 i Nvidijine RTX 3050 koji su već duže vremena prisutni na tržištu, posve nov i, dakako, posebno zanimljiv je Intelov grafički procesor Arc 750. Intel je dugo vremena pripremao svoju prvu generaciju grafičkih procesora Alchemist, namijenjenih tržištu zasebnih grafičkih kartica za stolna računala.
Za tu svrhu je iz AMD-a doveden Raja Koduri koji je postao ključna osoba zadužena za razvoj Intelovih grafičkih procesora Alchemist. Poznato je kako Intel već dugi niz godina ima najveći tržišni udio na tržištu grafičkih čipova za moderna računala. Međutim, ovdje je sve redom bila riječ o integriranim grafičkim procesorima koji su bili dio Intelovih mobilnih ili stolnih procesora Core.
Sada se po prvi put Intel pojavljuje kao treći igrač na tržištu zasebnih grafičkih kartica i konkurent AMD-u i Nvidiji. Jasno, ovaj Intelov premijerni grafički poduhvat nije prošao bez teških muka i dječjih bolesti.
Sama tržišna premijera stalno je odgađana, a kada se konačno dogodila, kartice s Intelovim grafičkim procesorima prodavale su se samo na kineskom tržištu. Ipak je konačno krajem listopada Intel i globalno predstavio svoje Arc grafičke kartice koje su malo po malo postale dostupne i na našem tržištu.
Arc 750 - AV1 i DisplayPort 2.0 za 300 eura!
Posve je jasno kako je Intel imao svojevrsnih problema s optimizacijom performansi i ponajprije s upravljačkim programima. Vidljivo je to i po veličini grafičkog procesora. S obzirom na cijenu, Intelove Arc 750 grafičke kartice trenutno na tržištu konkuriraju AMD-ovim Radeonima RX 6600 i Nvidijinim RTX 3050 karticama, no sam grafički procesor koji je temelj Arc 750 kartice je osjetno veći i na papiru daleko sposobniji od konkurencije iz AMD-a i Nvidije.
Arc 750 grafičke kartice temelje se na grafičkom procesoru DG2-512 koji posjeduje više od 21 milijardi tranzistora na površini od 406 mm². Dakle, ovaj je grafički čip gotovo dvostruko veći od konkurencije iz AMD-a i Nvidije u istom cjenovnom segmentu, što ukazuje na to da je nominalno bio osmišljen za mainstream kartice više klase. Izrađen je u TSMC-ovom 6nm proizvodnom procesu i posjeduje punu podršku za DX12 Ultimate.
Intelova arhitektura Alchemist (Xe-HPG) je zapravo izvedenica i nadogradnja Xe Graphics arhitekture koja je temelj svih Intelovih integriranih grafičkih čipova. Intelov grafički čip Arc 750 posjeduje 3.584 shaderska procesora, 112 ROP jedinica, 224 teksturne jedinice, 28 Ray Tracing jezgri i 448 Intelovih XMX (Matrix Extensions) jedinica koje su nekakav ekvivalent Nvidijinim Tensor jezgrama i trebale bi ubrzati AI i operacije strojnog učenja.
Intel je razvio svoju upscaling tehnologiju, prozvanu XESS, koja poput Nvidijinog DLSS-a u svojem radu koristi AI, odnosno dostupne XMX jezgre.
Arc 750 također posjeduje vrlo respektabilnu memorijsku propusnost od 512 GB/s zahvaljujući korištenju 256-bitne memorijske sabirnice. Količina video memorije u pravilu iznosi 8 GB kod Arc 750 modela.
Velika prednost Intelovog čipa je svakako tehnološki najmodernija podrška za prikaz slike, što uključuje podršku za DisplayPort 2.0, kao i HDMI 2.1. Nadalje, Intelov grafički procesor odlikuju odlične multimedijalne mogućnosti s naglaskom za podršku za AV1 kodiranje i dekodiranje, što nećete pronaći kod konkurentskih AMD-ovih i Nvidijinih grafičkih procesora ove klase.
Ipak, nominalna specificirana potrošnja energije je kod Intelovih Arc 750 osjetno viša i iznosi maksimalnih 225 W. Zbog toga ove kartice zahtijevaju korištenje kombinacije 8+6-pinskih dodatnih priključaka za napajanje.
Tehnologije budućnosti sada dio mainstreama
Sada kada okvirno znamo što po pitanju tehnologija i naprednih mogućnosti u teoriji mogu sva tri grafička procesora koja pogone tri testne kartice, vrijeme je da pogledamo kakve su im doista performanse u direktnoj usporedbi. Pritom moramo napomenuti kako smo za potrebe ove usporedbe mainstream kartica za 300 eura malo promijenili način razmišljanja u odnosu na uobičajena testiranja koja inače radimo.
Prije svega, odlučili smo se koristiti mainstream testno računalo za potrebe testiranja, a ne kao što je to inače uobičajeno, računalo s najbržim mogućim procesorom i ostalim komponentama. Smatramo kako ćemo vam na ovaj način ponuditi realniju sliku o mogućnostima ovih kartica u okruženju u kojem ćete ih u stvarnosti i koristiti.
Nadalje, fokusirali smo se na neke napredne opcije poput Ray Tracinga. Željeli smo doznati mogu li nam kartice za 300 eura ponuditi prihvatljive performanse u novijim DX12 igrama s uključenim Ray Tracingom. Ray Tracing je posljednjih nekoliko godina postajao sve popularniji, pa ga danas podržavaju i ultrapopularne online igre poput Fortnitea.
Najnovije softverske platforme za razvoj igara, poput Unreal Enginea 5, imaju punu podršku za Ray Tracing i u budućnosti će ove mogućnosti sigurno biti dio svih modernih igara, posebno zato što aktualne igraće konzole također podržavaju Ray Tracing.
Dakako, nismo zanemarili niti općenite performanse bez Ray Tracinga, no smatramo kako je upravo ova tehnološka novost koju nazivno podržavaju sve tri testne kartice jedan od ključnih razloga zbog kojeg ćete nabaviti novu karticu. Shodno tome, dobro je znati hoćete li ju realno moći iskoristiti u samim igrama.
Što je to Ray Tracing?
Što je zapravo Ray Tracing? Ray Tracing je tehnika prikazivanja osvjetljenja u virtualnom okruženju kojom se pokušava što vjernije prikazati ponašanje svjetla, odnosno svjetlosnih zraka, s yciljem postizanja fotorealističnog prikaza.
Poznato je kako su se do sada u 3D igrama koristile raznorazne tehnike prikaza osvjetljenja koje sve donose određene kompromise, posebno po pitanju prikaza dinamičnog osvjetljenja. Ray Tracing nije nikakva novost. U svijetu filmske industrije ova se tehnika koristi već duži niz godina.
Poznata je i u svijetu videoigara, no tek u zadnjih nekoliko godina razvojem grafičkih procesora koji sada posjeduju posebne hardverske jedinice za Ray Tracing i definiranjem DX12 Ultimate specifikacije, Ray Tracing dolazi u prvi plan.
Valja napomenuti kako je ovdje riječ o naprednoj tehnologiji koja zahtijeva mnogo računalne snage, posebno zato što se pozicija kamere u igrama stalno mijenja i ima mnogo vrijednosti koje se konstantno izračunavaju u stvarnom vremenu.
Ray Tracing se u igrama koristi za vjerniji prikaz sjena, refleksija, odbijanja i prelamanja svjetlosti, globalnog osvjetljenja. S obzirom da je riječ o iznimno zahtjevnoj tehnici, u većini igara koristi se tzv. hibridni pristup, pa se većina 3D scene prikazuje na uobičajen način (rasterization), dok se Ray Tracing koristi samo za pojedine elemente kao što su sjene, refleksije i slično, ili čak samo u pojedinim uvjetima.
Nvidia je prije nekoliko godina predstavila prve grafičke procesore s posebnim jedinicama namijenjenima ubrzanju Ray Tracinga, a danas svi moderni grafički procesori podržavaju ovu mogućnost, uključujući one za 300 eura. Kako to funkcionira u praksi?
Dovoljno brze, čak i za Ray Tracing!
Iznenađujuće dobro. Sve tri testne kartice iskazale su se pristojnim performansama s uključenim Ray Tracingom. Jasno, 1.080 rezolucija je obvezna, kao i dobrim dijelom korištenje neke od upscaling tehnologija poput DLSS-a i FSR-a. Sve dok ne inzistirate na maksimalnoj kvaliteti Ray Tracing efekata i ne očekujete konstantnih 60 FPS-a, igranje novijih igara je itekako moguće. Iskreno, očekivali smo i gore. Ipak je ovdje riječ o karticama za 300 eura.
Sve skupa, međutim, dosta ovisi o pojedinoj igri i zahtjevnosti Ray Tracing efekata. Primjerice, u Far Cryju 6 s uključenim Ray Tracingom za sjene i refleksije, rezultati su vrlo obećavajući. U nešto zahtjevnijim igrama poput Cyberpunka 2077, teško je dobiti odgovarajuće performanse čak i na 1.080p bez korištenja DLSS-a ili FSR-a.
Iznenađujuće je kako se i Fortnite na Epic postavkama uz korištenje Lumen i Nanite tehnologije te hardverskog Ray Tracinga pokazao kao iznimno zahtjevan za ove kartice.
Srećom, u većini igara možete podesiti kvalitetu Ray Tracing efekata i odabrati pojedinačno koje efekte želite koristiti (sjene, refleksije, globalno osvjetljenje), pa je moguće dobiti odgovarajući balans između željenih performansi i kvalitete slike.
Nije tajna kako je Ray Tracing iznimno zahtjevan i u većini slučajeva uzrokuje ogroman pad performansi, a na vama je da odlučite jesu li poboljšanja u kvaliteti slike vrijedna ovakvog gubitka performansi.
Zanimljivo je kako se Intel kao debitant u svijetu zasebnih grafičkih kartica pokazao najbržim, ukoliko uspoređujemo isključivo performanse s uključenim Ray Tracingom. Dokaz je to kako je Intelova arhitektura prilično napredna, no treba reći da Intelov Arc ima osjetno više shaderskih procesora i znatno veću memorijsku propusnost od konkurencije.
Nakon Intela slijedi Nvidijina RTX 3050, dok AMD po pitanju Ray Tracing performansi pomalo zaostaje, premda i Radeon može ponuditi solidne performanse.
Tko ima najbolji mainstream GPU?
S druge strane, općenito gledano, Radeon RX 6600 je uvjerljivo trenutno najisplativija kartica ukoliko imate oko 300 eura na raspolaganju. Radeon je najjeftiniji od sva tri testna kandidata, u pravilu je i najbrži na 1.080p rezoluciji bez korištenja Ray Tracinga, a i energetski je najučinkovitiji s obzirom da troši najmanje energije. AMD-ova RDNA arhitektura svakako u ovoj cjenovnoj klasi pokazuje svu svoju snagu.
Blago razočaranje predstavlja pak Nvidijina RTX 3050. U pravilu je najsporija od sve tri testirane kartice, a pritom je osjetno skuplja od Radeona RX 6600. Omjer cijene i performansi jednostavno nije sjajan, posebno što smo mi ovdje testirali uvjerljivo najjeftiniju RTX 3050 karticu.
Istina, Ray Tracing performanse su solidne, a određeni plus predstavlja podrška za DLSS. Jednostavno u ovoj cjenovnoj klasi Nvidia trenutno nije osobito dobar odabir za gamere.
Svakako najzanimljiviji od tri testna kandidata je Intelov Arc 750. Po prvi puta smo imali priliku testirati Intelovu zasebnu grafičku karticu za stolna računala i očekivali smo kako neće sve proći glatko. Većih problema ipak nije bilo. Intelov Arc 750 svakako poput Radeona RX 6600 donosi vrlo dobar omjer cijene i performansi u mainstream kategoriju.
U pravilu je Arc 750 osjetno brži od RTX 3050, te nešto malo brži ili malo sporiji od RX 6600. No performanse su dosta neujednačene, pa smo primjerice u Fortniteu zabilježili slab rezultat na 1.080p bez uključenog Ray Tracinga. Intel čeka puno posla po pitanju optimizacije upravljačkih programa.
Nadalje, Arc zahtijeva korištenje opcije Resizable Bar, inače su performanse jako loše. Također, Intelova kartica troši osjetno više energije od konkurencije iz AMD-a i Nvidije. Mora se ipak priznati kako u najnovijim DX12 igrama, koje su i bile fokus našeg testiranja, Arc izgleda vrlo konkurentno. Međutim, s nešto starijim igrama Intelova kartica potencijalno može imati problema.
Ključan prodajni adut Intelovog Arca 750 zapravo nisu performanse u igrama, već odlične multimedijalne mogućnosti. Intelova kartica jedina u ovoj cjenovnoj klasi podržava kodiranje i dekodiranje AV1 videa, a također posjeduje i podršku za DisplayPort 2.0.
Svakako veseli činjenica da trenutno u mainstream kategoriji možete pronaći kartice vrlo dobrih mogućnosti s podrškom za Ray Tracing, a pojava novog, trećeg igrača u obliku Intelovih Arc grafičkih kartica svakako je dobrodošlo osvježenje i pridonosi jačanju konkurencije.
Pregled grafičkih kartice pogledajte na linkovima niže
ASROCK INTEL ARC 750 CHALLENGER D
 |
NOVA NADA GAMERA NA BUDŽETUPrva generacija Intelovih grafičkih kartica za stolna računala u mainstream kategoriju donosi odlične multimedijalne mogućnosti, podršku za DisplayPort 2.0 i jako dobar omjer cijene i performansi. |
ASROCK RX 6600 CHALLENGER
 |
KRALJ MAINSTREAMAOdličan omjer cijene i performansi, podrška za DX 12 Ultimate i Ray Tracing, iznimna energetska učinkovitost i nadasve tih rad čine ovu verziju Radeona RX 6600 trenutno jednom od najisplativijih mainstream kartica na tržištu |
KFA2 RTX 3050 1-CLICK OC
 |
SOLIDNE MOGUĆNOSTI, (PRE)VISOKA CIJENANajjeftinija Nvidijina kartica s podrškom za Ray Tracing u mainstream kategoriju donosi solidne mogućnosti i pristojne performanse, no konkurencija u ovoj cjenovnoj klasi nudi više, pa RTX 3050 nije osobito isplativa kupnja. |
