Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj - 5.0 out of 5 based on 2 votes
Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj

Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj

IT Biz Expo forum: Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku.

"Svemir je star 14 milijardi godina. Paradigma modernih znanstvenih istraživanja je biti na rubu, jer znanost je uvijek na rubu", rekao je dr.sc. Ivica Puljak na forumu poslovnog sajma hrvatske IT industrije IT Biz Expo u organizaciji portala IT Biz Crunch i medijske kuće VIDI (http://www.itbizexpo.com/) pod nazivom "Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku”, u kojem su još sudjelovali Frane Miloš, Miroslav Ambruš-Kiš i Goran Nikolašević, dok ga je moderirao dr.sc. Saša Ceci.

Danas se istražuju uvjeti kakvi se do sada nisu istraživali, ne postoje instrumenti kojima se može nešto mjeriti pa ih znanstvenici moraju sami osmisliti.

Pojam koji se često spominjao na IT Biz Expo forumu bio je CERN. "Tamo je nastao prvi touchscreen ekran. Pored toga CERN je iznjedrio mnoštvo medicinskih instrumenata, sa svojim budžetom od milijardu eura godišnje. Inače, kad nešto na CERN-u testiraju, ukupna količina informacija može biti jednaka ukupnoj količini informacija koje bi se prenosile kada bi svi ljudi na Zemlji istovremeno telefonirali", izjavio je dr.sc. Ivica Puljak.

Mogu li CERN i ESA pomoci Hrvatskoj VIDIClanakNaslovna

Miroslav Ambruš-Kiš je na konferenciji govorio o roveru u njegovom Team Synergy timu s kojim sudjeluje na Googleovom natječaju odlaska na Mjesec. Taj rover mora preživjeti teške uvjete (zračenje, vakuum) na Mjesecu, morat će po mjesečevoj površini prijeći najmanje 500 metara i zatim se na Zemlju javiti u HD slici. 2007. godine je natjecanje otvoreno, prošle godine je napravljen veliki filtar i mnogi prijavljeni nisu prošli na ovom Googleovom natjecanju za odlazak na Mjesec.

Svemirski programi su inače državni i takvi moraju ostati, jer jedino države mogu stati iza velikih troškova koje akumuliraju takvi programi. U ovom trenutku sve zemlje EU (koje još nisu članice ESA-e) osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Važno je to i za našu privredu. Na žalost, još se uvijek ništa ne događa kod nas po tom pitanju, iako je potrebno samo potpisati pristup, što je prva faza od tri koje je potrebno napraviti da se uđe u Europsku svemirsku agenciju.

Članarina se plaća u drugoj fazi, koštat će Hrvatsku milijun eura godišnje (5 milijuna eura u sljedećih pet godina), ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanje na raznim natječajima u kojima hrvatske tvrtke mogu sudjelovati.

Goran Nikolašević (World Space Week Association) navodi kako je ESA zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi. „Bugarska je to vrlo brzo riješila, kod nas je prvi sastanak održan 2015. godine u svibnju i nakon toga se praktični ništa nije događalo. Ja sam imao priliku vidjeti draft, predložak ugovora između Hrvatske i ESA-e. Jedino što preostaje je da to netko potpiše“, navodi Nikolašević.

IT Biz Expo Svemir 6 VIDIClanakVelika

Poznati hrvatski fizičar dr.sc. Ivica Puljak koji je osobno sudjelovao u otkriću Higgsovog Bozona odnosno takozvane „božje čestice“ u CERN-u, smatra da je znanost uvijek na rubu. Fundamentalna znanost pomiče granice ljudskog znanja. Mi moramo sami napraviti instrumente. „CERN ima budžet od milijardu eura. Tamo se svaki dan upravlja 1 petabajtom podataka. Izazovi koji su među nama su izazovi višeg reda.

CERN je osnovan 1956. od strane 12 zemalja od kojih je jedna bila Jugoslavija. Jugoslavija je odstupila 1961. Hrvatska ima neki specijalni status, ima sporazum koji je potpisan. Mi smo danas razvili grupe znanstvenika pa možemo potpuno ravnopravno sudjelovati u bilo kojem istraživanju na svijetu. Ali nismo ravnopravna članica.

Naša politika nije imala dovoljno ambicije i hrabrosti da napravi taj korak. I promijenila se Vlada. Mi moramo graditi institucije. Sad čekamo delegaciju iz CERN-a. Možemo postati članica CERN-a za šest mjeseci, dodaje Puljak.

Frane Miloš, COO tvrtke Amphinicy Technologies koja proizvodi softver za satelitsku industriju navodi da je Hrvatska trenutno jedina zemlja u EU koja nema pravne veze s ESA-om. Ističe primjer svoje tvrtke. „Često ne samo da pomažemo razvoju, nego i svoje usluge, proizvode, dajemo nekome tko ih rebranda i on ih proda ESA-i. Financijski to drži vodu, ali sa strane branda i motiviranja ljudi u firmi, ne.

IT Biz Expo Svemir 11 VIDIClanakVelika

Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu. Jedan od najvećih izazova je u tome što se (ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Istočnoj Europi) sve što ima veze sa svemirom gura pod znanost. Potrebno je puno više uključivati industriju u to. Moj trenutni osjećaj je da se puno premalo pita industriju“ dodaje Miloš.

Miroslav Ambruš Kiš Mak kaže kako se 40 godina nakon Apolla ništa nije dogodilo. Razlog za to je što su svemirski programi bili nacionalni. Svemirska utrka je bila prikrivena utrka u naoružanju i PR-u. „Ja sam dijete te Apollo ere. Gledao sam mali veliki korak u tom prijenosu“ kaže Mak i dodaje kako u Googleovom natjecanju za Mjesec u kojem i sam sudjeluje glavna nagrada nije novac već publicitet.

IT Biz Expo Svemir 7 VIDIClanakVelika

„Zaklada Xprize je organizirala natjecanja za privatno financirane timove, a država ne smije sudjelovati s više od 5%. To je izazov prvenstveno za znanje“, dodaje Mak.

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Skeniraj QR Code mobitelom i ponesi ovu stranicu sa sobom

Mogu li CERN i ESA pomoći Hrvatskoj - VidiLAB - QR Code Friendly