Implementacija grafičkih procesora Turing u svijetu prijenosnih računala, s obzirom na prilično velike i kompleksne grafičke čipove povećane maksimalne potrošnje energije u odnosu na prethodnu generaciju, odnosno Pascal kartice, predstavljala je poprilično velik izazov za Nvidiju. Vratimo li se malo u prošlost, prisjetit ćemo se kako je Nvidia već sa svojom generacijom čipova temeljenih na arhitekturi Maxwell iznimno veliku pozornost posvetila poboljšanju omjera performansi i potrošnje energije. Maxwell je bio korak u pravom smjeru, no 2016. godine s Pascal čipovima (GTX 1000 serija) Nvidia je uspjela nešto što ranije nije bilo moguće. Naime, Pascal kartice koje su se ugrađivale u prijenosna računala svojim se performansama nisu previše razlikovale od desktop verzija temeljenih na istom grafičkom procesoru. U pravilu su Pascal čipovi unutar prijenosnih računala radili na tek nešto manjim radnim taktovima, no zadržavali su sve ostale osobine svojih desktop inačica.
Pascalovo nasljeđe
Konačno smo, dakle, dobili gamerska prijenosna računala koja se po performansama u igrama mogu bez problema usporediti sa stolnim računalima koja posjeduju neku od grafičkih kartica iz serije GTX 1000. Realno gledano, bilo je očekivano da Turing nastavi tamo gdje je Pascal stao. Međutim, Nvidia nije mogla računati na znatno napredniji proizvodni proces, a zasebne jezgre namijenjene izvođenju operacija potrebnih za, primjerice, Ray tracing znatno su doprinijele kompleksnosti samog čipa i u konačnici povećale potrošnju energije. Kako bi se Turing na pravi način uklopio u dobro znane okvire potrošnje energije unutar modernih prijenosnih računala, Nvidia je mogla izbrati između dva pristupa.
Prvi bi značio vraćanje na staro. Naime, prije Pascala sve grafičke kartice koje su se ugrađivale u prijenosna računala (bilo Nvidijine, bilo AMD-ove) bile su zapravo znatno oslabljene verzije desktop kartica s dodatkom M na kraju svoga naziva (GeForce 960M, 970M i sl). U skladu s tim, performanse su im bile osjetno slabije od desktop kartica sličnog naziva.
Drugi pristup znači kako će grafički procesori Turing unutar prijenosnih računala zadržati sve osobine svojih desktop prethodnika (broj shaderskih procesora, ROP i teksturnih jedinica, podršku za Ray tracing i sl.), ali kako bi se udovoljilo zahtjevima za znatno manjom potrošnjom energije, radit će na osjetno nižem radnom taktu. Nvidia je u konačnici odabrala ovaj drugi pristup. Konkretno, to znači kako je RTX 2070 kartica unutar nekog prijenosnika tehnološki posve usporediva s desktop inačicom, ali grafički procesor radi na znatno nižem radnom taktu, što samo po sebi znači i slabije performanse.
Tri nova laptopa Turinga
Tehnološki je, dakle, laptop Turing isto što i desktop Turing. Nvidia je službeno predstavila tri RTX kartice temeljene na arhitekturi Turing. Riječ je o RTX 2060, 2070 i 2080. Prve dvije kartice temelje se na grafičkom procesoru TU106, a RTX 2080 na naprednijem TU104. Svi Turing čipovi namijenjeni ugradnji u prijenosna računala proizvedeni su korištenjem 12 nm FinFET proizvodnog procesa i podržavaju sve tehnološke novotarije koje je Nvidia predstavila s desktop verzijama. Riječ je, redom, o Ray tracingu, DLSS-u (Deep Learning Supersampling) i VRS-u (Variable Rate Shading). Ovdje nećemo ulaziti u raspravu o tome koliko danas doista imate koristi od ovih tehnologija ni o njihovu utjecaju na performanse. Međutim, sigurno je kako su grafički procesori Turing energetski učinkovitiji i nešto brži od prethodnika u vidu Pascala na istom radnom taktu.
Nvidia je s Pascalom, osim performansi usporedivih s desktop verzijama kartica, u svijet prijenosnih računala unijela još jednu novost. Radi se o karticama u Max-Q design izvedbi koje su posebno optimizirane za ugradnju u tanka i lagana prijenosna računala. Max-Q design uvjetuje dodatno ograničene radne taktove grafičkog procesora kako bi se ukupna potrošnja zadržala unutar zadanih power limita. Kod Turing kartica namijenjenih prijenosnim računalima radni taktovi grafičkog procesora su ionako znatno sniženi, no Max-Q design verzije Turing čipova donose daljnje osjetno sniženje radnih taktova koji su ponegdje i do 50% niži od taktova desktop kartica s istim grafičkim procesorima. Zvuči prilično dramatično, no Turing ima jedan skriveni adut.
GDDR6 spašava stvar!
Naime, Turing u svijet prijenosnih računala donosi jednu prilično važnu novost. Riječ je o korištenju superbrze GDDR6 videomemorije koja radi na istovjetnim taktovima kao i kod desktop inačica te osigurava adekvatnu memorijsku propusnost uz vrlo prihvatljivu potrošnju energije.
Nećemo vas, međutim, dalje gnjaviti teorijom. Idemo vidjeti što nam konkretno Turing donosi kada su u pitanju performanse. Testirali smo tri najnovija gamerska prijenosnika s grafičkim karticama najnovije RTX serije. Dva prijenosnika, HP-ov i Asusov, zapravo su dobro poznati modeli nadograđeni RTX karticama, dok je treći, Acerov, posve novi uradak koji spada u kategoriju ultralaganih gamerskih prijenosnika. Acerov i HP-ov prijenosnik posjeduju Max-Q design verziju RTX 2070 i 2080 kartice, dok veći, 17-inčni Asusov, posjeduje klasičnu verziju RTX 2070. Ovom prilikom nismo, nažalost, imali na raspolaganju prijenosnik s RTX 2060 karticom.
Dovoljno brze za Ray tracing?
Uvjerili smo se kako RTX 2080 kartica u svijet prijenosnih računala donosi zavidan omjer performansi i potrošnje energije. Naime, ova je kartica u Max-Q izvedbi znatno brža od RTX 2070 kartica, a pritom na raspolaganju ima TDP od svega 90-ak vata. Također, RTX 2080 je i jedina kartica kod koje smo zabilježili dovoljno dobre performansi za igranje s uključenim Ray tracingom u Metro Exodusu. RTX 2070 u laptop izdanju – bilo u klasičnoj, bilo u Max-Q izvedbi – za takvo što nema dovoljno snage.
Zanemarimo li Ray tracing, općenito gledano sve tri verzije RTX kartica odlikuju se odličnim performansama. Na Full HD rezoluciji uz high ili ultra detalje performanse su većinom limitirane brzinom procesora, a nerijetko se broj sličica u sekundi penje i iznad 100. Pritom naglasimo kako snaga i efikasnost priloženog strujnog adaptera, kao i efikasnost ugrađenog sustava hlađenja često presudno utječu na performanse.
Performanse su respektabilne, no nisu osjetno bolje u usporedbi s prethodnom generacijom Nvidijinih kartica temeljenih na Pascal čipovima. To je posljedica potrebe za osjetnim sniženjem radnih taktova kod RTX kartica kako bi se potrošnja energija zadržala u prihvatljivim okvirima.
Kod prijenosnih računala ipak je daleko najvažnija energetska učinkovitost. A po tom pitanju Turing donosi korak naprijed. Nažalost, RTX prijenosnici su prilično skupi.
Svejedno, ukupno gledano, ako sada kupujete novi gamerski prijenosnik vrhunskih performansi, RTX is the way to go. Budite, međutim, svjesni kako se performanse mogu itekako razlikovati od modela do modela prijenosnika s istom RTX karticom ovisno o dostupnom TDP-u te kako su RTX kartice unutar prijenosnih računala ipak osjetno sporije od desktop verzija, što posebno utječe na, primjerice, brzinu u igrama s uključenim Ray tracingom.
ASUS STRIX SCAR II GL704GW LAPTOP S RTX GRAFIKOM
ACER PREDATOR TRITON 500 LAPTOP S RTX GRAFIKOM
HP OMEN 15
