U trenutku dok čitate ovaj tekst, AMD je možda već izbacio liniju svojih high-end grafičkih kartica, misterioznu Vegu, a kada se pojavi na našem tržištu sve nas će naravno najviše zanimati cijena i kako će se suočiti s najboljom ponudom iz Nvidijinog tabora.
Treba doduše uzeti u obzir kako nemamo baš svi dovoljno love za high-end ponudu kao što su GTX 1080, 1080 Ti, pa i GTX 1070, odnosno AMD-ovi modeli Vege u tom rangu.
I dok high-end grafičke kartice mogu stajati i do 5.000 kn, vrlo kvalitetna rješenja moguće je dobiti i za 2.500 kn. U našem smo testu okupili devet takvih grafičkih kartica, a donja nam je granica bila 1.500 kn. Sve ispod toga već spada u low-end i generalno nije preporučljivo za gaming. Kada ulažete u gaming računalo nije preporučljivo i štedjeti na svakom koraku jer na taj način bacate novac i stvarate si nove troškove.
Ipak, s kupnjom mid-range kartice već znate što želite, što očekujete i kakav gaming preferirate. Sve kartice koje smo imali na testu u igrama smo testirali u 1440p rezoluciji, što pomalo postaje novi standard u gamingu, no to ne znači da smo zaboravili i na 1080p jer svjesni smo kako mnogi preferiraju tu rezoluciju.
Koja je najbolja, a koja best buy; kojom bi se htjeli počastiti za sljedeći upgrade i koja će vam se naći u kompu tijekom ljetnih školskih praznika - provjerili smo za vas.
Krvava borba za mid-range segment
NVIDIA se godinama sama sa sobom bori u high-end segmentu (do dolaska Vege), no mid-range je sasvim druga priča. Ovdje i AMD itekako ima štošta za reći.
Za top ponudu, sve do službenog predstavljanja AMD-ove Vega linije za gamere nije bilo potrebno mnogo razmišljati. Bilo je dovoljno imati dovoljan budžet i odabrati - nVidiju. Srednji segment je ipak sasvim drugačija priča obzirom da se ovdje odvija “krvavi rat” između “zelenog” i “crvenog” tabora. Pokazalo se kako je ova zdrava konkurencija jako dobra za krajnjeg kupca jer upravo on naposljetku najbolje profitira. AMD je agresivnim nadmetanjem u aspektu cijena natjerao Nvidiju da i ona spušta cjenovne iznose svojih grafičkih kartica, odnosno na tržište izbacuje kartice koje cijenom i performansama moraju konkurirati AMD-u.
Na taj smo način dobili izuzetno sposoban srednji segment grafičkih kartica koji je praktički sve današnje igre sposoban pokretati pri maksimalnim detaljima u 1440p rezoluciji. Da smo pred jedno pet godina pisali kako će situacija danas biti takva, mnogi bi mislili da nismo normalni. Srećom, trendovi na tržištu se mijenjaju.
Jedinične recenzije pročitajte na linkovima:
- Gigabyte Aorus RX 580 4 GB GDDR5
- Sapphire Nitro R9 380 2 GB
- Sapphire Pulse RX 570 4 GB
- MSI RX 470 Gaming X 8G
- Sapphire RX 580 Nitro+ Limited Edition 8 GB
- Gainward GTX 1050 Ti 4 GB
- Sapphire RX 480 OC Nitro+ 8 GB
- Gigabyte GTX 1060 Windforce OC Edition 3 GB
- Gainward GTX 1060 6 GB
AMD-ov rebrand
Iako smo se potajno nadali da će AMD na tržište izbaciti mid-range Vega grafičke kartice koje bi zamijenile seriju 400 Radeona, umjesto toga smo dobili ono što smo generalno i očekivali; rebrand serije 400. Ukratko, i serija 400 i 500 baziraju se na identičnoj, četvrtoj generaciji GCN (Graphics Core Next) arhitekturi. Dok se RX 480 i RX 470 baziraju na Polaris 10 jezgrama, RX 570 i RX 580 bazirani su na Polaris 20 jezgrama. No glavno je pitanje - ima li ovdje neke ogromne razlike?
Zapravo i nema. U RX 470 i RX 570, odnosno RX 480 i RX 580 nalaze se apsolutno identični čipovi, a jedina točka koja ih razdvaja jest radna frekvencija. Drugim riječima, RX 500 serija dolazi s nešto većim osnovnim i boost radnim frekvencijama, no kako smo već pisali na Vidilab.com, imate li već RX 470 ili RX 480, upgrade na seriju 500 se jednostavno ne isplati, što je pokazao i naš test. To naravno ne znači da RX 570 i RX 580 nisu kvalitetne grafičke kartice. Upravo naprotiv.
Također, ukoliko ste vični eksperimentiranju, svoju RX 470, odnosno RX 480 možete pretvoriti u seriju 500 flashanjem video BIOS-a. Neki su korisnici to već pokušali i uspjeli, no sve naravno činite na vlastitu odgovornost.
U Nvidijinom taboru ništa novo
I dok je AMD barem napravio konkretan potez i ponudio “nove” modele grafičkih kartica (iako se radi tek o rebrandu), nVidia nije trošila vrijeme na mid-range pa je tako postava u tom segmentu ostala identična kao i prošle godine. Na raspolaganju imamo GTX 1060 kao predstavnika srednjeg segmenta te GTX 1050 Ti kao vrlo solidan entry-level u srednjeg segmentu. No, to je generalno sve. NVidia se u prvoj polovici 2017. godine bavila s GTX 1080 Ti (i Titan Xp) tako da je logično što je mid-range ostao zapostavljen.
EFIKASNOST: GTX 1050 Ti ne treba dodatno napajanje. Idealno za HTPC na kojem bi se i igrali
Kada bi mogli dobiti novosti iz “zelenog” tabora? Očekuje se kako bi krajem ove godine nVidia mogla predstaviti seriju 20, a s njome i nova high-end odnosno mid-range rješenja. Što se tehnikalija tiče, Pascal arhitektura iznjedrila je iznimno kvalitetnu seriju grafičkih čipova. GTX 1060 tako broji 4,4 milijardi tranzistora, čip je rađen na 16 nm proizvodnom procesu, a kartice su raspoložive u varijantama s 3 GB i 6 GB GDDR5 video memorije. Na žalost, GDDR5X je rezerviran za high-end segment odnosno GTX 1080, 1080 Ti i Titan Xp.
Kada je GTX 1050 Ti u pitanju, ta je kartica raspoloživa od 25. listopada 2016., čip je rađen na 14 nm proizvodnom procesu te broji 3,3 milijardi tranzistora.
Sve su tri grafičke kartice izvrsne za 1080p gaming, a naš je test pokazao kako je GTX 1050 Ti potentan i za igranje u 1440p rezoluciji.
Izbrojte pinove za napajanje
Srednji segment nije “dječja igračka” što su pokazale neke grafičke kartice na našem testu. Većina grafičkih kartica zahtijeva ili 6-pinski ili 8-pinski strujni konektor dok primjerice Sapphireov Radeon RX 580 Nitro Plus treba 6-pinski i 8-pinski konektor, a s takvom konfiguracijom kartica vuče do 300 W.
NE ŽDERU PREVIŠE: Nekim karticama doduše treba dodatno 6-pinsko napajanjem
Jedina kartica na našem testu koja ne zahtijeva dodatno napajanje bila je Gainward GTX 1050 Ti.
Generalno, mid-range segment nije nešto pretjerano gladan električne energije, no bez obzira na to predlažemo da imate (kvalitetno) napajanje od barem 600 W.
Aluminijske vs. bakrene cijevi
Jedan od glavnih elemenata grafičkih kartica dakako je hlađenje, zbog čega mnogi proizvođači pribjegavaju raznim solucijama koje nazovu raznim ekstravagantnim nazivima zbog kojih ponekad imate dojam da u računalu imate nuklearni reaktor, a ne grafičku karticu.
Ipak, sve se svodi na tri glavne vrste rashladnog sustava; referentno, hlađenje s aluminijskim cijevima i hlađenje s bakrenim cijevima.
Kupujete li grafičku karticu, korisno je obratiti pozornost na rashladne cijevi čiji je zadatak prijenos topline kako bi čip i video memorija normalno funkcionirali pod visokim opterećenjem, a pogotovo planirate li primijeniti kakav overclock.
BAKAR: Nije ogromna razlika u odnosu na aluminij, ali bakrene cijevi dokazano bolje provode toplinu
Stoga, postoji li razlika između aluminijskih i bakrenih cijevi? Razlika postoji, iako nije ogromna, no znate kako kažu - vrag je u detaljima. Aluminijske cijevi su generalno jeftinije i laganije, no bakrene cijevi nude bolji prijenos topline.
Naravno, treba uzeti u obzir i na kombinaciju elemenata u rashladnom sustavu čitavog kućišta, no top-tier tvrtke kao što su Asus, EVGA, MSI, Sapphire i Gigabyte uglavnom nude vrlo dobra rješenja tako da se ne bi trebali previše brinuti imate li lošiji cable management.
Je li korisno imati stražnji pokrov na kartici (backplate)?
Stražnji pokrov PCB-a na grafičkoj kartici, poznatiji kao backplate nije standardna komponenta, no zato spada u vječnu debatu oko toga je li potreban. Backplate generalno može biti od koristi u nekoliko scenarija; konstrukcija grafičke kartice je čvršća, sprječava potencijalni kratki spoj, dobro izgleda, a može pomoći i pri hlađenju, iako je ovo posljednje diskutabilno.
Kao autor ovih redaka iz osobnog iskustva znam kako je backplate itekako mogao biti koristan na jednoj grafičkoj kartici koju sam posjedovao pred jedno tri godine. U pitanju je bila Gigabyte GTX 660, a zbog mase hladnjaka konstrukcija je na spojevima jednostavno pukla. Kartica je naravno i dalje normalno funkcionirala, kao i sam hladnjak (nakon pričvršćivanja), ali na takav, teži način možete otkriti zašto bi backplate mogao biti od koristi.
Koliku ulogu ima količina VRAM-a?
Kapacitet video memorije na grafičkim karticama do prije nekoliko godina i nije imao ogromnu ulogu, no kako je gaming odmicao prema 1440p i 2160p gamingu tako je količina VRAM-a postajala sve značajnija. Imati više VRAM-a znači da možete igrati na višim rezolucijama, postaviti bolju kvalitetu tekstura te primijeniti bolje postavke AntiAliasinga. Doduše, važnije od samog kapaciteta memorije jesu sabirnica kao i brzina same memorije. AMD s Vegom donosi HBM2 video memoriju koja vuče manje struje, zauzima manje mjesta na kartici kao i veće brzine u odnosu na GDDR5X VRAM koji se trenutno nalazi u vrhu nVidijine ponude.
Džentlmenski okršaj
Koliku razliku čini AMD-ova serija 500 kartica i koliko je važan taj dodatan VRAM na karticama? U ovim dvobojima otkrivamo za vas.
U mid-range segmentu stvari nerijetko mogu biti dosta gužvovite, a takav je slučaj i na našem testu. AMD je u ovom srednjem cjenovnom segmentu uspio nadmašiti Nvidiju kada je u pitanju raznolikost ponude, no kada se dotaknemo segment performansi stvari su manje ili više izjednačene. Ipak, u ovom članku o žestokim dvobojima nećemo pisati o povijesti tržišne borbe između crvenog i zelenog tima već o aspektima koji su gamerima važni pri kupovini.
RX 580 8 GB vs RX 480 8 GB - ima li velike razlike?
Jedno od najvećih pitanja koje se postavljalo nakon izlaska AMD-ove serije 500 Radeon grafičkih kartica bilo je - ima li kakve značajne razlike između Polaris 20 i Polaris 10 čipova? Pogledamo li naše testove, razlike ima, ali su one minorne. Generalno, u pitanju je razlika između tri do četiri sličice u sekundi, i to u svim testovima; kako u sintetičkim benchmarcima tako i u igrama.
STARO VS. NOVO: Ovogodišnji refresh serije 400 je interesantan, ali imate li već RX 470 ili 480, nema potrebe za upgradeom
Zapravo, Sapphireove grafičke kartice RX 580 Nitro+ Limited Edition i RX 480 Nitro+ gotovo su identične. Razliku čini veća radna frekvencija GPU-a, no kako smo pisali i na Vidilab.com, neki su vlasnici svojih RX 470 i 480 grafičkih kartica flashanjem BIOS-a dobili RX 570, odnosno RX 580. Tako da je sve prilično jasno.
Zanimljive stvari između RX 570 s 4 GB i RX 470 s 8 GB VRAM
Da stvar bude zanimljivija, usporedimo li RX 570 s 4 GB i RX 470 s 8 GB, razlika je i ovdje također gotovo pa beznatčajna, ali - stvari idu u korist RX 470. Zanemarimo li sintetičke benchmarke, MSI-jeva RX 470 Gaming X 8G uzima pobjedu u gotovo svim igrama, osim u Rise of the Tomb Raider i DOOM. Najveće razlike vidljive su u The Witcher 3: Blood and Wine (16 fps u korist RX 470) i DOOM-u (9,8 fps u korist RX 570).
GTX 1060 6 GB vs RX 580 8 GB?
Kada je u pitanju dvoboj najboljeg izbora u mid-range segmentu između AMD-a i Nvidije, ovdje su stvari također vrlo gužvovite. GTX 1060 je na papiru nešto slabija kartica, što je pokazalo i testiranje, međutim rezultati su donekle pa i izjednačene. U Superposition benchmarku RX 580 bježi s 2,32 fps, dok je u Heaven i Valley benchmarcima razlika ipak značajnija u korist GTX 1060, s razlikom od 9,3 fps, odnosno nemalih 14 fps.
6 GB VS. 3 GB Ima li razlike? Test je pokazao da razlika postoji, ali istovremeno nije i ogromna
Ipak, igre govore nešto drugačiju priču, ali razlika je gotovo pa nikakva. U Rise of the Tomb Raider GTX 1060 vodi za “ogromnih” 0,24 fps dok je u Batman: Arkham Knight veća razlika. Bruce Wayne ipak više voli AMD, s razlikom od 11 fps, a u prilog crvenom timu idu i bolji rezultati u Deus Ex: Mankind Divided i The Witcher 3: Blood and Wine. Ipak, DOOM je bolje “sjeo” Nvidiji, s razlikom od 6,7 fps.
Koliko je VRAM važan?
Količina video memorije igra popriličnu ulogu, što možete jasno vidjeti u našoj tablici s rezultatima, no ovdje ćemo ukratko rekapitulirati gradivo. Generalno, razlika između Gainwardove GTX 1060 sa 6 GB GDDR5 i Gigabyteove GTX 1060 s 3 GB je vidljiva i to u svim rezultatima jer GTX 1060 sa 6 GB video memorije nosi pobjedu u svim benchmarcima i svim igrama. Međutim, treba uzeti u obzir kako razlika nije ogromna; tek između 3 i 5 sličica u sekundi. Identična je situacija kada usporedimo Gigabyte Aorus RX 580 s 4 GB i Sapphire RX 580 Nitro+ Limited Edition s 8 GB video memorije.
Jednako tako, usporedimo li RX 480 8 GB i RX 580 s 4 GB, razlika je gotovo pa nevidljiva, no rezultati uglavnom idu u prilog RX 480.
Poruka testa? VRAM definitivno igra ulogu
Imati više video memorije za igranje pri 1440p rezoluciji sasvim je sigurno prednost, što je pokazao i naš test. Iako je AMD-ova serija 500 “nafrizirana” višim radnim frekvencijama grafičkog procesora, količina GDDR5 video memorije važna je za gaming pri višim rezolucijama. Naravno, razlika ponekad i nije toliko značajna, ali ukoliko ste eventualno planirali činiti upgrade s primjerice RX 480 s 8 GB na RX 580 s 4 GB, za to nema potrebe.
Do posljednjeg piksela
Za grafičke kartice već odavno u Vidilabu imamo uhodanu metodologiju, no u ovom smo testu napravili neke preinake.
Kada su u pitanju grafičke kartice, u njihovom slučaju srećom nismo morali otkrivati toplu vodu kao što je to slučaj s gaming periferijom i sličnim uređajima jer, srećom, na raspolaganju imamo respektabilan broj sintetičkih benchmarkova i igara. Shodno tome, metodologiju testiranja podijelili smo na sljedeće kategorije...
Specifikacije
Biramo li grafičku karticu za svoj gaming PC, na našu će odluku uvelike utjecati specifikacije same kartice. Važno nam je kakav se čip krije ispod hladnjaka, koliko ima video memorije, na kakvim se radnim frekvencijama “vrte” čip i memorija, itd.
Dakako, u specifikacijama je izuzetno važna širina sabirnice i propusnost podataka, kao i podaci o shaderima, odnosno CUDA jezgrama, teksturnim jedinicama (TMU) i jedinica za render output (ROP). Moderne grafičke kartice naravno uglavnom nude HDMI i DisplayPort, no imate li stariji monitor tu se gotovo uvijek nađe i DVI-D sučelje.
Današnje kartice, pogotovo one srednjeg cjenovnog razreda ne “žderu” pretjerano mnogo električne energije, no uvijek nam je simpatičnije da kartica troši što manje struje.
Sintetički benchmarci
Oko uporabe sintetike pomalo smo podijeljeni u Vidilabu, međutim postavi li se u dobar scenarij tada može izbaciti koristan rezultat. Dok za 3DMark nekako vjerujemo kako je najbolje koristiti high-end grafičke kartice i 4K rezolucije, Unigineovi benchmarci vrlo su dobar pokazatelj kako grafička kartica, odnosno računalo funkcionira za 1080p igranje.
U testu smo koristili isključivo Unigineove benchmarke, Heaven, Valley i novi Superposition, u postavkama odabrali maksimalne detalje i 1080p rezoluciju. Ipak, napravili smo neke ustupke u vidu grafičkih komponenti kao što su AntiAliasing i V-Sync. V-Sync smo u potpunosti isključili dok smo AntiAliasing držali na minimumu (FXAA).
Igre
I dok su sintetički benchmarci OK, za test grafičkih kartica ipak su najbolje igre jer prikazuju stvarno stanje stvari i gaming sposobnosti te komponente. Na testu smo koristili pet igara; Rise of the Tomb Raider, Batman: Arkham Knight, Deus Ex: Mankind Divided, The Witcher 3: Blood and Wine te DOOM. Doduše, sve smo igre testirali u 1440p rezoluciji, a kada su globalne grafičke postavke u pitanju, jednako kao i u slučaju sintetičkih benchmarkova, isključili smo V-Sync, a AntiAliasing držali na minimalnom FXAA.
