Izvor: commons.wikimedia.com

Postotak Linux gamera manji od jedan posto

Digitalni servis Steam nudi više od 1800 igara za Linux, no postotak igrača je manji od 1 posto.

U posljednjih mjesec i pol dana Steam za Linux je dobio novih 100 igara za Linux i SteamOS, tako da se trenutno u najvećem online gaming servisu nalazi 1801 igra.

Gabe Newell i društvo iz Valvea trudi se čim više proširiti gaming na platformu otvorenog koda, no podatak govori da broj gamera koji se igraju na Linux platformi i dalje nije veći od 1% ukupnog broja korisnika Steama. Što je najgore, u jednom trenutku je broj korisnika počeo rasti na više od 1%, no sada se opet spustio ispod tog postotka, što znači da mnogi Linuxaši napuštaju Steam platformu.

Obzirom da mnogi članovi Linux zajednice jako uvažavaju Steam, jer on čini doista mnogo u nastojanju da se potencijalnim korisnicima pokaže kako korištenjem open source operativnog sustava neće biti lišeni igranja, što je jedna od najboljih reklama za Linux, stvarnost je prilično drugačija.

Do sada još nitko nije proveo opsežna istraživanja i studije, pa ćemo ovom prilikom malo spekulirati, s nadom da nećemo razljutiti članove zajednice otvorenog koda.

Jedna od vrlo logičnih stvari koja bi mogla biti "krivac" slabog interesa za Linux gaming je činjenica da usprkos tom zavidnom broju od 1800 naslova, na Steamu ima premalo takozvanih AAA igara, odnosno vrhunskih naslova poznatih franšiza, rađenih s ogromnim budžetima, koji čine najkomercijalniji dio gaminga na Windowsima, te Xbox i PlayStation konzolama. Ukoliko bi gameri sve najnovije AAA naslove iz franšiza poput Call of Duty, GTA, Warcraft/Starcraft, Witcher, Star Wars Battlefront, akcijskih, sportskih i simulacijskih igara Electronic Artsa i sličnih "radionica" mega hitova, mogli igrati na Linux platformi, to bi sigurno podiglo broj korisnika. S druge strane, ni Steam za druge platforme nema baš sve svjetske hitove u svojoj ponudi, no to ne smeta recimo gamere na Windowsima da na njemu praše sve u šesnaest, čak i naslove koji nisu sami AAA vrh.

Nakon toga postavlja se pitanje koliko korisnici Linuxa doista vole gaming. Bez želje da bilo koga uvrijedimo, mislimo da oni (većinom) OS otvorenog koda drže na pijedestalu kao najsavršeniji, najpošteniji i najpametnije programirani softver koji je siguran, učinkovit i moćan, te ne podliježe nikakvim političkim i marketinškim trikovima, jer iza njega stoji zajednica "običnih" ljudi, a ne velike korporacije. Bez obzira na to što je ovome teško proturječiti, u tome se skriva i profil prosječnih Linuxaša, a oni su sve samo ne pasionirani gameri, barem sudeći prema našim osobnim poznanstvima s članovima te zajednice, mada vjerojatno postoje iznimke.

Nakon toga Linuxaši imaju problem i sa segmentiranošću, odnosno različitim Linux distribucijama, a možda im nije poznato da na Steamu postoji developerska zajednica kojoj je cilj da omogući Steam gaming u čitavom Linux okruženju, pa im stoga savjetujemo da posjete ovu poveznicu na kojoj se nalazi detaljan "Steam for Linux" vodič, mada im ne možemo garantirati da će se moći igrati baš na svakoj distribuciji.

Nakon toga postoje i neke predrasude. Na primjer, mnogi koje znamo kažu da se recimo Steam Machines ne može ubrojiti među Linux platforme, što je potpuno krivo. Ako se zna da Steam Machines radi na SteamOS-u koji se temelji na Debian GNU/Linux operativnom sustavu, na kojem se na primjer bazira i Ubuntu OS, onda je očito da se radi o Linuxu. Grešku radi i Valve koji Steam Machines zasad izdvaja od Linux igara, a kako se očekuje da će u idućih nekoliko mjeseci prodaja Steam Machines računala i igara ostvariti znatni rast, vjerujemo da će Linux gaming na Steamu vrlo brzo prijeći zlokobnih 1%.

Za kraj smo ostavili jedan stereotip o Linuxašima, a to je da oni većinom ne žele kupiti nikakav vlasnički softver, jer uvijek traže alternativne besplatne izvore, pa će uvijek radije izabrati nešto što možda ima nezgrapno spartansko sučelje, nego kupiti ušminkani skupi proizvod, ukoliko oba nude istu funkcionalnost.

Moramo reći da osobno ne mislimo da taj stereotip 100% odgovara istini, jer se Linux kao platforma već jako dugo koristi u poslovnom okruženju, serverima, mrežnoj infrastrukturi, podatkovnim centrima, znanstvenim organizacijama itd, a sva se ta rješenja uredno prodaju/kupuju, mada u pogledu kupovanja klasičnog vlasničkog softvera za privatne potrebe, Linuxaši doista ne čine neku zavidnu klijentelu. To je ujedno i glavni razlog zbog kojeg mnogi developeri izbjegavaju raditi svoje proizvode za Linux, jer im se uloženo teško vraća, posebice kada se radi o igrama, koje se na Windowsima i konzolama prodaju kao blesave.

Vjerujemo da će situacija s Linux gamingom na Steamu postati puno jasnija ove godine. Ako Steam Machines postigne uspjeh, dignut će se i Linux gaming, dok će u protivnom i dalje činiti zanemarivi udio igranja na računalima.

Namjerno nismo ništa rekli o tome da Linux ima i veliki problem u tome što konkurencija iza sebe ima veliku propagandno-političku mašineriju, pa mlađe generacije nemaju pojma što Linux doista može.

Ako mislite da je za Linux sve jako crno, možda će vas utješiti činjenica da se Android temelji na Linux kernelu, pa se može slobodno nazvati Googleovom Linux distribucijom. Obzirom da Android tržište stalno raste, a Windows PC je u padu, onda je Linux zapravo pobjednik, zar ne?

Izvor: Vidi.hr

 

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Newsletter prijava


Kako izgleda naš posljednji newsletter pogledajte na ovom linku.

Skeniraj QR Code mobitelom i ponesi ovu stranicu sa sobom

Postotak Linux gamera manji od jedan posto - VidiLAB - QR Code Friendly