Uvodnik - Vidi 332

Uvodnik - Vidi 332

Robotska posla

Kad smo bili klinci, znali smo da će svijetom teškog rada vladati roboti. Kad-tad. Gotovo u svakom filmu ili seriji, roboti su ti koji ili rade ili ratuju. Umjesto nas ili protiv nas.

Tomislav
Ušli su u naše živote, a da nismo niti svjesni njihove masovne prisutnosti

Sve prljavo smo u SF maštarijama odlučili dati njima. Jedini robot koji je bio za zabavu kojeg sam vidio kao dijete u takvim filmovima bio je C-3PO, zlatno-sjajni humanoidni limenko iz Ratova zvijezda koji je napravljen da ugodi ljudima. Čak su ga napravili da bude pomalo priglup kako bi ljudima ostavili mogućnost da se i u tom scenariju koloniziranog svemira ipak osjećaju nadmoćnima spram strojeva.

Gotovo pola naših ovomjesečnih vijesti prenosi priče o nevjerojatnim dostignućima u kreaciji novih tehnologija, umjetne inteligencije i robota koji su namijenjeni teškom radu kojeg ljudi više ne žele raditi. A i zašto bi? Um-caruje-a-snaga-klade-valja, kaže stara poslovica. Što su klade? Nije važno. E sada, evo moguće klopke za ljudsku civilizaciju, odnosno za njenu težnju da ovlada bar našim svemirskim dvorištem - Sunčevim sustavom.

Već samo tri postignuća koja smo usputno spomenuli u ovomjesečnim vijestima kreiraju mogući potencijal za bezbolnu i bez-čovječnu efikasnu kolonizaciju asteroida strojevima, posebno pripremljenih da prežive što čovjek ne bi mogao.

Hadrian X, robotska ruka koja nevjerojatnom brzinom gradi 3D strukture te humanoidni robot tvrtke Figure zajedno u timu mogli bi biti prvi kolonizatori i upravljani, primjerice, velikim Intelovim superračunalima na mjestu prvih kolonija. Bit će isprintani u orbiti i poslani svugdje gdje je moguće da stvore nova „radnička“ naselja, počevši od našeg Mjeseca, Kuiperovog asteroidnog pojasa, preko vrelih granitnih dolina Venere, u dubine jezera metana na Titanu, pa sve do gradnje rudnika u hladnim stijenama Plutona.

Čemu sve to? Da ne bude ratova i zavlada mir. Zvuči, naravno, kao vrlo prozirna fantazija, ali to će biti dobrodošla i samo privremena posljedica svemirske kolonizacije, čini se. Postoji dobra prilika, odnosno ostvariva iluzija da u tom kratkom naletu želje za masovnim koloniziranjem Sunčevog sustava maknemo fokus sa samouništenja nas samih. Samo privremeno.

Ljudi će sumanuto krenuti u opsežnu civilizacijsku operaciju svemirskog juriša na neosvojene daleke svjetove, privremeno potisnuti nagon auto-destrukcije jer će se činiti da prilike ima za svakoga.

Naime, čini mi se da fokus upotrebe umjetne inteligencije neće biti usmjeren na Zemlju, nego će vrlo brzo biti usmjeren na kreiranje efikasnih i održivih bioničkih strojeva koji mogu podnijeti uvjete tamo negdje daleko, gdje ljudi ne mogu preživjeti niti trenutak. Ljudska prisutnost će biti suvišna jer će sve funkcionirati samo-od-sebe, popravljati se i nadograđivati. Ljudi će pasivno čekati svoju zaradu od tih udaljenih „naselja“ kako bi život sebi na Zemlji učinili ugodnim i bezbrižnim bez potrebe za novim inovacijama, jer će inovacije nastajati negdje tamo daleko. To će biti nova renesansa, ali bez Michelangela i Leonarda da Vincija.

Na Zemlji nas već sada voze robotska vozila, ratuju dronovi, na konferencijama nas pozdravljaju hologrami. Ušli su u naše živote, a da nismo niti svjesni njihove masovne prisutnosti. No ipak, prava prilika je u svemiru. Ljude uglavnom pogoni želja za imetkom većim no što im zaista treba. Vole se kladiti i kladit će se opet. Na nove svjetove. To je trenutak koji će upravo sada doći.

Intel je upravo počeo raditi veliko superračunalo sastavljeno od čak 4.000 Intel Habana Gaudi 2 AI hardverska akceleratora i to samo za jednu jedinu tvrtku za koju do prije nekog vremena nismo niti čuli. Stability AI, koja je naručitelj ovog monstruma, bavi se generativnim AI-jem, no pravo je pitanje koliko brzo će se još tvrtki namnožiti s istim ciljem da kreiraju takva superračunala u kratkom roku kako bi bile ispred konkurencije. Puno struje. Puno flopsa. Previše novaca.

Obične male tvrtke neće imati prevelike šanse u razvoju ključne buduće infrastrukture AI-ja jer će novac ubačen u ovo biti ogromnih proporcija i niti jedna tiskara novca na svijetu ga neće stići otisnuti niti u tri smjene. Tu lovu će moći usisati samo najveći igrači. Ostali će biti samo konzumenti ili će u tišini s malo resursa stvarati nove inovacije koje će brzo zgrabiti veliki, baš kao što je izenada izronio OpenAI.

Oblak kojeg često sada koristimo normalno kroz mnoge online usluge, tu količinu operacija više neće biti u stanju isporučiti i kreirat će se potreba za posjedovanjem supermoćnih kućnih računala koja će obavljati dio AI posla za nas. Dio resursa ćemo vjerojatno davati u najam drugima da isplatimo dio vlastitog troška investicije u kućni AI. Bez toga nećemo moći biti aktivan dio civilizacije baš kao što smo danas kada koristimo pametni mobitel. Bit će to neki novi Internet u kojem ćemo biti samo avatar, potrošač struje i novih izmišljenih dobara. Novi vrli tehno svijet. Pitanje je samo što i tko će biti novi disruptor u tom disto-utopijskom svijetu. Tko će biti taj koji će to razj... razdrmati, da opet krenemo ispočetka jer u suprotnom, onda to ne bismo bili mi. Ljudi.:-)

Eto, to je malo mog ovomjesečnog uredničkog fantazerskog vizioniranja o ne tako dalekoj budućnosti, izvučenog iz onog što čitamo, gledamo i slušamo, a vama u ovom VIDI-ju prenosimo kroz pomno kreiran VIDI za mjesec studeni, kojeg još uvijek na vaše zadovoljstvo rade obični ali kreativni ljudi, a ne roboti niti umjetna inteligencija. VIDImo se.

 

Sadržaj časopisa VIDI broj 332 pročitajte na ovom linku!

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Copyright © by: VIDI-TO d.o.o. Sva prava pridržana.